(Foto: Tomislav Beronić)
Ipak, optimizam ulijeva sasvim lijepo obnovljena gospodarska zgrada žitnice koja pripada kompleksu dvorca.
No, krenimo redom.
Iako nosi naziv po porodici Erdödy, koja je najduže vladala ovim posjedom, utemeljitelj dvorca je hrvatski ban Matija Gereb de Wingarth, koji je bansku čast naslijedio od Blaža Podmaninckog 1483. godine. Zanimljivo je da je ban Matija bio porijeklom iz omiškog plemstva Kačića, a posjede je imao čak i u Slavoniji i Srijemu, sve do Šarengrada u kojemu i danas stoje njegova utvrda i samostan.
Dvorac u Jastrebarskom gradio je od 1483. godine sve do svoje smrti 1489. Grad Jastrebarsko bio je dva puta u povijesti u vlasništvu knezova Krčkih Frankopana i oba puta su za to bile zaslužne - žene.
Knez Martin II. Frankopan Pobožni dobio je Jastrebarsko kao miraz od svoje druge žene Jelene Lipovečke i zadržao ga u svom posjedu nakon njezine smrti 1449. godine. Nadimak Pobožni dobio je zbog brojnih darivanja crkvi i samostanima, ponajviše na Trsatu gdje je sahranjen, o čemu svjedoči i sačuvana nadgrobna ploča.
Drugi puta Jastrebarsko postaje vlasništvo Beatrice Frankopan, kćeri kneza Bernardina, i to godine 1504. nakon smrti Beatricinog prvog muža, princa Janosa Corvinusa Hunyadija, sina kralja Matijaša Korvina. Beatrice je, naime, naslijedila sva imanja svoga muža i time postala najbogatija žena tadašnje Europe, prema mišljenju nekih povjesničara.
Nema podataka da su Frankopani stvarno živjeli u Jastrebarskom. Vjerojatno su taj posjed imali radi prihoda koje je donosio i svojevrsnog ”sredstva plaćanja“ u većim poslovima koje su imali. Bilo kako bilo, Jastrebarsko se konačno stabiliziralo dolaskom u vlasništvo Erdödyja početkom 16. stoljeća čije sjedište ostaje sve do 1922. godine.
Nedavno je najavljena potpuna obnova sada derutnog dvorca, što je naravno svake hvale vrijedno.
I za kraj moram podijeliti s vama izvorno tumačenje imena grada. Kažu dobro upućeni da je Jastrebarsko tako nazvano jer je ”tamo bilo čudo škanjcof”.
Tomislav Beronić, 23. listopada 2021.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] (Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)
(Foto: Tomislav Beronić)