Vrijedan nalaz kalupa za nakit u Donjem Budačkom

U neposrednoj blizini crkve položaj je srednjovjekovnog utvrđenog grada Budačkog, od kojega su se sačuvali samo ostaci temelja koji se jedva uočavaju od trave i drača. Na mjestu današnje crkve, u susjedstvu grada Budačkog u srednjem vijeku bila je crkva Sveti Mihovil. Nedaleko grada i crkve zacijelo se prostiralo podgrađe u kojemu su, između ostalih, živjeti i zanatlije. Među njima, ako je suditi po nesvakidašnjem nalazu, i barem jedan izrađivač nakita ili - u skladu s današnji nazivom toga zanimanja - zlatar.

Uredništvo portala za slobodna povijesna i zemljopisna istraživanja Budni Div o nalazu je, nedugo po njegovom otkriću, izvijestio istraživač kulturno-povijesne baštine Korduna Darko Gojković. Dostavio je i fotografije kamene pločice, koje objavljujemo uz dozvolu otkrivača nalaza. Isprva nismo znali čemu je točno pločica služila, iako smo pretpostavili da je na njoj netko ”uvježbavao svoj fini zanatski rad”. Složili smo i da kamenu pločicu posebno zanimljivom čini ”matematičko-geometrijska zakonitost ureza”, koji su prisutni na svim stranicama pločice.

Zbog predanosti drugim istraživanjima, nalaz kamene pločice iz Donjeg Budačkog ostao je po strani našeg zanimanja do proljetos, kada smo odlučili doznati bar nešto više o tome otkriću. Fotografiju jedne plohe pločice poslali smo Mati Puljku iz Imotskog, s bogatim iskustvom istraživanja arheoloških nalaza Imotske krajine, od prapovijesti pa sve do novoga vijeka. Pozornijim čitateljima portala Budni Div Mate Puljak poznat je i kao pisac više od 200 napisa na mrežnim stranicama Fondacija Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” (http://piramidasunca.ba), u rubrikama ”Iz mog ugla” i ”Mate Puljak blog”, o Ilirima, gradinama, megalitima, stećcima, divovima, ...

Mate Puljak još istoga dana ljubazno je odgovorio na našu molbu: ”Susretao sam se s tim, to su kalupi za nakit. Imao sam ih i dao u muzej. Rekao bih da su srednjovjekovni.”. O znamenju urezanom u pločicu, vidljivom na stranici prikazanoj na fotografiji koja je kao prva po redu priložena ovome napisu, istaknuo je: ”Viđao sam te simbole. Lijevi predstavlja sunce i nalazimo ga u raznim stilskim varijacijama na srednjovjekovnim loparima za kruh, tetovažama starih ljudi, ... Desni simbol viđao sam po stećcima.”. I drugo znamenje, urezano na preostalim plohama artefakta, nesumnjivo slijedi motive prisutne u srednjovjekovnoj, a vjerojatno i starijoj baštini.

O nalazu zanatskog pomagala iz Donjeg Budačkog nesumnjivo bi se moglo još štošta doznati. Ponajprije, iz kojega točno razdoblja potječe i kakav se nakit uz pomoć njega izrađivao. No, valjalo bi, primjerice, istražiti i od koje vrste tvrdnoga kamena je napravljen i, shodno tome, koji alat je korišten za urezivanje znamenja. Predlažemo da nalaznik s kalupom upozna stručnjake iz Gradskog muzeja Karlovac i(li) Konzervatorskog odjela Karlovac, u nadi da će za pronađeni artefakt pokazati zanimanje (* 1).