To se povezuje s kotorskim biskupom nazočnim na Splitskom crkvenom saboru 925. godine, te s biskupima glagoljašima Nikolom Modruškim (XV. st), Albertom Dujmom Gliričićem (XVI. st.) i Vickom Zmajevićem (XVIII. st.).
Najstariji zapisi su iz XVIII. stoljeća kada je u Gornjoj Lastvi na području Boke Kotorske bio župnik don Juraj Pinezić, rodom s otoka Krka, koji je matične knjige jednim dijelom ispisivao glagoljicom, što bez imalo okolišanja možemo nazvati ”uvozom kulture”. Ovi zapisi pronađeni su tek 2013. godine.
Uz te zapise sačuvani su i listovi rukom ispisanog glagoljskog molitvenika iz XVII. ili XVIII. stoljeća, jedan zapis iz crkve sv. Antuna u Tivtu te dva primjerka tiskanih glagoljskih misala.
U Crnoj Gori još uvijek nije otkriven niti jedan glagoljski zapis u kamenu.
S ovih nekoliko skromnih nalaza Crna Gora je bogatija glagoljicom od Makedonije u kojoj nije sačuvan niti jedan glagoljski artefakt.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 9. svibnja 2025.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
