Uspravne nadgrobnice u Zapadnoj Bosni i Lici

Fotografije nekolicine uspravnih nadgrobnica s groblja u Dabru presnimio sam iz videa pod naslovom ”Overlanding čudesnim Grmečom, od Izvora Dabra do Bobijaškog oka pa do vodopada Blihe” (https://www.youtube.com/watch?v=IpCs9kuwo4I). Video je 6. lipnja 2023. godine postavio Goran Ivanović, koji je netom prije područje obišao džipom. Izlet je upriličio sa Zoranom Gajićem, koji je u svojevrsnoj ulozi njegovog predvozača kraj provezao biciklom (* 1). U dijelu videa u kojem je predstavljeno groblje u Dabru, u trajanju od 34 sekunde (od 13:09 do 13:43 minute), snimatelj priloga o tamošnjim neobičnim nadgrobnicama ističe: ”Evo ga, groblje u Dabru. Jako zanimljivi ovi veliki kamenovi, oblikovani kao sljemenjaci, na stećcima. Vjerojatno istraženo ... Ima ih par velikih, ovih spomenika ... kamenova.”.

Na snimici se može vidjeti groblje otprilike pravokutnog tlocrta, omeđeno žičanom ogradom na stupićima, koje se prostire na blagoj padini. Osim suvremenih nadgrobnih spomenika, s mramornim pločama s natpisom posvećenim pokojnicima položenim iznad uzglavlja, na groblju se nalaze i nadgrobnice u vidu uspravnih krstača (križeva), iz čijih uklesanih natpisa se razabire da su nešto starijeg podrijetla, dijelom svakako iz 19. stoljeća. No, udjelom razmjerno najbrojniji grobni spomenici su grubo oklesane kamene ploče, kao i krstače također postavljene uspravno. Dio ploča okomito ukopanih u zemljište, s vremenom se nakrivio te su neke i poprilično nakošene.

Prema snimci, načinjenoj s vanjske strane grobne ograde, na groblju se razabire po prilici 25-30 takvih uspravnih nadgrobnica. Za pretpostaviti je da je tih drevnih spomenika nekoć na groblju bilo više. Na groblju, koje možda i potječe iz vremena njihovog postavljanja, uočava se, naime, da su te okomite nadgrobnice svrstane u redove i da se nalaze otprilike na podjednakoj međusobnoj udaljenosti. U pojedinim redovima, koji su i međusobno podjednako razmaknuti, kao da nedostaje veći broj uspravljeno osovljenih nadgrobnica. Ukoliko su uistinu nekada bile tamo, o razlozima njihovog nestanka s groblja možemo samo nagađati. No, prema snimci, čini se da su neka mjesta u tim ispražnjenim redovima nadomještena s kamenim križevima (* 2).

Kako nadgrobnice nisu snimljene s bliže udaljenosti, uslijed nedovoljne razlučivosti snimke ne može se sa sigurnošću reći postoje li i na njihovim stranicama uklesani kakvi natpisi ili znakovi. Ovako, gledajući ih kroz ”oko” kamere s veće udaljenosti, mogu tek ustvrditi da na površini tih nadgrobnica nisu zamjetni tragovi klesarske obrade u obličju slova ili znamenja. Na osnovu snimke može se, ujedno, tek procijeniti visina i širina tih nadgrobnica. Čini se da da one više dosežu i preko metra i pol, a najviše, prvenstveno ona uz lijevi rub groblja (gledano iz smjera pristupne ceste), možda je visoka i umalo dva metra. Najviše nadgrobnice, pri tome, visoke su otprilike kao i najviše krstače. Veće nadgrobnice možda su široke 40-ak  i više centimetara, a najveće vjerojatno oko 60 centimetara. Teže je odrediti i debljinu tih uspravljenih kamenih ploča, no rekao bih da nisu odviše debele. Debljina većih ploča vjerojatno dosiže 20-ak centimetara, a kod najvećih bi mogla biti i oko 30 centimetara.

Spomenute kamene nadgrobnice doimaju se starijim od ostalih grobnih spomenika ponajprije zbog svoje grube, ali i jednostavne, obrade. Izgleda da su neke od njih zapravo ploče odlomljene iz uslojenih stijena i oklesane tek toliko da dobiju oblik viših, a razmjerno uskih i tankih ploča, gotovo nalik osovljenim gredama. Zanimljivo je, ali ne i čudno, i to da pojedini suvremeni spomenici na tome groblju, s nadgrobnim pločama od mramora, oblikom tih ploča u određenoj mjeri oponašaju izgled kudikamo starijih prethodnika. Nije, naime, rijedak slučaj da suvremeni nadgrobni spomenici nekom svojom osobinom (ili s više njih) podsjećaju na nadgrobne spomenike iz prijašnjih razdoblja. Dovoljno je podsjetiti da se pojedino znamenje sa stećaka u nekim dinarskim krajevima vjerno prenosilo na plohe nadgrobnica sve do najnovijeg vremena. Upravo takvi slučajevi zabilježeni su i u Lici.

Snimatelj videa iz Dabra u pravu je kada kaže da su vrhovi nekih od uspravljenih nadgrobnica oblikovani poput sljemenjaka. Istina je i da je razmjerno značajan broj stećaka izrađivan u obličju kuća s dvoslivnim krovištem, čije dvije stranice se spajaju pod vršnim sljemenjakom. To, međutim, ne pruža dokaz da je u slučaju okomito osovljenih nadgrobnica s groblja u Dabru riječ o stećcima. Upitno je i da li te nadgrobnice potječu iz vremena kada su stećci bili prevladavajući nadgrobni spomenici. Odgovor na ovo pitanje vjerojatno bi moglo pružiti arheološko istraživanje groblja na česticama uokolo dabarskih nadgrobnica. Izjava snimatelja ”Vjerojatno istraženo ...” možda odgovara istini odnosi li se na same nadgrobne ploče. No, jesu li istraženi i pripadajući grobovi? Osnovano je pretpostaviti, naime, da su podno tih kamenih spomenika pokojnici uistinu sahranjivani ili su, pak, u zemlji ostavljane žare s njihovim pepelom.

Na grobljima u Lici koja sam obišao u potrazi za tamošnjim stećcima, nadgrobnice najsličnije uspravnim kamenim spomenicima s groblja u Dabru u Zapadnoj Bosni vidio sam na Crkvini podno brijega Stražbenica u blizini naselja Vrebac nedaleko Gospića. Na tamošnjem starom groblju, odavna nekorištenom, nalazi se, uz 40-ak sačuvanih velikh ploča polegnutih na tlo ili osovljenih bočno, i nekoliko uspravno postavljenih kamenih ploča. Veličinom, nakošenošću i nadasve vršnim čelom poput sljemenjaka posve su nalik  uspravnim nadgrobnicama iz bosanskoga Dabra. U napisu posvećenom toj Crkvini, o toj vrsti tamo uočenih spomenika između ostaloga sam naveo: ”Visina ploča uspravljenih poput tanje grede iznosi oko 90 do 110 centimetara, a široke su oko 90 centimetara. Sve te ploče, koje su dijelom suhozida Crkvine, debele su od oko 28 do 36 centimetara.”.

To starohrvatsko groblje u središnjoj Lici, sudeći po oskudnim arheološkim istraživanjima, napušteno je u srednjem vijeku (možda već u 15. stoljeću), nakon učestalih prodora Turaka. Taj podatak ukazuje da bi i tamošnje uspravne nadgrobne ploče mogle potjecati najkasnije iz toga razdoblja. Pitanje je zašto je svega nekoliko nadgrobnica na tome groblju postavljeno uspravno. Također, ako to nije učinjeno izvorno, po sahrani pokojnika, zašto bi te ploče netko naknadno tako ukopao? Da li samo stoga da se ogradi površina koja je počela služiti kao obor za stoku (ovce, koze, ...)? Zanimljivo je, naime, da se sve postojeće uspravne ploče na Crkvini u podnožju Stražbenice danas nalaze uzduž pravca koji se čini kao da je dio jedne od stranica približno pravokutne suhozidne ograde. Je li ta dionica suhozida ostatak nekadašnje crkveno-grobne cinkture?

Uspravne nadgrobnice slične onima s groblja u Dabru zamijetio sam i na suvremenom groblju u Kunovcu Kupirovačkom nedaleko Srba. Na tome groblju u sjeveroistočnoj Lici također su, kao i na usporedbnom groblju u Zapadnoj Bosni, prisutni nadgrobni spomenici koji vuku podrijetlo iz različitih vremenih razdoblja, od suvremenih spomenika pa sve do velikih nadgrobnica - stećaka nepoznate, no vjerojatno drevne starosti. No, iz kojega razdoblja potječu uspravno osovljene kamene ploče ili grede na groblju u Kunovcu Kupirovačkom?

U napisu o stećcima na tome groblju istaknuo sam i to da niti jedna od tri takve nadgrobnice koje sam tamo zatekao nije velika kao nekolicina najvećih s groblja u Dabru: ”Jedna uspravna ploča uzdiže se od tla do visine od 70 centimetara, a široka je 60 centimetara. Visina druge, neznatno deblje, okomite ploča iznad tla je svega 50 centimetara, no široka je 80 centimetara. Nedaleko te dvije ploče postoji još jedna uspravna ploča koja visinom i šitinom odgovara prvospomenutoj, no njezina debljina je samo 10 centimetara. Predstavlja li ova treća ploča samo noviju ”presliku” znatno starijih spomenika?”. Jesu li i na tome ličkome groblju svojevremeno ipak postavljane i velike okomite nadgrobnice? Ako jesu, zašto, kako, kamo i kada su ”nestale” s groblja?

Naposljetku, na uspravne nadgrobnice s groblja u Dabru podsjeća i kameni spomenik, nalik na okomito položen stećak, iz ličkoga zaselka Bjelopolje na području Gornje Ploče nedaleko Lovinca. U napisu o otkriću te nadgrobnice - stećka, koji je po dužem opstojanju od okomitog postao nakošen spomenik, između ostaloga naglasio sam: ”Visina stećka iznad livade iznosi 140 centimetara. Ploča nadgrobnice široka je pri dnu 70 centimetara, dok je u vršnom dijelu 15-ak centimetara uža. S donje ili stražnje strane (”naličje”) ploča nije obrađena klesanjem, već je stijena iz koje je stećak izrađen ostavljena kakva je nađena u prirodi.”.

Za razliku od prethodno predstavljenih skupina uspravnih nadgrobnica iz Dabra u Zapadnoj Bosni te Vrebca i Kunovca Kupirovačkog u Lici, okomiti pločasti stećak iz Bjelopolja je osamljen primjerak takvog uspravljenog spomenika, izdvojenog s obližnje crkvine s napuštenim grobljem. Ujedno jedini sadrži uklesane znamene, i to dva križa ili krsta. Za ovu uspravnu kamenu nadgrobnicu možemo, posebice s obzirom na njezino nepravilno ”naličje” (stražnju stranu), pretpostaviti da je izvorno, na nedalekom groblju, bila polegnuta te da je pri naknadnom izmiještanju zadobila i drugačiji položaj i drugačiju ulogu. Dakako, nije moguće posve odbaciti niti pomisao da je i ova nadgrobnica na svojem izvornom mjestu ipak bila uspravljena te da je i nakon premještanja samo zadržala istovjetan okomiti položaj.

U pogledu predstavljenih starijih nadgrobnih spomenika u obliku izduženih ploča postavljenih uspravno puno je pitanja koja su (još) bez odgovora. Kako god bilo, široj javnosti treba skrenuti pozornost na postojanje i tih drevnih kamenih spomenika, kojih se još uvijek može naći na dijelu starih grobalja uzduž dinarskoga gorja. Njihovo podrijetlo i starost su zaboravljeni, ali bar dio sjećanja na te lijepe i zagonetne uspravne ploče ili grede, podizane u počast preminulih predaka, mogli bi vratiti. Istraživanjem, promišljanjem, saživljavanjem s umovima ... i srcima ljudi koji su ih izrađivali, prenosili, ukopavali, posvećivali, ...