Članovi udruge Obličevac uz nekropolu stećaka Grebine Crnoća pronašli - crkvu iz narodnih predaja

Izvijestio je to Miško Erak, pisac knjige ”Ilirski krugovi života u Plini, Gradu Ploče i Donjoj Neretvi”, dobitnik Osobne nagrade Grada Ploča 2023. godine i predsjednik Udruge za očuvanje kulturno-povijesne baštine Obličevac, u napisu ”Senzacionalno otkriće pored nekropole stećaka Grebine Crnoća” (* 1), kojega predstavljamo i na portalu Budni Div:

Kratka povijest spomena toponima Crnoća u Donjoj Neretvi

Prvi pisani spomen toponima Crnoća nalazimo u inačici talijanskog prijevoda darovnice bosanskog kralja Ostoje u korist Vukašina, Berana i Jurja, potomaka kneza Vučića. U darovnici prevedenoj na talijanski jezik i odobrenoj od mletačke vlade 17. srpnja 1452. g stoji: “Cernichia cum il suo contado, et Pasizna cum suo contado, Miluse cum suo contado” (”Crnoću sa okolišem, Pasičinu s okolišem, Milušu sa okolišem”). (* 2). Nadalje, nakon prvog spomena Crnoće u darovnici, u turskom katastarskom popisu izrađenom 1475.-1477. g, u ”džematu” (skupina Vlaha, može biti i više sela) vojvode Dadoja, među ostalim spominje se i selo Crnoća (* 3).

Najvažniji podatak za analizu toponima odnosi se na podatak kako se je Crnoća sa susjednim selima Brista, Pasičina, Plina i Nove Kuće 1571. predala Mlečanima, ali su je Osmanlije već 1573. vratili pod svoju vrhovnu vlast (* 4).

Drugim riječima, Crnoća je još u XV. i XVI. stoljeću tretirana kao lokalna zajednica ravnopravna Bristi, Pasičini i Plini, ali se s vremenom naselje “izgubilo”, iako je uvijek ostalo u tragovima tj. nazivima toponima razasutih negdje na granici današnjih katastarskih općina Pline i Briste odnosno Pasičine.

Zanimljivo je kako je u narodu također ostala predaja o naselju i pripadajućoj crkvi, vrlo slično kao što je to slučaj s lokalitetom Grebine Čeveljuša u Zapadnoj Plini. Udruga Obličevac je u jednoj od svojih akcija čišćenja nekropola stećeka  pronašla ostatke crkve na lokalitetu iznad Čeveljuše na način da je detaljno očistila okoliš oko nekropole, nakon čega se crkva jednostavno “pojavila” (* 5).

Pogledajmo što o narodnoj predaji o crkvi na Crnoći piše Marinko Tomasović: “Iako bez materijalnih ostataka, tek s podlogom u predaji, i navod se o crkvi u tumulu u Čeveljuši u Zapadnoj Plini na prostoru groblja s brojnijim stećcima može uzeti u obzir. I za groblje sa stećcima na Crnoći u zapadnijemu dijelu Staševice predaja govori o crkvi, a navodno je vidljivo mjesto na kojem je stajala.”. (* 6) Tomasović je narodnu predaju pronašao u brošuri lokalnog župnika fra. Marija Jurišića, Staševica (Brista - Pasičina), izdanoj 1968. godine u kojoj on pretpostavlja kako se ostaci crkve nalaze na južnoj strani zaravni nekropole stećaka u obliku tumuloidnih ostataka.

Nekropola stećaka Grebine Crnoća

Pogledajmo što o nekropoli stećaka Grebine Crnoća možemo pronaći u dostupnoj stručnoj literaturi:

”Uz cestu koja od Baćine vodi prema Vrgoračkom polju i zaseoku Crnoća, na lokalitetu "Grebine", nalazi se veća nekropola od 36 spomenika-stećaka, uglavnom ploča ili debljih ploča-sanduka. Četiri nadgrobnika ukrašena su plastičnim motivima: jedan polumjeseca, jedan križa, zatim "malteškog" križa, te "malteškog" križa i četiri "sunca" s nizom trokutića pod gornjom plohom. Ispod nekoliko prevaljenih spomenika vide se grobovi izrađeni od ploča obložnica i jedna ili više grobnica. Nekropola je mješovitog karaktera. U neposrednoj blizini nalaze se 3-4 prapovijesne gomile.”. (* 7)

”Lokalitet: Gnječi - Grebine u Crnoči Naselje: Plina Jezero, zaselak Gnječi, Grad/općina: Ploče ... Na srednjovjekovnom groblju sa stećcima Grebine u Crnoči vidljivo 35 stećaka, od čega je prema uvriježenoj tipologiji 20 sanduka i 15 ploča. Različite su obrade, od izvrsno izrađenih sanduka do amorfnih oblika. Ukrašena su svega 4 stećka, i to sanduka. Među sanducima posebno se ističe onaj gdje se na gornjoj plohi u reljefu nalazi prikaz malteškog križa i četiriju osmerokrakih zvijezda (rozeta) u uglovima, sve obrubljeno bordurom od tordiranog užeta koja se nastavlja i na bočne stranice. Ispod tordiranog užeta na bočnim stranicama nastavljaju se urezani motivi niza visećih trokuta. Na ostalim sanducima nalaze se motivi križa i polumjeseca u reljefu. Osim opisanih ukrašenih, svojim se izgledom, odnosno izradom izdvajaju još dva stećka. Jedan neukrašeni sanduk koji ima blago zakošene rubove s gornje strane, čime se dobiva dojam krova na četiri vode te jedna ploča s profiliranim rubom s jedne bočne strane.”. (* 8)

”Lokalitet se nalazi južno od naselja Gnječi, uz današnju, ali i staru, komunikaciju od priobalja prema unutrašnjosti. Iz prapovijesnog razdoblja, vjerojatno brončanog ili željeznog doba, vidljiva je kamena grobna gomila na jugoistočnom rubu groblja.”. (* 9)

Kao i obično u stručnoj literature nailazimo na suprostavljene podatke o, na prvi pogled, očiglednim informacijama kao što bi trebale biti precizna lokacija, broj prapovijesnih gomila i broj stećaka. Tako  Kovačević Bokarica - Perkić tvrde da se lokalitet nalazi u naselju Plina - Jezero što zasigurno ne odgovara istini. Naime, iako se nekropola nalazi na samoj granici katastarskih općina Plina i Pasičina, ipak je smještena u k.o. Pasičina, povijesnoj župi Brista i na samom južnom rubu mjesnog odbora Spilice - Crpala - Gnječi. Nadalje, iz dostupne literature nije u potpunosti jasno brojno stanje prapovijesnih gomila (jedna, 3 ili 4) pa čak ni samih stećaka (35 ili 36 stećaka).

Stoga je udruga Obličevac odlučila organizirati akciju čišćenja nekropole Crnoća za vikend 16/17. prosinca 2023. godine u nadi da ćemo razriješiti postavljene nedoumice i dileme. Ova akcija je sastavni dio projekta ”Stazama pločanskih stećaka” koji je vođen tijekom 2023. godine, a ujedno je predstavljala i završetak ovogodišnjih volonterskih aktivnosti udruge Obličevac.

Čišćenje nekropole

Nekropola stećaka Grebine Crnoća je većim dijelom smještena na k.č.br. 753/1, k.o. PASIČINA (u vlasništvu RH) dok se južni dio lokaliteta (oko 10% ukupne površine nekropole) nalazi uglavnom na prapovijesnoj gomili, kao i na privatnoj zemlji lokalnih stanovnika Dropulića i Gnječa. Čak 17 volontera odazvalo se je na subotnju akciju čišćenja nekropole Crnoća, što je bilo nužno potrebno jer se radi o površinski najvećoj i najbrojnijoj nekropoli stećaka u Gradu Ploče koja je bila u dobroj mjeri zarasla i u potpunosti neodržavana.

Osam stećaka se nalazi na samoj prapovijesnoj kamenoj gomili, a tri su stećka na gomili izvan današnje grobne parcele. Ulazi u nekropolu su i danas vidljivi na sjevernoj i jugozapadnoj strani, a u nekropolu se ulazi kroz suhozidnu među. Od 35 stećaka koji se danas nalaze na nekropoli samo 4 su reljefno ukrašena. Na najukrašenijem stećku nekropole u reljefu se nalazi prikaz malteškog križa i četiriju osmerokrakih zvijezda na kutevima, sve obrubljeno bordurom od tordiranog užeta koja se nastavlja i na bočne stranice. Na ostalim sanducima nalaze se motivi križa i polumjeseca u reljefu. Osim ukrašenih, izdvaja se jedna ploča s reljefno izdignutim rubom s jedne bočne strane, što je rijetko viđena obrada / izvedba stećaka uopće.

Senzacionalno otkriće

Nakon završetka čišćenja nekropole nekolicina volontera se odvojila i počela čistiti put prema jednom od susjednih brda na kojem smo prilikom priprema za čišćenje uočili velike, klesane megalitske stijene koje se po ničemu nisu mogle svrstati u ”prirodne” pojave. Naime, odmah je bilo jasno da su megaliti klesani i postavljani ljudskom rukom te da je njihova koncentracija na pojedinim pozicijama izrazito visoka. Međutim, tek smo dolaskom na vrh brda uočili jasne građevinske strukture nastale od, uglavnom, megalitskih kamenih blokova, čija dužina vrlo često prelazi 2 metra i koji zasigurno teže po nekoliko tona. Na naše ogromno iznenađenje na nekoliko lokaliteta smo naišli na prilično dobro očuvane strukture objekata, pa čak i još uvijek dobro držeće suhozidane zidove koji su mjestimice još uvijek sastavljeni čineći kut ili ”kantun”. Tako smo naišli na jasno ocrtane temelje, u narodnoj predaji spominjane crkve, na kojima se još ponegdje uzdižu suhozidani zidovi tloctnih dimenzija oko 12 x 8 metara. Cijeli sakralni kompleks sačinjava 5 ili 6 povezanih objekata čije zajedničke tlocrtne dimenzije prelaze 35 x 8-10 metara. U postraničnim podnožjima sakralnog kompleksa jasno su vidljivi tragovi ljudskog obitavanja u vidu površinskih keramičkih ostataka ali i spominjanih megalitskih kamenih blokova od kojih su građene prilično velike stambene, ali i ostale gospodarske strukture i objekti.

Da zaključim, nekropola stećaka Crnoća zajedno s postojećim kompleksom naselja i pripadajuće crkve čini neraskidivu cjelinu i jedinstven je kulturni spomenik pločanske baštine, ali i mnogo, mnogo šire, te ga kao takav trebamo čim prije zaštiti, urediti i početi koristiti u prije svega edukativne i turističke svrhe. Isto tako pozivam struku tj. konzervatore i arheologe da čim prije stave ovaj lokalitet pod zaštitu i iniciraju arheološka istraživanja koja će, vjerujem, donijeti senzacionalne rezultate jer se radi o nevjerojatno dobro očuvanom kompleksu.

Udruga Obličevac je na ovaj način završila projekt „Stazama pločanskih stećaka“ (faza 1) u kojem je očistila i snimila svih 12 postojećih nekropola zajedno s oko 200 postojećih stećaka u Gradu Ploče tijekom 2023 godine.

Članovi udruge Obličevac i njihovi gosti koji su sudjelovali u čišćenju nekropole 16. prosinca 2023. godine: Miško Erak, predsjednik udruge Obličevac, članovi udruge Obličevac Boro Bustruc, Jure Jovica, Norman Erak, Karlo Mateljak, Neven Nikolac, Nikica Radoš, Tomislav Živković, Dominik Giljević, Darko Erak, Teo Jakić i Šime Manenica, Vinko Herceg, zaljubljenik u arheologiju iz Ljubuškog, Markica Vuica, predsjednik udruge Baštinik iz Metkovića, Marin Veraja, fotograf iz Metkovića, Stipe Barbir, župa Pasičina, Kristijan Perković, župnik Plina Stablina.