Utvrda Budački i vrelo Mlakovac

Oko dva i pol kilometra zapadno od ruševina utvrde Zimić postojao je grad Gorica, sjedište županije Goričke, kasnije preimenovan u Budački, prema prezimenu starog ličkog plemstva Budak koje se u 16. stoljeću nastanilo na ovom području. U nekim spisima još se spominje i kao Budačka Gorica.

Goran Majetić 26.01.2022. Utvrde • Središnja Hrvatska
Još se jedva nazire mjesto na kojem je stajao srednjovjekovni utvrđeni grad Gorica, kasnije nazvan Budački (Foto: Tomislav Beronić)

Još se jedva nazire mjesto na kojem je stajao srednjovjekovni utvrđeni grad Gorica, kasnije nazvan Budački (Foto: Tomislav Beronić)

Na karti Karlovačkog generalata iz 1774. godine jasno je ucrtan tlocrt utvrde Budački. Tlocrt odgovara Valvasorovoj slici iz oko 1686. godine, uz članak u knjizi povjesničara Radoslava Lopašića “Oko Kupe i Korane - mjestopisne i povjestne crtice“ iz 1895. godine, tlocrtu vojnog inženjera F. Hollsetina iz 1699. godine te crtežu vojnog inženjera J. A. Schillingera iz 1746. godine. Na tome crtežu, odmah kraj utvrde ucrtana je crkva sv. Mihovila (St. Michael).

To je jedino spominjanje neke crkve na posjedu Budačkom prije današnje pravoslavne crkve sv. Petra i Pavla. S obzirom da su podaci za kartu prikupljani godinama prije negoli je objavljena vjerojatno se radi o ostacima starije katoličke crkve koja je sigurno postojala u županijskom središtu. U prilog toj tvrdnji svakako ide činjenica da je sv. Mihovil učestali titular starijim crkvama. Također je vjerojatno da je sredinom 18. stoljeća krajiška vojna uprava nakon osmanlijskog pustošenja prepustila ostatke crkve pravoslavnim Vlasima iz Bosne, doseljenima na područje oko Budačkog 1686. godine, što je bila uobičajena praksa tog vremena na cijelom području naseljavanja.

Prvi spomen pravoslavne crkve u Budačkom nalazi se u knjizi Radoslava Lopašića “Karlovac - poviest i mjestopis grada i okolice“ iz 1879. godine, gdje stoji da je za vrijeme vladike Danila Jakšića (1769-1774.), drvena crkva zamijenjena zidanom. Usput, vladika Danilo Jakšić ostao je zapamćen kao osoba značajna ne samo za obnovu vjerskog života, već i školstva, te je “vlastitim sredstvima utemeljio četiri narodne učionice“.

Nažalost, nekada slavna utvrda Budački, u kojoj je još početkom 19. stoljeća bio stan i ured zapovjednika (u karti iz 1774. upisan je Hauptm. Qart.) porušena je do temelja 1845. godine. Na tome mjestu je sada šikara u kojoj se naslućuju nepravilni humci ispod kojih bi se možda mogli iskopati temelji stare gradine.

*
Manje od kilometra zapadno od sadašnje crkve sv. Petra i Pavla, nalazi se termalno vrelo Mlakovac. Ne očekujte nešto spektakularno. Vrelo je uistinu  - mlako, možda nekih 15-16 stupnjeva Celzijevih. Da se ipak radi o termalnom vrelu možete sami sebi dokazati umakanjem ruke u vodu u vrelu te u vodu obližnjeg potoka koji dotječe iz doline. Postojana temperatura vode olakšavala je pranje rublja u hladnijim mjesecima te je zbog toga svojedobno podzidano kamenjem, što se danas jedva nazire od vodenog raslinja.

Vrelo je zadnji puta očišćeno prije desetak godina tijekom provedbe jednog projekta u kojemu je sudjelovao i naš vođa puta Goran Majetić. Pravo iznenađenje za njega bilo je “otkriće“ mostića preko potoka, izgradnji kojega je u okviru projekta potaknuo.

I eto, to je ono što smo obišli tijekom našeg izleta Zimić - Budački - Mlakovac, u četvrtak 25. ožujka 2021. godine. Uputili smo se prema autima oko 14:30 i zaključili da je dan prekrasan, da je Sunce još visoko i da bi bilo jako dobro provesti još neko vrijeme u prirodi. Za manje od minute dogovorili smo se obići još jednu lokaciju. Sjeli smo u aute i krenuli državnom cestom D-1 u smjeru Slunja ...

Tomislav Beronić, 28. ožujka 2021.

* Izlet do Budačkog Povijesno-putopisna družina Karlovačke županije u osnivanju ostvarila je 25. ožujka 2021.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail:
[email protected]

Položaj utvrde Zimić nedaleko istoimenog sela te utvrde Budački i vrela Mlakovac na području današnjeg naselja Donji Budački (Budački je prikazan na crtežu slovenskog povjesničara i zemljopisca Janeza Vajkarda Valvasora, objavljenom u njegovoj knjizi ”Die Ehre des Hertzogthums Crain” (”Slava vojvodine Kranjske”) iz 1689.)

Položaj utvrde Zimić nedaleko istoimenog sela te utvrde Budački i vrela Mlakovac na području današnjeg naselja Donji Budački (Budački je prikazan na crtežu slovenskog povjesničara i zemljopisca Janeza Vajkarda Valvasora, objavljenom u njegovoj knjizi ”Die Ehre des Hertzogthums Crain” (”Slava vojvodine Kranjske”) iz 1689.)

Tlocrt utvrde Budački vojnog inženjera F. Hollsetina iz 1699. godine (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, 1993.)

Tlocrt utvrde Budački vojnog inženjera F. Hollsetina iz 1699. godine (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, 1993.)

Budački je porušen do temelja 1845. godine, a na njegovom mjestu je sada šikara u kojoj se naslućuju nepravilni humci ispod kojih bi se možda mogli iskopati temelji grada (Foto: Tomislav Beronić)

Budački je porušen do temelja 1845. godine, a na njegovom mjestu je sada šikara u kojoj se naslućuju nepravilni humci ispod kojih bi se možda mogli iskopati temelji grada (Foto: Tomislav Beronić)

Crtež utvrde Budački i crkve Sveti Mihajlo i Gavrilo (na položaju srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil) vojnog inženjera J. A. Schillingera iz 1746. godine (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, 1993.)

Crtež utvrde Budački i crkve Sveti Mihajlo i Gavrilo (na položaju srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil) vojnog inženjera J. A. Schillingera iz 1746. godine (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, 1993.)

Vrelo Mlakovac, u doba turske prisutnosti zvano i Ilidža, nalazi se nedaleko položaja srednjovjekovnog grada Budučkog (Foto: Tomislav Beronić)

Vrelo Mlakovac, u doba turske prisutnosti zvano i Ilidža, nalazi se nedaleko položaja srednjovjekovnog grada Budučkog (Foto: Tomislav Beronić)

Temperatura vode vrela je oko 15-16 stupnjeva Celzijevih, što opravdava njegov naziv (Foto: Tomislav Beronić)

Temperatura vode vrela je oko 15-16 stupnjeva Celzijevih, što opravdava njegov naziv (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave