Hram (crkva) Rođenje Svetog Jovana Krstitelja u selu Jošane sljednica je srednjovjekovne crkve Sveti Ivan iz starohrvatskog sela Jelšane (Foto: Goran Majetić)
Uvijek postoji važnija spomenička baština za istraživanje, vrednovanje, zaštitu i očuvanje. A stećci u Lici, osim toga, već dugo su ”svršena priča”. Nema se tu više što za pronaći, a kamoli propitivati. Prethodnicima koji su tamošnjim stećcima, sada već odavno, posvetili pozornost, valja vjerovati na riječ, posebice onima iz struke. Pa makar njihova priča bila i površna, a katkada i pogrešna. No zašto slijepo vjerovati, kada možemo istražiti i spoznati? U potrazi za istinom, navode prethodnih istraživača vrijedi provjeriti, te ih potvrditi ili opovrgnuti.
Uz rubove Krbavskog polja u Lici od davnina su se nalazila naselja. I njihovi žitelji su tijekom dijela znane nam povijesti postavljali iznad raka pokojnika prostrane i teške kamene ploče ili sanduke. Za takve nadgrobne spomenike od kraja 19. stoljeća uvriježio se stručni naziv stećci. Iz povijesnih izvora i(li) istraživanja povjesničara, konzervatora te muzejskih povjerenika i zaljubljenika u starine, znamo da su se groblja sa stećcima nalazila i u nekim od krbavskih sela.
Na sjevernom rubu Krbavskog polja takvo je groblje zabilježeno u Debelom Brdu, na južnom rubu polja u Podudbini, na zapadnom rubu polja u Mekinjaru. No, gdje se na istočnom rubu polja nalazila nekrepola stećaka, u selu Pećane ili u susjednom selu Jošane? Ili je takvo grobište bilo u oba sela? Oba naselja prostiru se uzduž državne ceste (D1) koja Udbinu povezuje s Korenicom. Selo Jošane (Jošan) smješteno je na jugoistočnom rubu Krbavskog polja, oko 6 kilometara sjeverozapadno od Udbine. Selo Pećane (Pećani) pruža se sjevernije od Jošana. Smješteno je na sjeveroistočnom rubu polja, oko 12 kilometara sjeverozapadno od Udbine.
U selu Pećane danas ne postoji crkva (hram), dok su u selu Jošane dva hrama. U zaseoku Kasar, bližem Udbini, uz samu cestu nalazi se hram Sveti Sava, sagrađen 1882. godine. Sjeverozapadnije, bliže Korenici, u zaseoku Cvijanovića Brdo na padinama brijega povrh zaseoka nalazi se hram Sveti Ivan, koja potječe još iz srednjega vijeka. Nakon turskog osvajanja Krbave starohrvatska sela Pećane i Jelšane naseljena su novim stanovništvom. Novi žitelji selo Jelšane nazvali su Jošane (podrijetlo imena je isto, a vezano je uz šumu stabala johe), a crkvu posvetili svetom Jovanu (* 1). U srednjem vijeku je, otprilike u sredini između tih danas postojećih crkvi, postojala još jedna od koje se, kao što je već ranije u ovome napisu ukazano, na crkvini iznad zaselka Uzelci i danas još naziru neznatni temeljni ostaci.
Prvi koji je pružio naznaku postojanja groblja sa stećcima na prostoru istočnog dijela Krbavskog polja bio je prosvjetni radnik i pisac Franjo Julije Fras (Franz Julius Fras; 1794-1868.), podrijetlom iz Slovenije. Kao dugogodišnji školski nadzornik Karlovačkog generalata, od 1822. godine proputovao je i vrlo dobro upoznao čitavo njegovo ozemlje. Prikupljena saznanja objedinio je 1835. godine u knjizi, napisanoj na njemačkom jeziku, ”Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze”, koju je objavio u Zagrebu (cjelovit hrvatski prijevod, ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, objavljen je tek 1988. u Gospiću).
U spomenutom djelu Franjo Julije Fras pri opisu sela Pećane navodi: ”Pod tim selom nalaze se ruševine neke stare crkve s neobičnim nadgrobnim spomenicima. U blizini je zanimljiva špilja, o kojoj smo pisali kod mjesta Jošane.” (* 2). Spomenuti školski nadzornik vrlo neodređeno je ukazao na mjesto crkvine (* 3), navodeći da se nalazi ”Pod tim selom ...”, što navodi na pomisao da se srednjovjekovna crkva nalazila u podnožju sela Pećane.
U pravilu su se, međutim, srednjovjekovne crkve u našim krajevima gradile na povišenim položajima, na vrhu ili padini brijega a ne u nizini (polju). To, naravno, ne znači da nisu postojale i iznimke. Na području sela Pećane navodno su bile dvije crkve, srednjovjekovna na položaju Vijenac, u Krbavskom polju nasuprot današnjeg sela, dok je druga za koju se ne zna starost bila na nepoznatom položaju (* 4). Na koju od te dvije crkve se odnosi zapis Franje Julija Frasa, koji nam usput svjedoči i o okolnom groblju sa stećcima?
Navod Franje Julija Frasa bio je poticaj povjesničaru i konzervatoru Većeslavu Hennebergu (1889-1937.) iz Zagreba da puno stoljeće kasnije pokuša pronaći groblje s ”neobičnim nadgrobnim spomenicima”, za koje je s pravom slutio da je riječ o stećcima, te da ga istraži i fotografira. Konzervator je 1923. godine posjetio neka od naselja sa stećcima u Lici, među kojima i Pećane, te na neke od nekropola i pojedinačnih stećaka sačuvao uspomenu snimivši ih na fotografijama (* 5).
Potom povjesničarka umjetnosti i konzervatorica Anđela Horvat (1911-1985.) iz Zagreba, u stručnim napisima objavljenim 1951. i 1964. godine, samo prenosi zapažanja prethodnika koji je potvrdio postojanje stećaka na području sela Pećane (* 6). Sve do tada, dakle, groblje sa stećcima u istočnom dijelu Krbavskog polja smješta se u selo Pećane. Naredne godine, međutim, u obilazak crkvi i crkvina na području Pećana i Jošana uputila se i Anđela Horvat (* 7).
Nakon toga obilaska, kojeg je poduzela 16. kolovoza 1965. godine, nastavak priče o tamošnjim preostalim stećcima, bar kada je u pitanju položaj nekropole, posredno dobiva - neočekivan zapetljaj. Posredno stoga jer će, o ”novom” položaju crkvine s posljednjim sačuvanim stećkom toga kraja, Anđela Horvat izvjestiti (tek) 6 godina kasnije u knjizi povjesničara Šefika Bešlagića (1908-1990.) iz Sarajeva, ”Stećci: Kataloško-topografski pregled”.
U tom opsežnom djelu, svojevrsnoj onovremenoj monografiji posvećenoj stećcima na prostoru Jugoslavije, o stećku u selu Pećane Šefik Bešlagić (a uistinu Anđela Horvat) piše: ”Južno od sela, a zapadno od brda Čičibor (kota 955 m) i ceste ka Udbini, nalazi se osamljen stećak u obliku sanduka; zapravo je to danas samo fragmenat stećka. Postavljen je po pravcu z-i. Istočno od stećka, samo preko ceste, nalazi se savremeno kršćansko groblje. U blizini je preistorijska gradina.”.
Upućuju li podaci izneseni u spomenutoj knjizi na položaj crkvine na kojoj je Franjo Julije Fras, još negdje oko 1830. godine, uočio ”neobične nadgrobne spomenike”? Podatak Anđele Horvat da se crkvina sa stećkom nalazi ”zapadno od brda Čičibor” ukazuje na njezin položaj u selu Jošane. Brijeg toga naziva, po suvremenoj izmjeri visine od 954 metra nad morem, na širem prostoru uz istočni rub Krbavskog polja nalazi se jedino na području Jošana. Na vršnoj zaravni toga brijega, koja je na zemljovidu istaknuta toponimom Samogreda, ostaci su prapovijesne japodske gradine (* 8). Ne znam je li pri spomenu gradine bliske crkvini Anđela Horvat mislila upravo na gradinu na vrhu Čičibora. Uglavnom, nadomak sela Jošane, u blizini tamošnje crkvine, nema druge gradine (ili se bar za nju ne zna).
”Južno od sela (Pećane, nap. pis.) ...”, kako navodi Anđela Horvat, a blizu brijega Čičibor, jedina crkvina postoji poviše zaselka Uzelci, smještenog uz državnu cestu Korenica - Udbina. Ta crkvina smještena je jugozapadno od vrha Čičibora te sjeveroistočno od spomenute državne ceste. Je li stoga Anđela Horvat pogriješila, navevši da je crkvina smještena ”zapadno od ... ceste ka Udbini, ...” te da ”Istočno od stećka, samo preko ceste, nalazi se savremeno kršćansko groblje.”? Suvremeno groblje u selu Jošane nalazi se u ravnici Krbavskog polja, i to ne istočno već jugozapadno od crkvine sa stećkom i od državne ceste.
No, koju su onda crkvinu (oko) 1985. godine, pripremajući rad za znanstveni simpozij održan 23-24. travnja 1986., obišli povjesničar Milan Kruhek (1940.) iz Karlovca i arhitekt Zorislav Horvat (1937.) iz Zagreba? Jesu li razgledali crkvinu predturske crkve u Pećanima, ili pak crkvinu u selu Jošane? U zajedničkom radu ”Sakralna arhitektura Like i Krbave na području Krbavsko-modruške biskupije”, objavljenom u zborniku ”Krbavska biskupija u srednjem vijeku” 1988. godine, o crkvini su istaknuli:
”Sjevernije od Jošana, ali lijevo od ceste na povišenom zaravanku samog Krbavskog polja, iza današnjeg naselja Pećani protegnutog uz modernu cestu, nalaze se ostaci stare crkve, starih Pećana. Ostaci kamenja zarasli u grmlje jedva omogućuju približno postavljanje tlocrta ove crkve. ... Dužina objekta iznosi ukupno oko 14 m, a širina oko 6 m. Ne raspoznaje se jasno završetak svetišta - polukružan ili poligonalan, no čini se da je uz sjevernu stranu svetišta bila sakristija. Pojava sakristije, nešto duže svetište, te veličina broda crkve, bliska crkvi sv. Trojstva u Podovima upućuje nas na zaključak da je i ova crkva u predturskim Pećanima bila najvjerojatnije, građena u gotičkom stilu, negdje u početku 15. stoljeća.” (* 9).
Odgovaraju li opis crkvine i mjere tlocrta odavno porušene srednjovjekovne crkve, crkvini u Pećanima na blagom uzvišenju Krbavskog polja ili crkvini u Jošanima poviše zaseoka Uzelci? Pretpostavljam da je ipak riječ o crkvini na području koje pripada (današnjem) selu Pećane. Odgovor na ovo pitanje, a možda i na još poneko u ovome napisu postavljeno, mogao bi pružiti uvid i izmjera navedenih crkvina. Da su istraživači točnije ukazali na položaj spomenutih crkvina, uzimajući u obzir makar približne strane svijeta i udaljenosti crkvina u odnosu na obližnje ceste, uzvisine i posebice na zemljovidima zabilježene toponime, dvojbi oko smještaja nekadašnjih grobalja sa stećcima vjerojatno ne bi bilo (* 10). Danas se sve takve nedoumice lako mogu izbjeći navođenjem točne zemljopisne širine i dužine uz pomoć GPS uređaja te korištenjem odgovarajućih računalnih programa.
Nakon Milana Kruheka i Zorislava Horvata crkvinom i stećcima iz starohrvatskog sela Pećane (ili Jelšane?) više nitko od stručnjaka nije u javnim napisima posvetio niti slova. Kratko ih je spomenuo, ali vežući ih uz selo Pećane, slijedeći navod Anđele Horvat iz napisa ”O srednjovjekovnoj sakralnoj umjetnosti Like” iz 1975. godine (* 11), tek povjesničar Ante Glavičić u radu ”Pregled starokršćanske i srednjovjekovne baštine Like, Podgorja i grada Senja”, objavljenom u časopisu ”Senjski zbornik”, svezak 30 iz 2003. godine. Bilješkom ”Pećane, Korenica (Udbina) - zapadno od sela i ceste Korenica - Udbina veći je ulomak sanduka.”, stećak s crkvine, na osnovi uvida u podatke Anđele Horvat, predstavili su arheolozi Marinko Tomasović, Domagoj Perkić i Ivan Alduk u napisu ”Topografija stećaka u Hrvatskoj”, objavljenom u katalogu izložbe ”Izložba Stećci 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008.”.
Goran Majetić, slobodni istraživač, 9. svibnja 2022.
(* 1) Hram (crkva) Sveti Jovan, ili punim imenom Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, sljednica je srednjovjekovne crkve Sveti Ivan iz starohrvatskog sela Jelšane. Obzirom na romaničko-gotička obilježja gradnje, ta crkva nedvojbeno je sagrađena u predtursko doba. Ćirilicom uklesana godina 1730. u polukružnom nadvoju iznad ulaza očito se odnosi na obnovu srednjovjekovne crkve i njezino stavljanje u službu pravoslavnih vjernika. Od Drugoga svetskog rata hram nije bio u bogoslužbenoj upotrebi, već je korišten kao ”obor” za ovce. Djelomična obnova crkve i uređenje okoliša počeli su 2014.
(* 2) Prevoditeljica cjelovitog hrvatskog izdanja knjige, objavljenog 1988. pod naslovom ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, književnica, povjesničarka književnosti i prevoditeljica Zlata Derossi (1926-2015.), u prijevodu ulomka Franje Julija Frasa koji se odnosi na crkvinu u Pećanima navodi da se uz ruševine crkve nalazi groblje s ”... neobičnim nadgrobnim spomenikom”. No, pisac u izvorniku djela iz 1835. na njemačkom jeziku navodi da je riječ o ”merkwurdigen Grabsteinen”. Prijevod navoda upućuje da je mislio na množinu, na stećke, a ne na pojedinačni spomenik. Izvjesno je da je u vrijeme kada je Franjo Julije Fras posjetio Pećane na tamošnjoj crkvini još uvijek bilo više primjeraka njemu čudnih nadgrobnica. Iz navedenih razloga, za potrebe ovoga napisa odlučio sam se za izmjenu u prijevodu koja se odnosi samo na zamjenu riječi "spomenikom" s rječju "spomenicima".
Mamulina pećina koju Franjo Julije Fras spominje (pri opisu Jošana) nalazi se neposredno uz cestu Udbina - Korenica, s istočne strane kolnika. Za tu pećinu, međutim, ne može se reći da je u blizini Pećana jer se nalazi oko 3,5 kilometra južnije od središnjeg dijela toga naselja. Osim toga, upola bliže od nje Pećanima su Suva (Suha, Zidana ili Lončareva) i Vodena pećina, koje su također istočno od iste ceste i blizu njezinog kolnika. Mamulina pećina ujedno se nalazi oko 2,5 kilometara sjevernije od položaja crkve Sveti Jovan u selu Jošan(e), kao i 4,5 kilometra sjevernije od Crkvine u istome selu.
Naziv sela Pećane vezan je inače uz kamene strmine ili pećine koje se uzdižu povrh sela, uz rub Krbavskog polja.
(* 3) Iznenađenje predstavlja to što Franjo Julije Fras u knjizi ”Topografija Karlovačke Vojne krajine” nije spomenuo postojeću crkvu u selu Jošane. Je li pisac naprosto zaboravio spomenuti crkvu Sveti Jovan, koja se položajem na povišenom mjestu povrh Krbavskog polja nametala pogledu svakog putnika koji je prolazio cestom Udbina - Korenica? Razumljivo je da Franjo Julije Fras ne spominje drugu srednjovjekovnu crkvu u selu Jošan(e), jer je od te crkve, srušene s početkom turskih provala u Krbavu, već u njegovo doba preostala tek neznatna crkvina.
(* 4) U vrijedećem Prostornom planu uređenja općine Udbina iz 2021., na popisu zaštićene kulturne baštine s područja sela Jošane, nalaze se crkve Sveti Sava i Sveti Jovan. No, Crkvina u selu Jošane nije upisana, niti je označena na pripadajućem grafičkom prikazu. Od arheoloških nalaza iz Jošana spominju se nalazi iz starih grobova, bez navođenja položaja i vremena iz kojeg potječu.
U istome Planu, na popisu zaštićene kulturne baštine s područja sela Pećane, nalazi se srednjovjekovna crkvina Sveta Petka, za koju nije naveden i označen položaj, te ostaci stare crkve iz 15. stoljeća na položaju Vijenci. Područje navedeno na zemljovidu pod toponimom Vijenac nalazi se zapadno od državne ceste Udbina - Korenica i zaselaka sela Pećani. U središnjem dijelu toga područja smješteno je suvremeno groblje.
Niti uz jednu od ovdje spomenute baštine, navedene u Prostornom planu uređenja općine Udbina, nije istaknuto groblje sa stećcima.
(* 5) Zbirka fotografija Većeslava Henneberga čuva se u Zbirci fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture. Zbirka ne sadrži fotografije crkava, crkvina, grobalja i stećaka s područja Pećana i Jošana, već samo dvije fotografije prapovijesnih gradina iznad Pećana, Masnikosine i Svilareve gradine.
Putni zapisi Većeslava Henneberga čuvaju se također u arhivu Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske u Zagrebu.
(* 6) Da je Većeslav Henneberg proputovao dijelom Like u potrazi za stećcima svjedoče njegove sačuvane putne bilješke. Upravo pozivajući se na njih, Anđela Horvat u napisu ”O stećcima na području Hrvatske”, objavljenom u glasilu ”Historijski zbornik”, broj 1-4 iz 1951., piše: ”U Konzervatorskom zavodu u Zagrebu postoje bilješke V. Heneberga, koji je istražujući srednjovjekovne gradove imao prilike doći u zabitija mjesta Like i Krbave, pa je tom prilikom (djelomično idući Frasovim tragom) uspio konstatirati, da stećaka ima kod Debelog Brda, Grabušića i Pećana ..., te u Mogoriću i Tušicama ... U svih ovih pet lokaliteta stećci su registrirani u blizini staroga crkvišta.”.
Da je stećaka bilo i u selu Pećane Anđela Horvat ponavlja, na osnovu istih podataka koje su naveli već spomenuti Franjo Julije Fras i Većeslav Henneberg, i u napisu ”Prilog rasprostranjenju stećaka u Liki i Baniji”, objavljenom u glasilu ”Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji”, broj 1 iz 1963., izdanom 1964.: ”Na području Like i Kribave stećci su dosad konstatirani u ovih sedam lokaliteta: Debelo Brdo, Grabušić, Pećane, Mogorić, Tušice, svi kraj starih crkvišta, zatim u Komu u dolini rijeke Zrmanje, a u red stećaka pribrojila sam i od prije poznati spomenik ukrašen reljefima, što je nađen uz potok Dretulju kod Plaškoga, a Brunšmid ga je publicirao prije više od pola stoljeća, još tada naprosto kao nadgrobnu ploču nepoznatog ratnika.”.
Taj njezin navod ponavlja, uz dodatno spominjanje još dva nalazišta stećaka u Lici, u Tuževiću i Podumu (i uz pogrešno svrstavanje u Liku nalazišta Dragotina, koje je na Banovini), svećenik i pisac Ante Škobalj, u knjizi ”Obredne gomile - Na temelju arheoloških nalaza povijesno-teološka rasprava o religiji i magiji”, koju je objavio 1970.
(* 7) Da je radi provedbe konzervatorske zadaće boravila u selima Jošane i Pećane 16. kolovoza 1965., Anđela Horvat daje do znanja u radu ”O srednjovjekovnoj sakralnoj umjetnosti Like”, objavljenom u glasilu ”Izdanja Hrvatskog arheološkog društva” 1975.
Na popisu srednjovjekovnih crkvi i crkvina, pod rednim brojem 49, ukratko opisuje crkvu u selu Jošane Donje (ne navodi joj ime, no riječ je o crkvi Sveti Ivan). Iz popratnog osvrta, broj 62, doznajemo da je tu crkvu prvi puta razgledala 30. kolovoza 1949. (o toj posjeti izvijestila je u napisu ”O spomenicima u Krbavi”, objavljenom u glasilu ”Bulletin Instituta za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti”, broj 1 iz 1959.), a potom i 16. kolovoza 1965.
U istom popisu, pod narednim rednim brojem 50, Anđela Horvat dotiče se nedaleke crkvine: ”Pećane, sjev. od Udbine, pod selom su ruševine crkve s osamljenim grobnim kamenom.”. U popratnom osvrtu, broj 63, kao izvor podatka ističe već spomenuti navod Franje Julija Frasa iz knjige ”Topografija Karlovačke Vojne krajine” te vlastiti obilazak od 16. kolovoza 1965.
Anđela Horvat u tome osvrtu ne napominje da je o stećku iz Pećana podatke proslijedila Šefiku Bešlagiću (koji ih je objavio u knjizi ”Stećci: Kataloško-topografski pregled” 1971.), kao što je, primjerice, učinila u osvrtu u kojem se dotaknula stećaka u nedalekom Grabušiću. No, u radu ”O srednjovjekovnoj sakralnoj umjetnosti Like” iz 1975. to je ipak učinila, i to u osvrtu broj 4, u kojem izričito navodi da svi podaci o stećcima u Lici, objavljeni na stranicama 72 i 73 knjige Šefika Bešlagića, potječu od nje: ”... gdje je ta građa unesena kao rezultat općejugoslavenskih istraživanja stećaka”.
(* 8) Na zračnim snimkama kraja uočava se kružni kameni nasip gradine na vrhu Čičibora. U povijesnim izvorima, niti u Prostornom planu uređenja općine Udbina, nisam naišao na spomen ove gradine.
(* 9) U bilješci uz ovaj ulomak, pisci se ujedno pitaju: ”F. J. Fras i ovdje uz ruševine crkve spominje ”merkwurdigen Grabsteinen” (cit. dj., str. 247). Znači li to da je i okolo ove crkve bilo stećaka?”.
Pri navođenju položaja crkvine i ovaj dvojac stručnjaka površan je, baš kao i njihovi prethodnici koji su se za istu zanimali. Kažu da se crkvina nalazi ”Sjevernije od Jošana, ali lijevo od ceste ...”, no ne naglašavaju u odnosu na koji smjer prilaza selu, iz Udbine ili iz Korenice, je crkvina smještena lijevo od državne ceste. Ranije u istom napisu ipak pišu: ”Na istočnoj strani Krbavskog polja, idući od Udbine prema Korenici i danas se uz rub polja proteglo naselje Jošane.”. Pretpostavimo li, dakle, da su crkvini prišli iz smjera Udbine, zaključak bi bio da su posjetili crkvinu u Pećanima. Navod da se crkvina nalazi sjevernije od Jošana ne može točnije usmjeriti potragu istraživača, već i stoga jer se selo prostire u blagom luku od istoka prema sjeveru.
Milan Kruhek sličan opis ove crkvine ponovio je i u napisu "Topografija krbavske spomeničke baštine”, objavljenom u zborniku ”Krbavska bitka i njezine posljedice” 1997.: ”Ne znamo joj sveca zaštitnika ali znamo joj za položaj i približnu veličinu. Ta se crkvica nalazila, analogno položaju stare bunićke crkve, ne odmah pod brijegom unutar naselja, nego malo izvan njega, na povišenom položaju Krbavskog polja, zapadno od današnje ceste. Vidljiva je hrpa kamenja uraslog u travu i grmlje. Tek je približno moguće postaviti tlocrtnu sliku i veličinu crkve, dužine oko 14 a širine oko 6 m. Završetak nije moguće točno odrediti. Prema slici urušenog kamenja izgleda da je ova crkva imala pravokutno svetište uz koje je bila nadozidana sakristija. Ove tek naslućene karakteristike ovog objekta ukazuju da je i ova crkva bila građena najvjerojatnije u ovim krajevima još u gotičko vrijeme, dakle negdje krajem 14. ili početkom 15. stoljeća.”.
Podatak kojeg navodi Milan Kruhek, da se crkvina nalazi zapadno od državne ceste Udbina - Korenica, upućuje da je ipak opisao crkvinu u Pećanima. Ranije u napisu, pišući o crkvini u selu Bunić na sjeverozapadnom rubu Krbavskog polja, istaknuo je: ”Vrlo je sličan položaj ”Crkvine” u Pećanima na drugoj, zapadnoj, strani Krbavskog polja.”. Sela Pećane i Jošane nalaze se, međutim, uz istočni rub polja.
Prije spomenutog opisa crkvine, u napisu iz 1997. Milan Kruhek naveo je: ”Starohrvatsko naselje Pećani ... kao i susjedni Jelšani imali su svoju crkvicu.”. Pretpostavljam da je time želio naglasiti da su ta dva sela u srednjem vijeku imala svako svoju zasebnu crkvu (a možda i više njih).
(* 10) Na zemljovidu Karlovačkog generalata, prve vojne izmjere iz 1774-1775., na istočnoj strani Krbavskog polja ucrtana je samo crkva Sveti Ivan / Jovan u selu Jošane, a položaji crkvina nisu naznačeni. Isto je i na zemljovidu Hrvatske, druge vojne izmjere iz 1865-1869., kao i na zemljovidu Habsburškog carstva, 3. vojne izmjere iz 1869-1887., osim što su na njima označena (neka) postojeća groblja.
(* 11) S pravom se možemo zapitati zašto je Anđela Horvat u radu ”O srednjovjekovnoj sakralnoj umjetnosti Like” iz 1975. spomenula da su ”pod selom” Pećane ”ruševine crkve s osamljenim grobnim kamenom.” (pri tome u popratnom osvrtu kao izvor podatka istaknuvši i vlastiti obilazak od 16. kolovoza 1965.), kada je četiri godine ranije u knjizi Šefika Bešlagića ”Stećci: Kataloško-topografski pregled” iznijela podatke o položaju crkvine s ulomkom stećka prema kojima su isti smješteni na području sela Jošane?
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Područje sela Pećane na zemljovidu izrađenom 1865-1869. godine; gdje se nalazila srednjovjekovna crkva uz koju je možda bilo groblje sa stećcima? (Izvor: Hungaricana - Hungarian Cultural Heritage Portal: Mapire: Country maps: Croatia (1865-1869) - Second military survey of the Habsburg Empire (maps.arcanum.com))
Dio područja sela Jošane koje se prostire podno brijega Čičibor; uz toponim Brdo - Cvijanovića naznačen je položaj crkve Sveti Jovan, dok se oko 350 metara sjeveroistočno od toponima Uzelci nalazi crkvina srednjovjekovne crkve uz koju su se možda nalazili stećci (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))
Približan tlocrt srušene srednjovjekovne crkve u selu Pećane (Jošane?), kojeg je na osnovu vlastitog uvida crkvine izradio arhitekt Zorislav Horvat (oko) 1986. godine (Izvor: ”Krbavska biskupija u srednjem vijeku” (Milan Kruhek i Zorislav Horvat ”Sakralna arhitektura Like i Krbave na području Krbavsko-modruške biskupije”), 1988.)
Prapovijesna japodska gradina iznad sela Pećane (na zemljovidu toponim Gradina između zaselaka Svilari i Maslikose), s uočljivim kamenim nasipom koji je okružuje (Foto: Većeslav Heneberg, 1923.; Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture (fototeka.min-kulture.hr) - Zbirka Većeslava Henneberga)