ISTAKNUTO
  • Na Crkvini pod Stržbenicom u Vrepcu otkriven novi stećak s - isklesanim znamenjem
    U napisu "Vrebac - nalazište s najviše ”preživjelih” stećaka u Lici?" predstavio sam spoznaje o Crkvini pod brijegom Stražbenica nedaleko naselja Vrebac, na kojoj se nalazi jedno od najvećih sačuvanih grobalja sa stećcima u Lici. U rečenom napisu spomenuo sam, između ostaloga, da je tamo sačuvano 20-ak velikih kamenih ploča - stećaka te jedan spomenik s uklesanim krugom i ”krovom” na dvije vode čije je podrijetlo nejasno.
  • Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja (3.)
    Potraga za položajem, a i mogućim temeljnim ostacima, srednjovjekovne glagoljaške crkve Sveti Ivan u Blagaju na području Slunja, koju su istraživači portala Budni Div započeli tražiti 2022. godine (* 1), nastavljena je (tek) 7. i 8. listopada ove godine. Bila je usmjerena na obuhvat zaselka uz desnu obalu rijeke Korane, koji je na katastarskom zemljovidu Austrijskoga carstva iz 1864. godine istaknut pod nazivom Koransko Selo.
  • Putopisna crtica: Bilaj u srcu Like
    Selo Bilaj smjestilo se u dolini rijeke Like, nedaleko njezine desne obale i svega 6 kilometara jugoistočno od grada Gospića. Na području današnjeg naselja živjelo se još u prapovijesti, o čemu svjedoče brojni grobni humci tumuli iz brončanoga i starijega željeznog doba. U srednjem vijeku u zaštiti stanovništva u Ličkome polju bio je utvrđeni grad, smješten na vrhu istaknutog stožastog brijega.
  • Djelići bogatog japodskog i rimskog nasljeđa Prozora
    O crkvi Uzvišenja svetoga Križa u Prozoru u literaturi se može naići na dvije teorije za koje nema dokaza. Jedna kaže da je crkva podignuta na prapovijesnom tumulu, umjetno nasutom humku, a druga da je izgrađena na mjestu rimskog svetišta božice Dijane.
  • Krbavsko polje
    Do poprišta bitke na Krbavskom polju, u kojoj su godine 1493. pod nevještim zapovjedništvom bana Emerika Derenčina poginuli brojni hrvatski plemići, došli smo sa sjevernog odvajanja obilaznice Udbine na staru cestu.
  • Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja (2.)
    U tri navrata tijekom 2022. godine četvero članova istraživačke družine vezane uz portal Budni Div tražilo je u kraju uz rijeku Koranu, između naselja Blagaj i Veljun, položaj srednjovjekovne glagoljaške crkve Sveti Ivan. O istraživačkim nastojanjima oglasili su se 24. listopada napisom ”Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja” (*), u kojem su predstavili mjesto povrh desne obale Korane nedaleko Veljuna za kojega su mislili da odgovara položaju crkvine odavno srušene crkve.
  • U potrazi za još dvije zaboravljene crkve u Blagaju
    Naš mali slobodni istraživački tim u potrazi je za još dvije zaboravljene glagoljaške crkve koje su pripadale posjedu Blagaj, na području koje danas pripada Gradu Slunju.
  • Uspjela potraga za glagoljaškom crkvom Sveti Ivan kod Blagaja
    Prostor oko rijeke Korane nije dovoljno istražen niti od strane povjesničara, a još manje arheologa. Radi se o području koje sada pripada gradu Slunju, te općinama Barilović, Krnjak i Vojnić. U vremenu prije turskih osvajanja to područje pripadao je nekadašnjoj srednjovjekovnoj županiji Goričkoj, koja se prostirala gotovo od Slunja, u tadašnjoj županiji Drežničkoj, pa sve do Metlike u Kranjskoj.
  • Pavlinski samostan Svetice - Posljednje počivalište knezova Frankopana Ozaljskih
    Pročitavši na web stranici pavlinskog samostana Svetice (www.svetice.com) da su arheolozi istraživali kripte i zidove izvorne gradnje samostana, zamolio sam patera Marka Glogovića da Goranu Majetiću, uredniku portala Budni div i meni dopusti istraživački obilazak crkve i ulazak u kripte.
  • Zagonetka drevne grobnice na vrhu Martinšćaka
    ”Kao djevojčica čula sam da se na vrhu brijega Martinšćak, uz crkvu Sveti Martin, nekoć nalazila veća kamena nadgrobna ploča. Stariji mještani govorili su da je pod njom bio pokopan neki istaknuti pojedinac.”. Priopćila mi je to Vera Matešić, djevojačkog prezimena Vuglešić, iz Petrunića nedaleko Generalskog Stola, podrijetlom iz sela Ladvenjak podno Martinšćaka, 27. travnja 2022. godine, kada je čula da istražujem povijest njezinog rodnog kraja. Čuvši djelić predaje o drevnoj grobnici na vrhu Martinšćaka, nametnulo mi se pitanje: Kakva je sudbina te nadgrobnice?
  • Martinšćak - pradavno svetište i središte Gorice
    Brijeg Martinšćak (345 m.n.v.), koji se uzdiže oko 10 kilometara južno od grada Karlovca, okružen sa sjevera, istoka i juga rijekom Koranom, plijeni pozornost s koje god strane mu prilazili. Lako je uočljiv je jer se izdiže iznad okolnog pobrđa, a osobit i stoga jer je najviši dio brijega nalik stošcu. Takvim položajem i oblikom, brijeg je zacijelo od davnina imao važnu ulogu u životu ljudske zajednice koja je obitavala u njegovom okruženju.
  • Crikvena - sjećanje na ”gromovitu” velebitsku crkvu?
    Rožanski kukovi su skupina od 50-ak ”djevičanskih” stjenovitih vrhova viših od 1600 metara. Ovo planinsko područje pod ”strogom zaštitom” smješteno je u okviru Narodnog parka ”Sjeverni Velebit”. Stara narodna imena većine tih vrhova - kukova ili tornjeva - nisu sačuvana uslijed iseljavanja i izumiranja velebitskog stanovništva. Među nekolicinom vrhova kojima su predaje spasile izvorni naziv ističe se Crikvena, vrhunac uz koji je vezano sjećanje na prastaru crkvu.
  • Crkvište Kokirevo kod Vojnića: Analiza potrage i nestanka!?
    U mojim potragama za zaboravljenim kulturnim dobrima nalaze se i ovakve lokacije, koje nam svjedoče o životu na današnjem području Korduna prije provale Osmanlija.
  • Stazama Budnog Diva: Crkva sv. Lovre u Skradu na Korani
    Unutar zidova podgrađa frankopanskog kaštela Skrada na Korani, još u 14. stoljeću spominje se crkva Sveti Lovro koja opstaje kao glagoljaška župa sve do druge polovice 16. stoljeća (* 1).
  • Stazama Budnog Diva: Kod sv. Vida u Velikoj Crkvini
    Crkvu sv. Vida pod gradom Skradom, na koju danas upućuje toponim Velika Crkvina, potražili smo na osnovu karte Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine i zapisa u knjizi Radoslava Lopašića “Karlovac - poviest i mjestopis grada i okolice“, objavljenoj 1879. godine.
  • Mala Crkvina - zagonetke iščezlog naselja, crkve, grobišta i kamenoloma
    Mala Crkvina danas je tek zaselak s 30-ak stanovnika, ali i s više napuštenih domaćinstava. Kuće su raštrkane na brežuljcima koji se prostiru iznad vijugavog korita potoka Trupinjska rijeka. Zaselak se nalazi oko 8 kilometara južno od općinskog središta Krnjaka. Negdje na području današnjeg zaselka u starom vijeku vjerojatno je bilo smješteno rimsko naselje, na koje na više mjesta upućuju površinski arheološki nalazi za koje se pretpostavlja da potječu s njegove nekropole. Na prostoru današnje Male Crkvine potom je zasigurno postojalo srednjovjekovno selo s crkvom Sveti Martin i pripadajućim grobljem, za koje se također ne zna gdje su se točno nalazili.
  • Stazama Budnog Diva: U potrazi za crkvom Sveti Martin u Maloj Crkvini
    U svojoj knjizi “Poviest Karlovca” Radoslav Lopašić na stranici 107. navodi crkvu “sv. Martina na Gorici kod starog zavičaja plemića Oršića, valjda današnje mjesto Mala Crkvina kod Gornjeg Budačkog“ te u fusnoti dopisuje: “God. 1501. Martin župnik, Tomo kapelan; god. 1558. pop Bernardin od Tržca župnik, Matija Dianić kapelan; god 1574. župnik Nikola. Nakon utemeljenja župe slavetićke god. 1662. smjestiše Oršići u crkvu sv. Antuna dva zvona, donešena za provale turske od sv. Martina u Goričanih.“.
  • Crkvišće u Bukovlju - 6 i pol tisuća godina povijesti
    Kada sam 2013. godine prvi puta posjetio uzvisinu znanu među žiteljima obližnjeg sela Bukovlje pod nazivom Crkvišće (rjeđe i Gradišće), čitava obitelj imala je tu mali sat (pra)povijesti. Predavač nam je bio arheolog Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela Karlovac, otkrivač nalazišta i, uz arheologe i konzervatore Anu Azinović Bebek i Petra Sekulića iz Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, voditelj tamošnjih arheoloških istraživanja.
  • Petrovac Veliki i Mali - prijedlog za obiteljski istraživački izlet
    Za nas koji živimo u blizini odlazak u Petrovu Goru baš i nije neki “big deal“. Tu je - pod rukom - što se u narodu kaže, na petnaestak minuta mirne vožnje prekrasnim krajolikom prema Vojniću, a zatim od Vojnića prema Lovačkom domu i restoranu “Muljava“. Baš mi nije sretan naziv, posebno ne za restoran, nekako vuče na nešto muljavo, prljavo … No, nije tako. Restoran je sasvim u redu, kao i cijene, kvaliteta odgovara cijeni, a palačinke sa šumskim voćem su specijalitet kuće. Tek toliko da znate kad se već nađete tamo.
  • Zagonetke velebitske crkve Velike Gospe od Rujna
    Usred velebitske visoravni Veliko Rujno nalazi se jedna od rijekih preostalih crkvi na Velebitu, crkva Velike Gospe od Rujna (naziva se i Velika Gospojina, Velikorujanska Gospa, Sveta Marija, Majka Božja, ...). Ova zavjetna crkva u službi je vjernika južnovelebitskog Podgorja. Crkva i njezina okolica baštine drevne duhovne i svjetovne tajne žitelja najveće hrvatske planine. U ovome napisu predstavljam tek djelić tih zagonetki ...
  • Starodrevna tajanstvena crkvina na velebitskim Jezerima (1.)
    Na planinskoj visoravni Jezera (ili Krasanska jezera), jednom od najljepših i najprostranijih visokogorskih travnjaka Sjevernog Velebita, nalaze se kameni zidovi starodrevne i po mnogo čemu zagonetne crkve. Danas Crkvine (ili Crikvine - kako je zovu Primorci, na čakavskom narječju), ostatka vjerskog zdanja za koje ne znamo kako je nekoć izgledalo, tek možemo pretpostaviti da je, za razliku od sadašnjeg svetišta ”pod otvorenim nebom”, bilo nadsvođeno krovom od drvenih greda, šiblja, suhih trava, ... Kameno zdanje s pravom možemo pisati velikom početnim slovom, Crkvina, jer je ime crkve, odnosno sveca kojem je bila posvećena, već poodavno zaboravljeno.