Tržac - uporište posljednjih Frankopana

Na brijegu ispod kojega se Mutnica ulijeva u Koranu podigli su knezovi Babonići još u 11. stoljeću utvrdu Tržac te je u svom posjedu imali još početkom 14. stoljeća, a potom ga preuzimaju knezovi Krčki Frankopani. U tom dijelu svog gornjeg toka rijeka Korana je sadašnja granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je naslijeđe iz vremena otomanskog prodora na Balkan.

Goran Majetić 12.11.2022. Utvrde • Izvan Hrvatske
(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

Sigurno je da je Tržac pripadao porodici Frankopan u vrijeme kneza Nikole IV., no postoje indicije da ga je stekao njegov otac knez Ivan V. Krčki, koji je kao nagradu od kralja Žigmunda za oslobođenje kraljice Marije iz zarobljeništva u Novigradu dobio županiju Drežničku, u sastavu koje je vjerojatno bio i Tržac.

Podjelom imovine među preostalim sinovima kneza Nikole IV. Frankopana, Tržac pripada knezu Bartolu IX. zajedno s Brinjem, Bihaćom i Jelovikom. Knez Bartol stolovao je u Brinju, pa su se i on i njegov nasljednik knez Ivan VIII. nazivali knezovima Frankopanima Brinjskima.

Nigdje nisam našao podatak da je Ivanov sin knez Krsto II. Frankopan, oženjen za kneginju Margaretu, počeo koristiti naziv Tržački. Ono što sa sigurnošću mogu tvrditi je da se njihov sin knez Nikola VIII. Frankopan koristio nazivom Tržački, te da je ako ne prvi, onda svakako posljednji od Frankopana koji je stolovao u Tršcu.

Baš u Tršcu se udala njegova kći Uršula za ugarskog kneza Laszla Revaya de Szklabina et Blarnica. Ovaj brak je zanimljiv po tome što njihovi potomci žive i danas, tako da po ženskoj liniji čuvaju krv Frankopana. Vrlo vjerojatno da je kneginja Uršula Frankopan Tržačka, sahranjena u crkvi sv. Petra u Trebostovu, današnja Slovačka, koju je njezin muž podigao kao obiteljsku zadužbinu.

Iako su Turci prvo opustošili, a potom zauzeli Tržac, Frankopani se nisu odrekli naziva Tržački. Već u to doba, nakon iznenadne smrti neoženjenog kneza Franje Frankopana Slunjskog, Tržački ostaju po muškoj liniji jedina živa grana porodice Frankopan.

Knez Nikola VIII. imao je dva sina: Gašpara i Stjepana te dvije kćeri Klaru i Uršulu. Knez Stjepan je umro bez potomaka, a knez Gašpar je održao mušku liniju ženidbom za Katarinu Lenković, kćer čuvenog uskočkog generala Ivana Lenkovića, s kojom je imao tri sina: Vuka Krstu II., Jurja IV. i Nikolu IX.

Ovaj potonji, knez Nikola IX. umro je bez potomaka i sahranjen je u franjevačkoj crkvi sv. Marije na Trsatu. Knez Juraj IV. oženio je groficu Margaretu von Schweinspoeck, a u hrvatskim dokumentima nema tragova da su imali djece. Spomen ploča kneza Jurja nalazi se u zagrebačkoj crkvi sv. Katarine.

Ipak, Radoslav Lopašić spominje mogućnost da je Juraj, koji je veći dio života proveo u Furlaniji, imao muške djece te da je Orfej Frankopan, koji je s Franom Krstom i Petrom Zrinskim sudjelovao u pripremama urote njegov nasljednik. To bi moglo značiti da su Frankopani Tržački po muškoj liniji opstali u Italiji nakon pogubljenja kneza Frana Krste te tako sačuvali, barem privremeno, porodično ime i krvnu liniju. To je zadatak za nekog ozbiljnog povjesničara.

Knez Vuk II. Krsto Frankopan Tržački, proslavljeni prvi karlovački general, imao je tri sina: Jurja V., Gašpara II. i Frana Krstu te jednu kćer Anu Katarinu udanu za kneza Petra Zrinskog.

Knez Gašpar nije imao potomaka, knez Fran Krsto koji je oženio Juliju de Narro, također nije imao potomaka, tek je knez Juraj V. imao troje djece - jednog sina, Nikolu X. koji je umro mlad bez potomaka prije smaknuća kneza Frana Krste i dvije kćeri, Mariju, koja je umrla kao djevojčica, i Mariju Julijanu koja je bila u stvari posljednja živa osoba rođena u porodici Frankopana, baš kao i carica Marija Terezija u porodici Habsburg.

Eto, toliko o Frankopanima Tržačkim.

O samoj utvrdi Tržac, koja se danas nalazi u Bosni i Hercegovini, jako dobar tekst, ”Castrum Tržac do osmanskog osvajanja”, nalazi se na blogu Darka Antolkovića ”Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura”, iz kojega donosim vizualizaciju nekadašnjeg izgleda. Ostalo prepuštam vašoj mašti.

Tomislav Beronić, 28. rujna 2022.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail:
[email protected]

(Izvor: Mirjana Detelić "Epski gradovi", 2007.; Epski gradovi - Monumenta Serbica (monumentaserbica.branatomic.com/gradovi/))

(Izvor: Mirjana Detelić "Epski gradovi", 2007.; Epski gradovi - Monumenta Serbica (monumentaserbica.branatomic.com/gradovi/))

(Izradio: Selmir Mujagić; Izvor: facebook stranica Bosanski nacionalni spomenici u 3D)

(Izradio: Selmir Mujagić; Izvor: facebook stranica Bosanski nacionalni spomenici u 3D)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave