Glagoljica u Srbiji

U Srbiji se čuvaju tri kratka glagoljska natpisa i to: - natpis s nalazišta na ušću rijeke Pesače u Dunav (kod Đerdapa); - natpis s nalazišta na brdu Čečan kod Vučitrna (Kosovo); - natpis na keramičkoj posudi iz Gamzigrada (kod Zaječara).

Goran Majetić 15.06.2025. Pismo • Izvan Hrvatske


Zahvaljujući administratoru jedne od najboljih stranica posvećenih arheologiji na društvenim mrežema - ArcheoSerbia - dostupne su fotografije glagoljskih natpisa iz Pesače i Čečana. Za natpisom iz Gamzigrada još tragam.

*

Natpis iz Pesače urezan je u opeku okvirnih dimenzija 30 x 33 cm lijevo od velikog znaka križa. Od četiti glagoljska slova lako su prepoznatljivi DOBRO (gore), starija verzija slova FRT (lijevo) i starija verzija slova EST (u sredini) dok je desno slovo upitno - moguće da je glagoljsko HJER ili ćirilično JER, u oba slučaja s dodatnom crticom s lijeve strane.

Ovakav oblik glagoljskog slova DOBRO - dva jednaka oka povezana strogim vertikalama i gornjom crtom ”pod 90” nalazimo još uklesano na Baščanskoj ploči u drugom retku desno. Međutim ono što mi je najzanimljivije je znak FRT - sličan grčkom THETA - kakav nalazimo u najstarijim rukopisima oble glagoljce. Takav znak još nigdje nisam uočio uklesan ili urezan u tvrdi materijal, već samo napisan na pergameni.

*

Natpis iz Čečana čuva se u Narodnom muzeju Srbije u Beogradu. Radi se o ulomku keramičke posude 7,1 x 4,7 cm. Iznad četiri glagoljska slova Š-E-S-T urezan je križ sa serifima i piktogram sa šest crtica, što se dovodi u vezu s urezanim slovima. Ovaj piktogram arheolozi drže kao oznaku zapremnine, što bi značilo da je u posudu moglo stati šest nekih jedinica tekućine. Arheolozi povezuju ovaj ulomak sa sličnom keramikom koja se izrađivala u Bugarskoj između IX. i XI. stoljeća, što i povijesno odgovara bugarskoj dominaciji tog prostora. 

*

Dakle, s ova tri ulomka u čvrstim materijalima glagoljica je u Srbiji prisutnija nego u Makedoniji i Bugarskoj zajedno. 

*

Ovdje svakako treba pridodati da i Srbi svom kulturnom nasljeđu pripisuju neke od najstarijih glagoljskih crkvenoslavenskih rukopisa koji se čuvaju u inozemstvu i to: Marijansko evanđelje, Asemanijevo evanđelje, Zografsko evanđelje, Sinajski psaltir, Sinajski molitvenik, Frankopanski kodeks, Ohridske glagoljske listove, Rilske glagoljske listove, Dimitrov psaltir, Bojanski palimpsest, Sinajski palimpsest i Zografski palimpsest.

Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 7. svibnja 2025.

* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]

Pesača

Pesača

Čečan

Čečan

Tematski povezane objave