Kaštel Severin

 Ta je knjiga nastala kao jedan od, nazovimo ih tako, alata kojima je knez Bernardin nastojao ojačati i osuvremeniti pretežito poljoprivreno gospodarstvo u feudalnoj Hrvatskoj.

Iako se izrijekom, dakle, ne spominje nikakva utvrda i kaštel naš veliki povjesničar Radoslav Lopašić (1835-1893.) smatra da je takav već postojao u doba kneza Bernardina, pa makar samo kao mjesto za prikupljanje prihoda od kmetova, naravno u naturi.

Postoje povijesni tragovi koji upućuju na to da su turski Vlasi (Wolaky Turcici) u 16. stoljeću poharali u nekom osmanlijskom pohodu sve posjede u ovom kraju.

Sredinom 16. stoljeća knez Stjepan V. Frankopan zalaže neke svoje posjede porodici Zrinski, no ubrzo, već 1580. godine oni ih predaju knezu Gašparu Frankopanu Tržačkom koji je oženio Katarinu Lenković, kćer uskočkog kapetana i kasnijeg generala Ivana Lenkovića, graditelja utvrde Nehaj kod Senja.

Kaštel Severin ostaje u posjedu Frankopana do 1671. godine, kada su pogubljeni Fran Krsto Frankopan i Petar Zrinski. Nakon toga učestalo mijenja vlasnike, biva dograđivan i proširivan i konačno devastiran u ono što sada možemo vidjeti.

Dijelim mišljenje svoje životne suputnice Bibe da, bez obzira na to koliko se može ulagati u održavanje zgrade i okoliša kaštela, unutra ne mora biti smeće, šuta i otpad. Neka bude neuređeno, ali neka barem ne bude smetlište.

U ovom kaštelu i prekrasnom okruženju iznad Kupe golemi je potencijal - turistički, povijesni, kulturni, gospodarski i strašno žalosti nemar i nesposobnost vlasnika da stanje okrene na bolje.

Svakako ću nastojati da u prostoru parka oko kaštela održim u proljeće predstavljanje svoje knjige i tako skrenem pozornost na ovaj izvorni frankopanski posjed.

Do kaštela Severin lako je doći dobrom starom Lujzijanom, državnom cestom Karlovac - Rijeka. Parkirajte na velikom trgu i prošećite pješice u smjeru putokaza. Ako imate volje spustite se do Kupe - zanimljivo je - a i šetnica je sasvim dobro uređena. Svakako prođite zapadno od kaštela u park kraj crkve Sveti Florijan (njega ćete sresti okamenjenog kraj glavnog ulaza) i - udahnite punim plućima.

Kad sam već u tekstu spomenuo kneza Gašpara i kneginju Katarinu, napominjem da sam inspiriran lokalnom predajom koju sam čuo od gospođe Nade Hasan napisao priču pod nazivom ”Uskočka kneginja”, a koja se nalazi u knjizi ”FRANGERE PANE Priče o Frankopanima”.