• Žumberak: Predaja o zlim ”strancima” koji su ubijali djecu
    U sjevernome dijelu Žumberačkog gorja na dva mjesta, međusobno bliska, nalaze se manje špilje koje su poznate pod istovjetnim nazivom Židovske kuće. Uz te špilje vezana je narodna predaja, za naše današnje poimanje nevjerojatna, koja govori o pripadnicima nekog stranog naroda koji su u svojoj izopačenosti - otimali djecu starosjedilaca i pili njihovu krv, kojom su se krijepili, pomlađivali i osiguravali sljednost svoje vrste!
  • Stećci u predjelima južno od Karlovca?
    Najzapadniji predio u kojemu su rasprostranjeni stećci, jedinstveni kameni spomenici kojima se mogu zajednički podičiti čak četiri današnje zemlje, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska, nepobitno je Lika (* 1). Još manje je poznato da je podosta stećaka nekoć bilo i u hrvatskoj Banovini (Baniji), gdje ih se do danas sačuvalo tek nekoliko primjeraka. No, jesu li postavljani i na području koje se pruža između ta dva predjela, na Kordunu (srednjovjekovne Gorice) i južnome Pokuplju?
  • Veliki neobični krst (križ) u ličkome selu Neteka
    Zahvaljujući suradnji u istraživanju kulturno-povijesnih starina na širem području Gračaca, s gračačkim parohom Predragom Pantelićem i njegovim prijateljem Vladimirom Javorovićem (* 1), došlo se do spoznaje o još jednom zanimljivim spomeniku, i to u selu Neteka, koje se nalazi u blizini veličanstvenog vrela Une, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
  • Svatovsko groblje u Slamovcu nedaleko Štrepaca
    Lokalitet ”Svatovsko groblje” nalazi se u Slamovcu Donjem u blizini Štrepaca. Prema mišljenjima stručnjaka, a na osnovu još uvijek jasnih ukrasa i simbola na nadgrobnim spomenicima, datira iz vremena s kraja 15. ili početka 16. stoljeća. O nastanku groblja ne postoje (ili nisu pronađeni) zapisi ali su još uvijek žive priče o ”krvavoj svadbi” u Štrepcima.
  • Crkvina u selu Pećane čuva preostalih sedam nadgrobnica - stećaka
    U selu Pećane, smještenom uz sjeveroistočni rub Krbavskoga polja, nalazi se drevna crkvina na kojoj još i danas opstoje posljednje tamošnje velike nadgrobne vapnenačke ploče i sanduci, veličinom i oblikom nalik na spomenike stećke. Takvi spomenici nekoć su uvelike bili rašireni u Lici, a danas za veliku većinu - od vrlo maloga broja preostalih - ne zna niti struka.
  • Velebni stećak - križina (krstača) kod Gračaca
    U posljednji kataloški pregled stećaka u Hrvatskoj, naslovljen ”Izložba: Stećci 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008.”, kojega je Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu objavila u povodu otvorenja spomenute izložbe, uvršten je popis ”Topografija stećaka u Hrvatskoj”, koji sadrži i kratku bilješku o jedinstvenom stećku - križini (krstači) u Lici nedaleko Gračaca. U odjeljku popisa pod naslovom ”Lokaliteti u Lici” (* 1) o tome stećku navedeno je:
  • Jedan dio ”nas” bio je tu oduvijek
    ”Nismo samo potomci Slavena!” naslov je napisa objavljenog u HAK reviji (* 1), u kojem je predstavljen razgovor povjesničara dr. sc. Nevena Budaka, redovnog profesora hrvatske povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, i novinara Hrvoja Dečaka. Iz opširnog napisa izdvajamo tek neke naglaske, posebice vezane uz pitanja o podrijetlu Hrvata.
  • Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja (3.)
    Potraga za položajem, a i mogućim temeljnim ostacima, srednjovjekovne glagoljaške crkve Sveti Ivan u Blagaju na području Slunja, koju su istraživači portala Budni Div započeli tražiti 2022. godine (* 1), nastavljena je (tek) 7. i 8. listopada ove godine. Bila je usmjerena na obuhvat zaselka uz desnu obalu rijeke Korane, koji je na katastarskom zemljovidu Austrijskoga carstva iz 1864. godine istaknut pod nazivom Koransko Selo.
  • Bjeljevine: Velika vapnenačka ploča koja nije nadgrobnica niti stećak
    Jedna od zadaća portala za slobodna povijesna i zemljopisna istraživanja Budni Div je - suradnja. I to višestruka: čitatelja i uredništva, između slobodnih istraživača te slobodnih istraživača i povjesničara (umjetnosti), arheologa, konzervatora, geologa, građevinara, informatičara, ... i raznih drugih stručnjaka. Suradnjom možemo nadići umišljenost i predrasude te pomoći izgradnji duhovne zrelosti vlastitoga jastva. Suradnja nas oplemenjuje kao društvena bića i omogućava da u zajedništvu, i jedni od drugih, učimo, otkrivamo, rastemo.
  • Još o velikoj kamenoj ploči na Crkvini u selu Jošane
    U napisu ”Crkvina u selu Jošane: Je li oštećena i utonula kamena ploča nadgrobnica - stećak?” izvijestio sam o, od strane povijesno-arheološke struke nepoznatoj, crkvini u selu Jošane uz istočni rub Krbavskoga polja. Crkvina nije zabilježena niti na znanim zemljovidima toga kraja. U napisu sam istaknuo i kako je došlo do pronalaska te crkvine, na čiji položaj u zaselku Uzelci me uputio mještanin Milan Uzelac, 26. ožujka 2022. godine.
  • Ribnik - Wasserburg pod zlatnom zvijezdom knezova Krčkih Frankopana
    Za razliku od ostalih srednjovjekovnih utvrda u Karlovačkoj županiji, Ribnik nije podignut na brijegu, već u dolini. Njega od napadača nisu štitile strme stijene već voda. Već i sam naziv Ribnik nas navodi na ribnjak, koji je čak i u ona davna vremena nedvojbeno nastao ljudskom intervencijom preusmjeravanjem potoka Obrh.
  • Čitatelj Budnog Diva izvijestio o do sada neistraženomom nalazištu stećaka
    Uredniku Budnog Diva 12. listopada ove godine javio se Vladimir Javorović, koji je na portalu čitao objavljene napise o nalazištima stećaka u Lici, izvijestivši da i u blizini Gračaca postoji crkvina s grobljem na kojem se mogu vidjeti velike kamene nadgrobnice. Radi se o nekropoli na crkvini u naselju Štikada pored Gračaca, koje povijesno-arheološko-konzervatorska struka do sada nije istraživala.
  • Uz hram u selu Jošane ipak još ima nadgrobnica nalik na pločaste stećke
    Kada sam krajem 2019. godine počeo s istraživanjem grobalja sa stećcima u Lici, bio sam uvjeren da bi se ti kameni spomenici trebali nalaziti i na groblju uz hram (crkvu) Rođenje Svetog Jovana Krstitelja u Jošanima, selu smještenom uz istočni rub Krbavskoga polja i državnu cestu D1. Tim više što je riječ o jednoj od rijetkih crkava u Lici koja je ”preživjela” vrijeme ratovanja s Turcima, skladnoj građevini romaničko-gotičkih obilježja, koja po mišljenju ranijih povjesničara i konzervatora možda potječe s kraja 14. stoljeća, premda novije spoznaje ukazuju da bi mogla biti i starija (* 1).
  • Uspravne nadgrobnice u Zapadnoj Bosni i Lici
    Na suvremenom groblju u selu Dabar, smještenom oko tri i pol kilometra zračne udaljenosti južno od gradića Sanski Most u Zapadnoj Bosni, sačuvan je i dio nadgrobnih spomenika iz dalje prošlosti, među kojima se veličinom, oblikom i načinom postavljanja ističu - okomite pločaste nadgrobnice. Ti spomenici slični su uspravnim kamenim nadgrobnicama kakve se još uvijek mogu naći i na pojedinim grobljima u susjednoj Lici.
  • Grižane - tri stoljeća pod Frankopanima
    Kaštel Grižane imao je u povijesti središnju ulogu u zaštiti Vinodola. Od njega se, naime, lijepo vide i Drivenik i Badanj, a uz njega naravno i Crikvenica, dok s druge strane pogled puca preko Bribira sve do Ledenica i Novog, kako su ga zvali prije 750 godina kada su donosili čuveni Vinodolski zakonik.
  • Badanj - uspavani čuvar Vinodola
    Krenete li iz centra Crikvenice u Vinodol uz rijeku Dubračinu, s lijeve strane u strmom brdu nećete vidjeti utvrdu Badanj. No, ona je tu, odmah iza zavoja …
  • Je li ”Tursko groblje” u Kozjanu ”nekropola sa stećcima”?
    Kozjan je lijepa gorska dolina u središnjoj Lici, okružena uzvišenjima koja se uzdižu i preko 1200 metara nadmorske visine. To je jedno od ličkih područja koje se ”sakrilo” od suvremene užurbanosti, a spletom povijesnih okolnosti današnjicu je dočekalo bez stalnih stanovnika. Do srednjega vijeka tu je živjela razmjerno brojna ljudska zajednica, kojoj je zaštitu pružao utvrđeni grad. Žitelji Kozjana najvjerojatnije su imali i vlastitu crkvu, a bez svake sumnje i groblje, na kojem je možda bilo i grobova natkrivenih velikim kamenim pločama.
  • Velike ”četvrtaste kamene poklopnice” na nekadašnjem groblju oko crkve u selu Jošane
    U drugom napisu posvećenom potrazi za stećcima u sjeveroistočnom dijelu Krbavskoga polja, naslovljenom ”Crkvina u selu Jošane: Je li oštećena i utonula kamena ploča nadgrobnica - stećak?”, pitanje namjene velike kamene ploče na Crkvini u jošanskome zaselku Uzelci ostalo je otvorenim. No, upravo utonule i oštećene kamene ploče mogu se nazrijeti i oko jedine preostale srednjovjekovne crkve u tome dijelu Krbave, oko današnjeg hrama Sveti Jovan u Jošanima, za koje je tek nedavno neočekivano stigla potvrda da se radi o nadgrobnicama.
  • Crkvina u selu Jošane: Je li oštećena i utonula kamena ploča nadgrobnica - stećak?
    ”Pećane ili Jošane - u jednom od ta dva sela na Krbavi, a možda i u oba, bez sumnje nalazila se nekropola stećaka.”, polazna je postavka napisa ”Pećane ili Jošane - u kojem selu je bilo groblje sa stećcima?”, u kojem sam predstavio većinu spoznaja prethodnih istraživača crkvina sa starim grobljima sa pločama - stećcima u tim naseljima na Krbavskome polju u Lici.
  • Otkriven stećak u Bjelopolju na području Gornje Ploče
    U zaselku Bjelopolje, na području Gornje Ploče u sjeveroistočnom dijelu Ličkoga polja oko izvorišnog toka rječice Jadove (zvane i Jaruga), prigodom istraživačkog obilaska otkriven je stećak nezabilježen u povijesnim izvorima i nepoznat povijesno-arheološko-konzervatorskoj struci (* 1).
  • Vrijedan nalaz kalupa za nakit u Donjem Budačkom
    Pri građevinskim radovima na privatnom imanju u Donjem Budačkom nedaleko Krnjaka pronađen je vrijedan nalaz koji potječe vjerojatno iz srednjega vijeka. Riječ je o kamenoj pločici koja je služila kao kalup za izradu nakita. Pronašao ju je 2021. godine Miodrag Vasilj, na svojem imanju koje se nalazi nedaleko manastira Presvete Bogorodice Trojeručice i hrama (crkve) Sveti Petar i Pavle (Pavao).
  • Putopisna crtica: Bilaj u srcu Like
    Selo Bilaj smjestilo se u dolini rijeke Like, nedaleko njezine desne obale i svega 6 kilometara jugoistočno od grada Gospića. Na području današnjeg naselja živjelo se još u prapovijesti, o čemu svjedoče brojni grobni humci tumuli iz brončanoga i starijega željeznog doba. U srednjem vijeku u zaštiti stanovništva u Ličkome polju bio je utvrđeni grad, smješten na vrhu istaknutog stožastog brijega.
  • Okić - nikad osvojen kaštel nadomak Samobora
    Svakoga dana poglede tisuća i tisuća putnika privlači stožasti vrh na rubu Žumberka – Samoborskog gorja, sjeverno od autoceste Zagreb - Karlovac, na vrhu kojega je kaštel istog naziva kao i sam vrh - Okić. Priznajem, nebrojeno puta sam se provezao nagovarajući se: "Jednom ću se popeti tamo". I tako sam si jednog lijepog dana - i to doslovno jer šteta bi bilo popeti se na 500 metara visoki vrh za loše vidljivost - ispunio želju.
  • Frankopanski Ključ na Mrežnici
    Frankopanska utvrda Ključ nalazi se iznad sutjeske rijeke Mrežnice tek nekih dvije stotine metara uzvodno od ušća Tounjčice. A Tounjčica se ulijeva u Mrežnicu na jako zanimljiv način. Obje rijeke, naime, ušću prilaze svaka svojom sutjeskom gotovo usporedno u duljini od oko dva kilometra, udaljene jedna od druge tek nekih pet do šest stotina metara.
  • Sakriva li žbuka zvonika crkve u Doljanima ulomak stećka?
    Građevinski inženjer Vojne krajine Mihovil (Mijat) Sabljar (1790-1865.), ali i istraživač i sakupljač starina, muzealac i istaknuti preteča arheološke znanosti u Hrvatskoj, jedini je ostavio trag o postojanju stećaka na području naselja Doljani u sjeveroistočnoj Lici.
  • Zanimaju li uopće nekoga stećci iz Srba?
    Dane Bogdanović, ”učitelj na obćoj pučkoj učioni u Srbu” izvijestio je davne 1879. godine, doslovce u samo jednoj jedinoj rečenici, o postojanju stećka u naselju Srb u istočnoj Lici. Njegov izvještaj, u kojem je ukratko opisao i razne druge starine i kulturno-povijesne znamenitosti, ali i neke prirodne osobitosti u okolici Srba, objavljen je naredne godine u glasilu Hrvatskoga arkeologičkoga družtva.
  • U Mazinu više ne postoje ”dva stara Kamena”?
    O postojanju stećaka u naselju Mazin, smještenom na istočnome rubu kraškog Mazinskog polja u sjeveroistočnoj Lici, na preko 800 metara nadmorske visine, izvijestio je građevinski inženjer Vojne krajine Mihovil (Mijat) Sabljar (1790-1865.). Za službovanja u Lici od 1827. do umirovljenja 1840. godine posebice se zanimao za tamošnje starine, između ostaloga bilježeći i spoznaje i izrađujući crteže nadgrobnih ploča i stećaka.
  • U potrazi za stećcima iz Pavlovca Vrebačkog
    Pavlovac Vrebački, selo smješteno 15 kilometara jugoistočno od Gospića, na sjeveroistočnom rubu Ličkoga polja, još je jedno u nizu naselja u Lici u kojem se nalazilo groblje s velikim nadgrobnim pločama - stećcima. ”Izvidnička” potraga za mogućim očuvanim kamenim nadgrobnicama, ili makar njihovim ulomcima, prošla je bezuspješno.
  • Razotkrivamo mitove i laži iz bosanske historije: Kraljica Katarina Kosača
    Tragična sudbina kraljice Katarine iskorištena je u vjerske, ideološke i propagandne svrhe putem historiografskih falsifikata i mitova koji nemaju nikakvo utemeljenje i veze sa stvarnim događajima.
  • Jedini preostali stećak u Turjanskom
    Na pojedinim starim grobištima u Lici, kao primjerice u Tuževiću nedaleko Brinja (* 1), dokaz o postojanju velikih kamenih nadgrobnica - stećaka pruža nam danas tek po jedan sačuvan primjerak takvog spomenika. Upravo je to slučaj i s davno napuštenim grobljem u Turjanskom polju, koje se nalazilo uz crkvu iz vremena prije turskih osvajanja, od koje su nam također preostali tek neznatni temeljni ostaci.
  • Vitunj - uvijek frankopanski
    Za utvrdu Vitunj, smještenu na vrhu stožastog brijega visokog 650 metara, s velikom sigurnošću možemo reći da je uvijek bio frankopanski. Prvi puta se spominje u diobi posjeda između nesložne braće 1449. godine, kada je pripao knezu Stjepanu III. Frankopanu, a sasvim je izvjesno da je postojao možda čak i stotinjak godina ranije.
  • (Ponovno) otkriveni stećci u Kunovcu Kupirovačkom zavrijeđuju biti spašeni
    Štura javna objava iz 1880. godine da su u selu Kunovac Kupirovački u istočnoj Lici otkrivene ”ogromne ploče” bio mi je jedini putokaz u pokušaju (ponovnog) pronalaženja tamošnjeg grobišta sa stećcima. Ovu nekropolu, smještenu u maloj slikovitoj dolini potoka Kunovac, jugoistočno od naselja Srb i podno sjeveroistočnih padina planine Ličke Plješivice, arheolozi nikada nisu obišli te ne postoji niti jedan noviji iskaz o stanju, pa čak niti o opstojnosti, tih vrijednih spomenika.
  • Razriješena zagonetka pretpostavljenog stećka u Kosinjskoj dolini
    U napisu ”Je li u Donjem Kosinju ipak sačuvan jedan stećak - ploča?”, izvijestio sam o pretpostavci povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Anđele Horvat (1911-1985.) iz Zagreba, da se uz crkvu Sveti Nikolaj u Kosinjskoj dolini možda nalazi primjerak sačuvanog stećka - ploče. Nakon pune 62 godine, napokon je odgovoreno na pitanje je li taj megalit uistinu stećak.
  • Kosinj: Lijepa priča koja se - još uvijek - otima zaboravu
    Razočaravajuće je koliko hrvatske institucije baštine ne samo komunistički već i višestoljetni tuđinski antihrvatski odnos prema nacionalnoj povijesti. To što su gotovo fanatično odbacili hrvatsko porijeklo glagoljice i bez ikakvih dokaza pripisali je dvojici Grka, Ćirilu i Metodu, samo je uvod u negiranje postojanja glagoljske tiskare u Kosinju u drugoj polovici 15. stoljeća.
  • Na Mlakvenoj gredi - srednjovjekovnom Banj Dvoru (Stolu)
    Pod vodstvom povjesničara, informatičara i stručnjaka za poslovnu sigurnost mr. sc. Ivana Mancea iz Zagreba, podrijetlom iz Kosinja i predanog proučavatelja kulturno-povijesnih spomenika Kosinjske doline, upriličen je još jedan istraživački izlet u taj lijepi i spomeničkom baštinom bogat kraj Like i Hrvatske (* 1).
  • Plaški - veličanstvena i zaboravljena frankopanska utvrda
    Župa Plaški spominje se 1163. godine uz župe Krbava, Bužani, Vinodol, Novigrad i Modruš koje hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. daruje splitskom nadbiskupu Petru i to u kontekstu potvrde odluke prethodnog kralja Geze II, što znači da je župa postojala i prije.
  • Ledenice - nikad poražen čuvar frankopanskog Vinodola
    Ledenice su stara frankopanska utvrda, bolje rečeno - grad, jedan od najvećih u srednjovjekovnom Vinodolu.
  • Frankopanski Slunj - Na korak do staroga sjaja
    Slunjska frankopanska utvrda je od otužne i zapuštene ruševine u samo nekoliko godina došla na samo nekoliko koraka od vrhunske turističke atrakcije i primjera obnove povijesne baštine, za što odajem priznanje upravi Grada Slunja, Turističkoj zajednici i svim institucijama koje su pridonijele na bilo koji način.
  • Krbavsko polje
    Do poprišta bitke na Krbavskom polju, u kojoj su godine 1493. pod nevještim zapovjedništvom bana Emerika Derenčina poginuli brojni hrvatski plemići, došli smo sa sjevernog odvajanja obilaznice Udbine na staru cestu.
  • Kaštel Severin
    Naziv mjesta Severin (na Kupi) prvi puta nalazimo u knjizi ”Modruški urbar” iz 1486. godine, kneza Bernardina Frankopana, sina kneza Stjepana III., gospodara Modruša.
  • Jastrebarsko
    Nešto manje od pola sata bilo mi je potrebno za obilazak i slikanje nekad velebnog dvorca Erdödy u Jastrebarskom, sada potpuno zrelog za temeljitu rekonstrukciju. Godine nemara došle su na naplatu.
  • Utvrda Zrin - U očekivanju preporoda sjedišta hrvatskih knezova
    Koliko je utvrda Zrin bila značajna u svoje doba, možda najbolje oslikava činjenica da je jedna grana Šubića uzela za drugo prezime Zrinski. Šubići su, uvijek je vrijedno istaknuti, jedno od dvanaest plemena koja su u doba narodnih vladara između svojih istaknutih članova, birali kralja i bana. Pritom je šest “jačih“ porodica biralo kralja, a šest “slabijih“ bana, odnosno potkralja kako bi to rekli u nekim drugim kraljevinama. Šubići su bili među prvih šest, dakle, pretendenti na hrvatsku krunu.
  • Tržac - uporište posljednjih Frankopana
    Na brijegu ispod kojega se Mutnica ulijeva u Koranu podigli su knezovi Babonići još u 11. stoljeću utvrdu Tržac te je u svom posjedu imali još početkom 14. stoljeća, a potom ga preuzimaju knezovi Krčki Frankopani. U tom dijelu svog gornjeg toka rijeka Korana je sadašnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je naslijeđe iz vremena otomanskog prodora na Balkan.
  • Sokolac - stoljetno frankopansko uporiše
    Sokolac je svakako izazovno mjesto za posjet, najviše zbog svog položaja iznad doline Une. Tko ima sreće pa ga posjeti za lijepog vremena nauživat će se pogleda i otkrivanja na desetke kilometara udaljenih mjesta. Onome kome se žuri na Sokolac taj će se zaputiti direktno kroz grad i za 5-6 minuta doći će pod zidine veličanstvene utvrde.
  • Je li u Donjem Kosinju ipak sačuvan jedan stećak - ploča?
    Kosinjska dolina kraj je bogate prošlosti, s brojnim i važnim kulturno-povijesnim spomenicima, koji sežu od prapovijesti do srednjeg vijeka (* 1). Je li se među njima nekoć isticalo i koje grobište (nekropola) sa stećcima? Na osnovu istraživanja povijesnih izvora i obilazaka nalazišta stećaka u Lici, sklon sam mišljenju da su sva značajnija naselja na prostoru Like nekoć imala takve nekropole. Obzirom na to, moguće je da se (bar) jedno takvo grobište nalazilo i negdje na području Kosinjske doline.
  • Otkriće najzapadnijeg stećka u južnovelebitskom Podgorju?
    Na groblju uz crkvu Sveta Trojica u naselju Tribanj Šibuljina možda je sačuvan poveći ulomak stećka - ploče, do sada nezabilježenog od strane povijesne, konzervatorske ili arheološke struke. Potvrda otkrića ostatka toga stećka značila bi da je najzapadnije poznato nalazište stećaka u južnovelebitskom Podgorju pomaknuto na zapad za još deset kilometara. Groblje u Tribanj Šibuljini, naime, nalazi se oko 10 kilometara sjeverozapadno od crkve Sveti Petar, smještene na razmeđi naselja Starigrad - Paklenica i Seline, oko koje je groblje s 40-ak očuvanih stećaka.
  • Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja (2.)
    U tri navrata tijekom 2022. godine četvero članova istraživačke družine vezane uz portal Budni Div tražilo je u kraju uz rijeku Koranu, između naselja Blagaj i Veljun, položaj srednjovjekovne glagoljaške crkve Sveti Ivan. O istraživačkim nastojanjima oglasili su se 24. listopada napisom ”Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja” (*), u kojem su predstavili mjesto povrh desne obale Korane nedaleko Veljuna za kojega su mislili da odgovara položaju crkvine odavno srušene crkve.
  • ”Divovski tragovi” - prošlosti i budućnosti Plaščanske doline
    Umirovljeni vojni časnik Aleksandar Budisavljević u knjizi ”Pleme Budisavljevića u Gornjoj Krajini”, objavljenoj 1890. godine, prisjećajući se školovanja u Plaškom, od 1832. do 1839., spomenuo je da je upravo tamo prvi puta čuo narodnu predaju o drevnim ličkim prastanovnicima Nemrima: ”Nijesam pitao starca Ivu: ko su bili ti ”Nemri”, jer kad sam još mali bio i u Plaškom u školu išao, slušao sam tamo naše proste lude pripovjedati: da je nekad na svijetu bilo Nemera, t. j. ljudih, koji nijesu umirali ...”.
  • U potrazi za još dvije zaboravljene crkve u Blagaju
    Naš mali slobodni istraživački tim u potrazi je za još dvije zaboravljene glagoljaške crkve koje su pripadale posjedu Blagaj, na području koje danas pripada Gradu Slunju.
  • Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja
    Prostor oko rijeke Korane nije dovoljno istražen niti od strane povjesničara, a još manje arheologa. Radi se o području koje sada pripada gradu Slunju, te općinama Barilović, Krnjak i Vojnić. U vremenu prije turskih osvajanja to područje pripadao je nekadašnjoj srednjovjekovnoj županiji Goričkoj, koja se prostirala gotovo od Slunja, u tadašnjoj županiji Drežničkoj, pa sve do Metlike u Kranjskoj.
  • Vrebac - nalazište s najviše ”preživjelih” stećaka u Lici?
    O stećcima s Crkvine na području naselja Vrebac u Lici ne postoji niti jedan stručni izvještaj arheologa ili povjesničara. Nitko iz spomenutih znanstvenih krugova, dapače, nije ih niti istražio (* 1). Jedini stručnjak koji ih je tek spomenuo, bio je arheolog i muzealac Josip Brunšmid (1858-1929.) iz Zagreba. Učinio je to u radu ”Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije II. 2. dio”, objavljenom u glasilu ”Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva”, svezak 3 broj 1 iz 1898. godine.
  • Ostrožac
    Kad je vrlo poštovani prijatelj i neumorni, daleko vredniji od mene, kolega istraživač Almir Ami Kurtović, moju životnu suputnicu Bibu i mene vodio po Bihaću i okolici, zamolio me je da potražim vezu između posljednjih legalnih i legitimnih gospodara utvrde i dvorca Ostrožac, plemenite porodice Berks i kneževske porodice Frankopan.
  • Bihać - miraz kneginje Beatrice Frankopan
    Neću puno pogriješiti kad kažem da je Bihać imao golemi značaj u zlatno doba Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva. Naime, srednjovjekovna županija Mali Pset kojoj je pripadao bila je u samom središtu onoga što se tada smatralo Kraljevinom Hrvatskom, dakle područjem južno od Save i Kupe, a sjeverno od Velebita i Knina.
  • Špilja i vidikovac Šupljača
    Nakon što smo kroz prethodne objave obišli izvor Jadove, uznemirili gavrane na Štulića kulini, napili se vode iz Vodene špilje i skakali po kamenim prijelazima preko rijeke, u ovoj objavi otkrivamo "2 u 1", špilju i vidikovac Šupljaču.
  • Štulića kula
    Nakon što sam u prethodnoj objavi opisao izvor rijeke Jadove, ovaj put vas vodim do Štulića kule, jedine sačuvane srednjovjekovne gradine duž toka Jadove.
  • Rovanjska pod Velebitom: ”Preživjela su” samo tri ulomka i možda tek jedan cjelovit stećak
    ”Treba još jednom otići na groblje i detaljno ga pretražiti u potrazi za mogućim preostalim pločama!” Zapisao sam to kao podsjetnik u dnevnik koji vodim o istraživanjima, na stranici posvećenoj nekadašnjoj nekropoli stećaka u malom podvelebitskom naselju Rovanjska, nedaleko gradića Starigrad - Paklenica. Prošla je gotovo godina dana, kada sam uspio ispuniti zadaću koju sam si zadao tim ”nalogom”. U Rovanjskoj sam pronašao nekoliko ulomaka drevnih kamenih nadgrobnih ploča, kao posljednji spomen na jednu od najzapadnijih nekropola stećeka na čitavom njihovom području prostiranja od Like u Hrvatskoj pa do jugozapadne Srbije.
  • Pavlinski samostan Svetice - Posljednje počivalište knezova Frankopana Ozaljskih
    Pročitavši na web stranici pavlinskog samostana Svetice (www.svetice.com) da su arheolozi istraživali kripte i zidove izvorne gradnje samostana, zamolio sam patera Marka Glogovića da Goranu Majetiću, uredniku portala Budni div i meni dopusti istraživački obilazak crkve i ulazak u kripte.
  • Potraga za "preživjelim” stećcima u Čanku nastavlja se ...
    Čanak je selo smješteno usred Like, u maloj dolini Ličkog sredogorja koja oblikom sliči ovalnoj posudi. Ime sela potječe upravo od tuskog naziva za zemljanu zdjelu, iz vremena kada je Lika, od 1527. do 1689. godine, bila pod turskom vlašću. Uistinu postoje, međutim, dvije doline toga imena, Veliki i Mali Čanak, odijeljenje brijegom Srdelj, pa bi ispravan naziv za čitav kraj bio Čanci ili Čanke. Tamošnje starohrvatsko naselje (ili zbir zaselaka) prije turskog zauzimanja Like zvalo se Kovačići (* 1).
  • Je li ”donedavno brojnija” nekropola stećaka u Čanku posve uništena?
    Prvi do sada poznat pisani trag o stećcima u Čanku u Lici potječe od učitelja Bože Ratkovića (* 1) iz 1900. godine. Nalazi se u pismu koje je poslao tadašnjem uredniku glasila ”Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva” Josipu Brunšmidu (* 2). Urednik Josip Brunšmid pismo, ili pak ulomke iz njega, nije objavio u glasilu. Inače je slične dopise predstavljao u rubrici ”Izvještaji muzejskih povjerenika”, no pismo Bože Ratkovića iz nepoznatih razloga tamo nije uvrstio (* 3).
  • Veliki Tabor
    Da je mjesto radnje legende o tragičnoj ljubavi Veronike Desinić i Fridrika Celjskog upravo Veliki Tabor - jedna od najbolje obnovljenih i uređenih hrvatskih utvrda, opće je poznato. O tome su pisala velika imena hrvatske književnosti i umjetnosti uopće. Meni, skromnom pisaru frankopanskih “kronika“, Veliki Tabor bio je zanimljiv i sve do nekidan - neposjećen.
  • Zagonetka drevne grobnice na vrhu Martinšćaka
    ”Kao djevojčica čula sam da se na vrhu brijega Martinšćak, uz crkvu Sveti Martin, nekoć nalazila veća kamena nadgrobna ploča. Stariji mještani govorili su da je pod njom bio pokopan neki istaknuti pojedinac.”. Priopćila mi je to Vera Matešić, djevojačkog prezimena Vuglešić, iz Petrunića nedaleko Generalskog Stola, podrijetlom iz sela Ladvenjak podno Martinšćaka, 27. travnja 2022. godine, kada je čula da istražujem povijest njezinog rodnog kraja. Čuvši djelić predaje o drevnoj grobnici na vrhu Martinšćaka, nametnulo mi se pitanje: Kakva je sudbina te nadgrobnice?
  • Templarska utvrda Vrana
    Kada se s dalmatinske autoceste skinete na izlazu Benkovac - skrenite lijevo i slijedite putokaze za Pakoštane. Jako dobar razlog za to je posjet ostacima nekada veličanstvene utvrde Vrana, a ništa manji obilazak Maškovića Hana, sada vrhunski uređenog hotela. No, krenimo redom.
  • Martinšćak - pradavno svetište i središte Gorice
    Brijeg Martinšćak (345 m.n.v.), koji se uzdiže oko 10 kilometara južno od grada Karlovca, okružen sa sjevera, istoka i juga rijekom Koranom, plijeni pozornost s koje god strane mu prilazili. Lako je uočljiv je jer se izdiže iznad okolnog pobrđa, a osobit i stoga jer je najviši dio brijega nalik stošcu. Takvim položajem i oblikom, brijeg je zacijelo od davnina imao važnu ulogu u životu ljudske zajednice koja je obitavala u njegovom okruženju.
  • Crikvena - sjećanje na ”gromovitu” velebitsku crkvu?
    Rožanski kukovi su skupina od 50-ak ”djevičanskih” stjenovitih vrhova viših od 1600 metara. Ovo planinsko područje pod ”strogom zaštitom” smješteno je u okviru Narodnog parka ”Sjeverni Velebit”. Stara narodna imena većine tih vrhova - kukova ili tornjeva - nisu sačuvana uslijed iseljavanja i izumiranja velebitskog stanovništva. Među nekolicinom vrhova kojima su predaje spasile izvorni naziv ističe se Crikvena, vrhunac uz koji je vezano sjećanje na prastaru crkvu.
  • Pećane ili Jošane - u kojem selu je bilo groblje sa stećcima?
    Pećane ili Jošane - u jednom od ta dva sela na Krbavi, a možda i u oba, bez sumnje nalazila se nekropola stećaka. No, zbog nedovoljno točnih, a dijelom i proturječnih, podataka o položaju crkvine na kojoj je to groblje bilo, dvojbeno je gdje se ono uistinu nalazilo. Pri tome valja istaknuti da današnje stručnjake, povjesničare i konzervatore ta nedoumica ne dira. Ne stoga što svi redom znaju, ili pak ne znaju, gdje se spomenuta nekropola nalazila, već zato što ih njezino postojanje - ne zanima.
  • Kratka posjeta Brlogu na Kupi
    U katastarskim granicama današnjeg općinskog središta Kamanja nalazilo se nekada frankopansko vlastelinstvo Brlog. Danas od njega nije ostalo mnogo, ali me je jako obradovalo što sam ga imao prilike vidjeti i obići.
  • Krbava i Frankopani
    Lokacija Gradina, nedaleko od Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, u stvari je stolno mjesto srednjovjekovne župe Krbava. Povijesno gledano, pripadala je Gusićima, jednom od dvanaest starih hrvatskih plemena, odnosno njihovoj grani Kurjakovića koji su obiteljsko ime dobili po Kurjaku Gusiću.
  • Tužević: Najzapadnija poznata nekropola sa stećcima
    Prvi do sada poznati podatak o postojanju stećaka u selu Tužević, smještenom u gorskoj udolini oko 10 kilometara sjeverozapadno od Brinja, potječe od odvjetnika i političara Đure Kumičića (1886-1975.) iz Zagreba. Nije poznato kako je saznao za tamošnje stećke, no spoznaje o njima proslijedio je sugrađanki, povjesničarki umjetnosti i konzervatorici Anđeli Horvat (1911-1985.). Tragom tih podataka, jedina je od stručnjaka obišla crkvinu u Tuževiću u potrazi za preostalim stećcima.
  • U Debelom Brdu više nema stećaka, ali niti sjećanja na njih?
    Povjesničar, konzervator i muzeolog Većeslav Henneberg (1889-1937.) iz Zagreba ostavio nam je jedinu poznatu fotografiju stećka iz Debelog Brda. Naselje Debelo Brdo smješteno je uz sjeveroistočni rub Krbavskog polja. Nalazi se oko 15 kilometara sjeverozapadno od Udbine. Većeslav Henneberg stećak iz Debelog Brda snimio je tijekom obilaska Like 1923. godine (* 1).
  • Uništene nadgrobnice - stećci u Rovanjskoj: ”Na svakoj bija isklesan poniki bilig”
    Rovanjska (* 1) je primorsko naselje smješteno u maloj uvali na istočnom kraju Podvelebitskog prolaza (kanala) i sa sjeverne strane Masleničkog ždrila. Na mjesnom groblju, uz samu morsku obalu (danas Obala Ante Mateka), nalazi se crkva Sveti Juraj. Crkva predromaničke građevinsko-arhitektonske osnove, za koju povjesničari pretpostavljaju da potječe možda još iz 9. stoljeća (* 2), pravi je biser starohrvatske sakralne arhitekture. I samo seosko groblje uz crkvu vrlo je staro, o čemu su sve do novijeg vremena svjedočile i velike kamene nadgrobnice - stećci.
  • Po(r)uka stećaka iz Grabušića: ”Počivali u miru Božjem”
    Prema zapisanoj predaji žitelja sela Grabušić, smještenog oko 8 kilometara jugoistočno od Korenice i u blizini državne ceste koja vodi prema Udbini, na tamošnjoj Crkvini (* 1) još otprilike sredinom 19. stoljeća bilo je čak 50 stećaka. Danas, oko 170 godina kasnije, tamo više nema niti jedne kamene nadgrobnice - stećka. Posljednji primjerci, kojih je možda i manje nego pristiju na ruci, s Crkvine su odavno izmješteni i ugrađeni u suhozidnu ogradu koja se pruža uz mjesni put. Kako je došlo do razgradnje i uništenja toga grobišta (nekropole) sa stećcima, sudeći po njihovom broju jednog od najvećih i najznačajnijih u staroj Lici?
  • U posjetu frankopanskom Tržanu, Oštarijama i Ogulinu
    Povijesno-putopisna družina portala Budni Div u nedjelju, 27. ožujka 2022. godine, pohodila je Modruš, sjedište srednjovjekovne županije Modruške. Ekipa u sastavu Cvetka Klajnšek i njezin (i naš) cucak Dante, Andrea Radojčić, Valentina Vuković, Biserka Beronić Biba, Martina Majetić te Goran i Tata Tomy okupila se u Karlovcu i uputila starom cestom preko Duga Rese i Generalskog Stola.
  • ”Uskrsnuće” stećka u Gradini Koreničkoj
    Imao sam zadovoljstvo pružiti doprinos pronalasku spomenika nepoznatog povijesnoj struci, koji je više od pola stoljeća ležao odbačen i zaboravjen nedaleko mjesta s kojega izvorno potječe. Riječ je o stećku, jednom od rijetkih ”preživjelih” nadgrobnih spomenika u Lici, najzapadnijem kraju u kojem su stećci izrađivani i postavljani, koji se nekoć nalazio na već odavno nepostojećem groblju uz crkvu u današnjoj Gradini Koreničkoj (* 1). Niti spomenutoj crkvi, stradaloj vjerojatno s početkom turskih provala u 15. stoljeću, također više nema traga.
  • U potrazi za utvrdom Stojmerić
    Na karti Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine istočno od Blagaja, točnije Vlaškog Blagaja (Wallach Blagay), u blizini granice tadašnje Vojne Krajine i Turske Hrvatske (Turkish Croatien) ucrtan je toponim Rudera B. Stoinerich. ”Rudera” je stara njemačka riječ za ruševine, koju možete naći samo u starim kartama i knjigama, a u suvremenom njemačkom jeziku upotrebaljava se riječ “Ruine”.
  • Tko skrnavi Grob, sustiže ga kazna
    Arheološka istraživanja u i oko crkve Sveti Marko Grob u Podudbini učvrstila su pretpostavku da je na tome mjestu pokopan barem dio hrvatskih ratnika poginulih u bitci protiv turske vojske na Krbavskom polju 1493. godine. U propovijedi koju je održao na svečanosti u povodu izgradnje nove crkve Sveti Marko Grob 2002. godine (* 1), tadašnji gospićko-senjski biskup Mile Bogović između ostaloga naglasio je, na osnovu uvida u pokazatelje arheoloških istraživanja, da su:
  • Istražujući crkvinu u Podudbini otkrili nove nadgrobnice - stećke
    Udbina s Podudbinom i okolnim zaselcima prostire se uz rub jugoistočnog dijela prostrane ličke krške zaravni Krbavskog polja (* 1). U Podudbini, zaselku smještenom - kako mu ime govori - podno sjevernih obronaka brijega na kojem se uzdiže naselje Udbina, nalazi se crkva Sveti Marko Grob. Crkva znakovitog naziva izgrađena je sjeverno od rječice Krbave (Krbavice), nedaleko njezine desne obale, na rubu doline koja se prostire prema planini Ličkoj Plješivici. Kroz povijest su, međutim, na tome položaju izgrađene čak tri crkve. Crkvina dvaju starijih crkava istražena je od 1996. do 2000. godine. Provedena iskapanja dala su niz zanimljivih otkrića, među kojima i pronalazak kamenih ploča, koje predstavljaju osobit vid stećaka.
  • Klokoč - na braniku domovine
    Za doći do utvrde Klokoč spremite se za gaženje po niskom raslinju, naročito kupinama, posebno ako se za takav izlet odlučite u doba jače vegetacije.
  • ”Nepostojeći” stećci u Mogoriću (opet) su postali stvarni
    U napisu ”Zašto Ante Škobalj nije pronašao stećke u Mogoriću?” ukazao sam na razloge bezuspješne potrage za tim drevnim spomenicima, koju je davne 1966. godine proveo pisac jednog od najvrijednijih djela posvećenih stećcima, knjige ”Obredne gomile - Na temelju arheoloških nalaza povijesno-teološka rasprava o religiji i magiji”. Ovim napisom, pak, po prvi puta se javnosti prikazuje točan položaj, izgled, veličina te broj i stanje očuvanih mogorićkih stećaka (* 1), upravo ono što je pred više od pola stoljeća želio učiniti svećenik Ante Škobalj.
  • Zašto Ante Škobalj nije pronašao stećke u Mogoriću?
    Mogorić je naselje s više zaselaka smješteno u jugoistočnom dijelu Ličkoga polja, 19 kilometara jugoistočno od Gospića (* 1). Istraživanje stećaka u Lici provedeno je u skromnom obimu, i to gotovo isključivo u 19. stoljeću i u prvoj polovici 20. stoljeća. Mogorić je pri tome značajan kao jedno od rijetkih ličkih naselja u kojima je, za spomenutih istraživanja, zabilježeno postojanje tih kamenih spomenika (* 2). Zanimljivo je da jedan od najboljih poznavatelja baštine stećaka, posebice u Dalmaciji, svećenik Ante Škobalj (1914-2000.) nije uspio pronaći mogorićke stećke tijekom potrage koju je poduzeo 1966. godine.
  • Furjan - Izvorno frankopanski
    Utvrda Furjan spominje se kao frankopanski posjed u srednjovjekovnoj Drežničkoj županiji koji pripada desetak kilometara udaljenom kaštelu Tržac na desnoj strani rijeke Korane. Po kaštelu Tržac zove se i najdugovječnija grana porodice kojoj je pripadao i posljednji Fran Krsto.
  • Kremen - dva puta u vlasništvu Frankopana
    Utvrda Kremen, smještena na glavici iznad Korane i ravnice nazvane Logorište, jer su u ona davna viteška vremena vojske tamo podizale svoje šatore dok su se okupljale i pripremale za bitke, dva puta je bila u vlasništvu knezova Frankopana.
  • Stazama Budnog diva: Tounj
    Naša mala povijesno-putopisna družina okupila se, nakon pauze na koju nas je potjeralo bujanje proljetne vegetacije, na prvi izlet ove jeseni. Pozivu su se odazvale Biba, Dora, Martina i Cvetka, s njom je naravno i naš cucak Dante, te Goran, Zdravko i naravno Tata Tomy. Lily je otišla na Hvar i neće je biti s nama cijele jeseni, a Andrea je dan prije bila vrijedna u Ribniku.
  • Utvrda Budački i vrelo Mlakovac
    Oko dva i pol kilometra zapadno od ruševina utvrde Zimić postojao je grad Gorica, sjedište županije Goričke, kasnije preimenovan u Budački, prema prezimenu starog ličkog plemstva Budak koje se u 16. stoljeću nastanilo na ovom području. U nekim spisima još se spominje i kao Budačka Gorica.
  • Gvozdansko - slavna utvrda Zrinskih
    Danas nitko ne dvoji da bi branitelji Gvozdanskog odbili još jedan turski pokušaj zauzimanja utvrde da se nije umiješala priroda. A priča ide otprilike ovako.
  • Crkvište Kokirevo kod Vojnića: Analiza potrage i nestanka!?
    U mojim potragama za zaboravljenim kulturnim dobrima nalaze se i ovakve lokacije, koje nam svjedoče o životu na današnjem području Korduna prije provale Osmanlija.
  • Otmić - utvrda skrivena u dubokoj šumi
    Otmić je utvrda za koju je malo tko čuo, a još manje ju je posjetilo. Imaju zato jako dobri razlozi. Prvi je što je Otmić jako davno napušten, prije više od 400 godina. Drugi je što je duboko u šumi, postrani čak i šumskih puteva, a naći ćete ga ucrtanog tek u jednoj karti - “vojnoj specijalki” iz pedesetih godina prošlog stoljeća. Stoga je izlet na staru utvrdu prava avantura.
  • Vješto pero književnika Tomislava Beronića: Izvornim pričama oživljeni povijesni likovi i djela knezova Krčkih Frankopana
    Rijetke su knjige čija se prva naklada proda prije nego li su objavljene. Jedna od takvih iznimki je djelo Tomislava Beronića ”Frangere pane - Priče o Frankopanima”. U knjizi je kao godina objave naznačena 2022., no već uoči Božića koji joj prethodi, piscu je - nakon samo tjedan dana po izlasku iz tiska - preostala tek nekolicina primjeraka! Činjenica koja dovoljno govori da je zanimanje za spisateljev rad i sadržaj njegove nove knjige uistinu izuzetno. No, zašto je tome tako?
  • Pohod na Skrad
    U pohod na ostatke frankopanskog grada Skrada na Korani krenulo nas je osam - Biba, Lily, Andrea, Cvetka, Goran, Zdravko, cucak Dante i moja malenkost. Iz Krnjaka smo krenuli prema planu točno u 13 sati državnom cestom D-1 prema Zagorju, pa desno kroz Čatrnju i Donji Skrad do zaselka Vujaškovići.
  • Frankopansko Bosiljevo
    Koliko je kaštel Bosiljevo bio značajan u svoje doba govori i činjenica da trasa čuvene ceste Karoline ide uz njegove zidine. U doba gradnje Karoline (počela se graditi 1725. godine) posjed je bio u vlasništvu grofovske porodice Erdödy, odnosno još preciznije mlade kontese Ane Barbare kćeri jedinice hrvatskog bana Nikole Erdödyja. Ona ga je udajom za Dizma Andriju Auersperga donijela u miraz muževoj porodici kod koje je ostao, uz neko kraće razdoblje vlasničkih previranja, sve do 1820. godine.
  • Pohod na Blagaj na Korani
    Do Blagaja na Korani, ili Hrvatskog Blagaja kako ga danas zovu, lako je doći državnom cestom D-1 od Karlovca prema Slunju. Pet kilometara iza Veljuna, odmah nakon dugog ravnog uspona oštro je skretanje desno na lokalnu cestu za Blagaj i nakon nekih 300 metara doći ćete do crkve svetog Duha.
  • Gdje je nestao prvootkriveni - ”Gavranov” stećak iz Plaškog?
    Povijesno-arheološka struka uvriježeno smatra kako je u Plaškom, 1900. godine prigodom uređenja korita rječice Dretulje, pronađen samo jedan stećak. U napisu ”Plaški zaslužuje povratak jedinstvenog spomenika - kamenog stećka” (* 1) istaknuto je da taj spomenik, po mnogo čemu jedinstven i značajan, ”.... zaslužuje da se, iz Povijesnog muzeja Hrvatske, u čijoj zbirci kamenih spomenika se čuva, vrati u mjesto svojeg nalaska. Ako i ne kao izvorni spomenik, a onda svakako kao njegova vjerna ”preslika”.”. Ujedno je u napisu naglašeno: ”Uz ovu, vrijedilo bi ispuniti i drugu zadaću, pronaći nestali drugi plaščanski stećak, i ukoliko je očuvan, dodijeliti i njemu zasluženo mjesto u javnom životu Plaškog.”.
  • Slobodni kraljevski grad Perna
    Perna je povijesno zanimljiva i zbog toga jer je prva u Hrvatskoj, godine 1225. dobila od kralja Bele IV. povlastice slobodnog kraljevskog grada, dakle 17 godina prije Gradeca, Gornjeg grada današnjeg Zagreba.
  • Krstinja
    Krstinja je uistinu dojmljiva i to u svakom pogledu. Prvi puta se spominje 1334. godine kao Cerstina u kojoj je bila župa Svih Svetih. Prvi poznati vlasnici bili su iz plemena Ladihovića od Kremena, a poimence vlastelin Juraj Sanković i njegovi sinovi Nikola i Ivan, koji su svoje imanje 1504. godine prodali knezu Grguru Frankopanu Cetinskom, kaločkom nadbiskupu. Imanjem potom vladaju kneginja Dora Blagajska, supruga Grgurovog brata kneza Ivana Frankopana koji je poginuo u krbavskoj bitci i njihov sin također Ivan.
  • Plaški zaslužuje povratak jedinstvenog spomenika - kamenog stećka
    O stećku iz Plaškog razmjerno je dosta toga napisano, još od 1900. godine kada je pronađen. Opisivali su ga i neki od najznačajnijih povjesničara, povjesničara umjetnosti i konzervatora u Hrvatskoj i šire. Svi su redom isticali njegovu spomeničku vrijednost, posebice za prostor Ogulinsko-plaščanske udoline. Kameni stećak iz Plaškog veličinom i uklesanim znamenjem ne može se mjeriti s najvećim i reljefno najbogatijim stećcima, kakvi se ponajviše nalaze u predjelima od Bosne preko Hercegovine do Dalmacije. No, plaščanski spomenik ipak je po mnogo čemu jedinstven i značajan te zaslužuje da se, iz Povijesnog muzeja Hrvatske, u čijoj zbirci kamenih spomenika se čuva, vrati u mjesto svojeg nalaska. Ako i ne kao izvorni spomenik, a onda svakako kao njegova vjerna ”preslika”.
  • Stazama Budnog Diva: Crkva sv. Lovre u Skradu na Korani
    Unutar zidova podgrađa frankopanskog kaštela Skrada na Korani, još u 14. stoljeću spominje se crkva Sveti Lovro koja opstaje kao glagoljaška župa sve do druge polovice 16. stoljeća (* 1).
  • Stazama Budnog Diva: Trupinjak
    Trupinjak je u vrijeme Vojne Krajine bio, možemo to slobodno reći, na svom vrhuncu. U tom je selu, naime, bilo zapovjedno mjesto satnika, odnosno kapetana u ondašnjoj vojsci. Na karti iz 1774-1175. godine jasno je ucrtan objekt i ograđeno dvorište, pretpostavljam visokom drvenom ogradom, uz kojega je oznaka “Hauptm. Quart.“ (njem. Hauptman - satnik, kapetan).
  • Stazama Budnog Diva: Krajačeva pećina
    Do Krajačeve pećine nije posebno teško doći, mada nije baš ni usput. S glavne ceste D-1 koja od Karlovca vodi prema Slunju odvojite se lijevo u selu Budačka Rijeka prema Trupinjaku i držite se ceste nekoliko kilometara sve do kamenoloma. Ne možete ga promašiti sve i da hoćete. Nastavite preko mosta desno u selo Mala Crkvina. Držite se i dalje asfaltirane ceste koja vijuga kroz dolinu. Ta cesta je nekada bila jako važna prometnica, ucrtana u sve karte Vojne Krajine. Razlog tome je staro zapovjedno mjesto Trupinjak (Hauptman. Quart.) koje do sada još uvijek nije podrobnije istraženo.
  • Stazama Budnog Diva: Kod sv. Vida u Velikoj Crkvini
    Crkvu sv. Vida pod gradom Skradom, na koju danas upućuje toponim Velika Crkvina, potražili smo na osnovu karte Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine i zapisa u knjizi Radoslava Lopašića “Karlovac - poviest i mjestopis grada i okolice“, objavljenoj 1879. godine.
  • Stazama Budnog Diva: U potrazi za crkvom Sveti Martin u Maloj Crkvini
    U svojoj knjizi “Poviest Karlovca” Radoslav Lopašić na stranici 107. navodi crkvu “sv. Martina na Gorici kod starog zavičaja plemića Oršića, valjda današnje mjesto Mala Crkvina kod Gornjeg Budačkog“ te u fusnoti dopisuje: “God. 1501. Martin župnik, Tomo kapelan; god. 1558. pop Bernardin od Tržca župnik, Matija Dianić kapelan; god 1574. župnik Nikola. Nakon utemeljenja župe slavetićke god. 1662. smjestiše Oršići u crkvu sv. Antuna dva zvona, donešena za provale turske od sv. Martina u Goričanih.“.
  • Steničnjak
    Ekipa u sastavu Biba, Andrea, Cvetka i naravno cucak Dante, te Goran, Zdravko i Tata Tomy hrabro se uputila put stare utvrde Steničnjak. Prije “odlaska na teren“, prema već ustaljenom običaju, proučio sam sve što se proučiti dalo. Tijekom prijepodneva dobio sam od Kreše Regana i crtež mogućeg izgleda grada Steničnjaka i tako sam mu se obradovao.
  • Petrovac Veliki i Mali - prijedlog za obiteljski istraživački izlet
    Za nas koji živimo u blizini odlazak u Petrovu Goru baš i nije neki “big deal“. Tu je - pod rukom - što se u narodu kaže, na petnaestak minuta mirne vožnje prekrasnim krajolikom prema Vojniću, a zatim od Vojnića prema Lovačkom domu i restoranu “Muljava“. Baš mi nije sretan naziv, posebno ne za restoran, nekako vuče na nešto muljavo, prljavo … No, nije tako. Restoran je sasvim u redu, kao i cijene, kvaliteta odgovara cijeni, a palačinke sa šumskim voćem su specijalitet kuće. Tek toliko da znate kad se već nađete tamo.
  • Starodrevna tajanstvena crkvina na velebitskim Jezerima (1.)
    Na planinskoj visoravni Jezera (ili Krasanska jezera), jednom od najljepših i najprostranijih visokogorskih travnjaka Sjevernog Velebita, nalaze se kameni zidovi starodrevne i po mnogo čemu zagonetne crkve. Danas Crkvine (ili Crikvine - kako je zovu Primorci, na čakavskom narječju), ostatka vjerskog zdanja za koje ne znamo kako je nekoć izgledalo, tek možemo pretpostaviti da je, za razliku od sadašnjeg svetišta ”pod otvorenim nebom”, bilo nadsvođeno krovom od drvenih greda, šiblja, suhih trava, ... Kameno zdanje s pravom možemo pisati velikom početnim slovom, Crkvina, jer je ime crkve, odnosno sveca kojem je bila posvećena, već poodavno zaboravljeno.
  • Tragom višestoljetnog zapisa o nalazu ”iznimno velikih ljudskih kostiju”
    Prosvjetni radnik i pisac Franjo Julije Fras (Franz Julius Fras, 1794-1868.) u knjizi ”Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze”, objavljenoj 1835. godine (cjeloviti prijevod na hrvatskom jeziku, ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, objavljen 1988.) ostavio je zanimljivu zabilješku o špilji nedaleko naselja Jesenica u Lici: ”Nadalje se tu u Pišteniku nalazi špilja 10 hvati dugačka a 5 široka. Tu su nađene iznimno velike ljudske kosti. Inače je suha i nema drugog izlaza.”.