Središnja kula utvrđenog srednjovjekovnog grada Krstinje kao da prkosi protoku stoljeća (Foto: Tomislav Beronić)
S obzirom na ratne okolnosti i učestale turske napade, vjerojatno su baš bogati i moćni Frankopani, preciznije njihova slunjska grana, utvrdili Krstinju i njome vladali sve do 1572. godine kada kneginja Ana, udovica kneza i bana Franje Slunjskog, prepušta imanje caru Maksimilijanu Habsburškom.
Frankopani su odlučno i uspješno branili Krstinju od učestalih turskih napada unatoč velikim gubicima. Nema povijesnih tragova da je Krstinja vojno pala pod Turke, već je izgleda jednostavno napuštena nakon što je car odbio financirati vojnu posadu i od onda je prepuštena polaganom povijesnom zaboravu.
*
Za doći u Krstinju vozite iz Vojnića (možete stati na kavu u Cafe bar Choco kod naše Željane) prema graničnom prijelazu Maljevac, odnosno prema Kladuši. Nakon Miholjskog i i Prisjeke doći ćete do velikog gotovo polukružnog zavoja u lijevo, a zatim slijedi zavoj u desno. Još dok ste u tom desnom zavoju imate odvajanje na sporednu cestu desno. Tu skrenite i nakon desetak metara nemojte ići ravno jer ćete, baš kao i mi, doći u selo gdje će vas dobroćudni mještani vratiti natrag, već lijevo na stari šumski put. To je vaše, kao što je bilo i naše, parkirno mjesto.
Nastavite tim šumskim putem uzbrdo nekih 300-400 metara i doći ćete do vanjskog opkopa utvrde Krstinja. Nama se na sredini puta prepriječilo srušeno stablo pa smo se verali po strmoj obali da ga nekako zaobiđemo. Nadam se da će se do vašeg dolaska netko sjetiti i to posjeći. Ako i odnese doma za ogrjev, preporučam nadležnoj šumariji da mu to progleda kroz prste.
Dvadesetak metara prije vanjskog opkopa s desne strane je pravilni kružni nasip za koji smo zaključili da bi mogao biti vanjski obrambeni položaj ili kontrolna točka za prilaz utvrdi, na kojoj je možda bio i kakav drveni čardak.
Vanjski je opkop velik, kako je Goran rekao, poput nekog manjeg nogometnog igrališta - možda nekih 70 metara dužine, a širine od 20 metara u najužem sjeverozapadnom do oko 50 metara u najširem jugoistočnom dijelu oko bočnih polukružnih kula.
Na bedemu vanjskog opkopa uočili smo dosta kamena, što upućuje na to da je postojao još jedan vanjski zidani plašt oko utvrde ili vjerojatnije drvena palisada koja je dodatno učvršćena tim kamenom. Prema slikama iz kraja 19. i početka 20. stoljeća ispod utvrde još nije bila šuma kao sada, već su bila polja i vinogradi, što je pružalo dobar pogled na dolinu.
Oko utvrde je postojao obrambeni zid s četiri polukružne kule koje su još uvijek vidljive. Ulaz u podgrađe bio je na sjeveroistočnoj strani, vjerojatno preko nekog drvenog mosta, a s unutrašnje strane bila je četvrtasta kula kroz koju se opet vjerojatno, stepenicama penjalo na treću razinu u podnožje velike okrugle kule koja je najdojmljiviji dio ostataka utvrde.
S obzirom na veliki prostor unutar zidina za pretpostaviti je da su unutra bili drveni objekti, kakvi su najčešće građeni u to doba, a u kojemu su boravili vojnici i sluge te gospodarske zgrade uobičajene za takve objekte u ona vremena.
Popnite se na najvišu razinu koju možete doseći na Krstinjskoj utvrdi, bez alpinističke opreme, naravno - okrenite se oko sebe i zamislite kako je ovdje izgledao život prije više od 500 godina, u vrijeme kneginja i knezova Frankopana. Udahnite duboko i pustite mašti na volju …
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 18. travnja 2021.
* Izlet Povijesno-putopisne družine Karlovačke družine u osnivanju na Krstinju ostvaren je 15. travnja 2021.
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov e-mail:
[email protected] 
Tomislav Beronić prvi je crtežom predočio mogući izgled Krstinje dok je grad bio na vrhuncu pod upravom kneginja i knezova Frankopana
Vanjski opkop dugačak je oko 70 metara, a širina mu se kreće od 20 do 50 metara (Foto: Tomislav Beronić)
I Krstinju je najbolje posjetiti zimi ili u rano proljeće te kasnu jesen, kada ostatke kula i zidina ne zaklanja zelenilo (Foto: Tomislav Beronić)
Uspon s vanjskog opkopa na vršnu zaravan do središnje kružne kule (Foto: Tomislav Beronić)
Zid središnje kule sačuvan je do visine od preko 10 metara (Foto: Tomislav Beronić)
Kulu od urušavanja, osim vrlo dobre gradnje, čuva razgranati bršljan koji ju je sa svih strana zaštitnički obgrlio (Foto: Tomislav Beronić)
Trenuci opuštanja i uživanja pri razgledavanju povijesne baštine ... (Foto: Tomislav Beronić)
Pravilno raspoređene udubine s unutrašnje strane zida kule ukazuju na mjesta na kojima su se nalazile podne grede (Foto: Tomislav Beronić)
Jedno od očuvanih nadsvođenih prozorskih okana, danas gotovo u razini s kule obrušenog kamenja prekrivenog slojem humusa (Foto: Tomislav Beronić)
Čini se gotovo nevjerojatno da se na kuli još uvijek može vidjeti ulomke drvenih građevinskih potpora (Foto: Tomislav Beronić)
Na dijelu vanjskog obrambenog zida uz jednu od četiri polukružne kule (Foto: Tomislav Beronić)
Položaj ruševnih ostataka Krstinje nedaleko današnjeg istoimenog sela i tlocrt utvrđenog grada iz 1701. godine (Izvor: Gjuro Szabo "Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, 1920.)