ISTAKNUTO
  • Na Velikom Risovcu iznad Mušaluka grobnica je japodskoga kneza?
    Na vrhu gore Veliki Risovac (772 m.n.v.), smještene u blizini ličkoga naselja Mušaluk, u okruženju prapovijesne gradine pronađene su dvije velike kamene ploče. Kao što sam naznačio u prethodnom napisu ”Goleme nadgrobnice - stećci s japodske gradine Veliki Risovac”, posvećenom ovome posebnom i zagonetnom mjestu, te ogromne ploče po obilježjima odgovaraju stećcima, čije podrijetlo seže najkasnije u - stari vijek. No, uz to mjesto na Velikom Risovcu možemo ponuditi još jednu smjelu pretpostavku, da su tu pokopane prestižne osobe drevne japodske povijesti Like, možda čak neki knez i njegova supruga.
  • Goleme nadgrobnice - stećci s japodske gradine Veliki Risovac
    ”Velika kamena ploča digne se uvis i zijevne duboka jama. A vitez reče: ”Nisam mogao doći po tebe živ. Evo, došao sam mrtav. Tamo je ... moj dvor, ovo, tu, dolje, moj je grob. Hoćeš li gore u dvor, ili dolje u moju raku sa mnom?” ”Idem u raku s tobom”, odgovori djevojka i baci svoj svežanj u mrak groba. Bijelac skoči s njom i s vitezom u grob. Veliki kamen se spusti.” (* 1)
  • Stepenasto piramidalno uzvišenje Stražbenica i njezina zagonetna Vrata
    Stražbenica je jedno je od najneobičnijih uzvišenja u Lici. Već i sam izgled brijega, koji neodoljivo sliči ogromnoj stepenastoj piramidi, potiče na pitanje ne radi li se u njegovome slučaju možda o tvorevini nastaloj, barem dijelom, radom ljudskih ruku. Odgovor je - potvrdan. No, time zagonetke Stražbenice tek počinju. A jedna od najčudnijih tajni ovoga brijega je priča o njegovim - Vratima.
  • Gradina nad Neretvom - misterij predaka pokraj Krućevića
    U sklopu druženja članova udruge PETKA Perunika s geologom dr. sc. Goranom Glamuzinom kroz projekt našeg autorskog filma "Gomila u zlatu" u ljeto 2023. godine snimili smo još jednu zanimljivu i prastaru gomilu / kultnu gradinu, koja se nalazi nad kanjonom Neretve iznad mjesta Krućevići.
  • Skida li veo tajni ”najviša gradina u Hrvatskoj”?
    Na vršnim padinama gore Baćinovac, koja s istočne strane nadvisuje Turjansko polje u Lici, sačuvani su kameni ostaci prostrane prapovijesne gradine. Ta drevna lička gradina jedna je od gradina smještenih na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj (* 1). Učinjeni su tek skromni uvidi u njezinu ostavštinu, koji ukazuju da se radi o neobičnoj građevini, no pomnije istraživanje ove gradine nije provedeno. U ovome napisu predstavit ću neke nove, iako skromne, spoznaje o toj gradini, do kojih sam došao pri nedavnom obilasku Baćinovca.
  • Bribirska glavica - Srednjovjekovno sjedište hrvatskih knezova Šubića
    Kada se sljedeći puta budete vozili autocestom od Zadra prema Šibenika (ili obrnuto) odvojite malo vremena (jedan sat će biti sasvim dovoljan) i skrenite na izlazu Pirovac. Odmah iza naplatnih kućica uhvatite se smjera prema Kninu i vozite se nekih desetak kilometara, otprilike isto desetak minuta. Ne uzdajte se previše u navigaciju prema Bribirskoj glavici jer će vas, baš kao i nas, baciti na sporedni kameni put.
  • Stražbenica
    Zanimljivosti oko ličke rijeke Jadove, koje sam kroz objave na Facebook-u do sada obradio, mahom su nepoznate široj javnosti. Ipak, jedan lokalitet, također nepoznat široj javnosti, u stručnim krugovima je itekako poznat i obrađen.
  • Izvor rijeke Jadove
    Nakon dugog perioda lošeg vremena, prošli vikend konačno sunce i naravno jurnuh u prirodu. Ovaj put je palo istraživanje rijeke Jadove u Lici.
  • O promašajima službene arheologije; tzv. “gradinska naselja“ koja to nisu
    Sardinijska brončanodobna gradina “Nuraghe Riu Mulinu Cabu Abbas“ iznad Olbije koju sam posjetio i istraživao nekoliko puta, primjer je gradine koja ruši sva maštanja arheologa i istraživača o tzv. “gradinskim naseljima ili obrambenim gradinama“ na našim prostorima (* 1).
  • Prapovijesna gradina Gredech - antiquum locum castri
    U počecima mog istraživanja Korduna, tražeći po nekim ključnim riječima na internetu (toponimi), ugledao sam dokument pod nazivom “Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske”, u izdanju Ministarstva kulture Republike Hrvatske, svezak 19 iz 2017. godine, s temom “Petrova gora - Pavlinski samostan Sv. Petra“, autorice Tajane Pleše i koautora Petra Sekulića, Andreja Janeša, Hrvoja Kalafatića i Kristine Jelinčić Vučković.