ISTAKNUTO
  • Glagoljica potječe iz svakodnevnice ilirskog doma
    Da glagoljica svojim oblikom ukazuje na daleku starinu ustvrdio je još čuveni Vatroslav Jagić. Tim mišljenjem suprotstavio se perjanicama panslavizma Franji Račkom, Josefu Šafariku te drugim zagovornicima mišljenja da je sv. Ćiril ”obreo glagoljicu iz grčkog pisma”. Već i površnom usporedbom glagoljice i grčkog alfabeta lako je zaključiti da ta dva pisma imaju potpuno drugačiju strukturu, te da je novo Konstantinvo pismo, prema opisu u spisu ”O pismenima” Črnorizca Hrabara, bez ikakve sumnje ćirilica - o čemu sam već prije dao svoje mišljenje.
  • Sipar
    Zove se Sipar, ali nema nikakve veze sa svima poznatim planinskim siparima - "kamenopadima". Sipar je stari grad podignut na poluotoku između Umaga i Savudrije. S kopnom ga veže tek uska prevlaka koja je za vrijeme plime potopljena.
  • Istarske toplice - u znaku divova i svetoga Stjepana
    Drevni divovi sagradili su, prema narodnim predajama Istrana, više slikovitih gradova na istarskim brežuljcima, ali i neke od znamenitih kamenih građevina toga poluotoka. Među istarskim crkvama koje su, shodno takvim pričama, gradili divovi je i crkva Sveti Stjepan na 85 metara visokoj previjesnoj stijeni iznad Istarskih toplica (* 1). Nedavno sam, nakon dugo vremena, ponovno posjetio to veličanstveno mjesto (* 2).
  • Grižane - tri stoljeća pod Frankopanima
    Kaštel Grižane imao je u povijesti središnju ulogu u zaštiti Vinodola. Od njega se, naime, lijepo vide i Drivenik i Badanj, a uz njega naravno i Crikvenica, dok s druge strane pogled puca preko Bribira sve do Ledenica i Novog, kako su ga zvali prije 750 godina kada su donosili čuveni Vinodolski zakonik.
  • Badanj - uspavani čuvar Vinodola
    Krenete li iz centra Crikvenice u Vinodol uz rijeku Dubračinu, s lijeve strane u strmom brdu nećete vidjeti utvrdu Badanj. No, ona je tu, odmah iza zavoja …
  • Ledenice - nikad poražen čuvar frankopanskog Vinodola
    Ledenice su stara frankopanska utvrda, bolje rečeno - grad, jedan od najvećih u srednjovjekovnom Vinodolu.
  • Ogromna lubanja iz grobnice u istarskom gradiću Završje
    Giacomo Filippo Tomasini (1595-1655.) tijekom obnašanja dužnosti biskupa u Novigradu Istarskom od 1642. do 1654. godine sastavio je obiman rukopis ”Istoria d’Istria”, koji je ostao nedovršen. U njemu je ostavio zapis o pronalasku kostura diva u selu Brkač nedaleko Motovuna oko 1650. godine, koji se nedugo nakon iskapanja raspao u prah. No, u istome rukopisu biskup je ostavio svjedočanstva, javnosti potpuno nepoznata, o još nekim nalazima koštanih ostataka divova iz Istre.
  • Svjedočanstvo očevidaca: ”Golemi kosturi u unutrašnjosti Istre”
    Istarski pravnik, političar i povjesničar Carlo De Franceschi (1809-1893.), podrijetlom iz sela Gologorica kraj Pazina (* 1), u napisu ”Pregiatissimo Signor Dottore!” (”Veleuvaženi gospodine doktore”), objavljenom u tjedniku ”L Istria” (* 2), godina VII broj 35 od 28. kolovoza 1852. godine, čitav jedan odlomak, koji je k tome tiskan na naslovnici tih novina, posvetio je divovima iz Istre. U odlomku ističe da svjedoci potvrđuju otkrića kostura divova širom toga poluotoka.
  • Kostur diva pronađen nedaleko Motovuna u Istri
    ”U vili Branenzio, nedaleko od Motovuna, prije nekoliko godina pronađen je ukop u kojem se nalazilo tijelo goleme veličine koje se raspalo u prah. Govorilo se da je riječ o divu sličnom onom koji je pronađen u Pijemontu.”, zapisao je biskup iz Novigrada Istarskog, Giacomo Filippo Tomasini (1595-1655.; prezime se pravilno piše s jednim slovom ”m”, kako ga je pisao i sam Tomasini, nap. pis.), svećenik, pisac i povjesničar podrijetlom iz Padove u Italiji (* 1).
  • Junaci, divovi i patuljci Gorskoga kotara*
    Za razliku od dugogodišnjih istraživanja nadnaravnih bića obližnje Istre i Hrvatskog primorja, područje Gorskoga kotara ostalo je na marginama folklorističkih istraživanja.
  • Istine i laži o pronalasku divovskog kostura u istarskom gradu Labinu
    U Labinu u istočnoj Istri pronađen je na razmeđu 17. i 18. stoljeća kostur diva ”čija je lubanja bila tri puta veća od uobičajene”. Zapis o tome sačuvao je u rukopisnoj povijesti Labinštine ugledni labinski građanin, možda čak i suvremenik toga izuzetnog događaja u novijoj povijesti Labina. Podatak o tome vrijednom nalazu probio se u javnost, međutim, tek nakon 1847. godine, kada je spomenuti rukopis prvi puta objavljen, u tjedniku ”L Istria”. Zanimanje za pronalazak, i to ne samo među povjesničarima i sakupljačima starina u Istri, već i kod arheologa i antropologa širom Europe, dodatno je 1875. godine ”podgrijala” objava znanstvenog rada jednog tada cijenjenog člana Antropološkog društva iz Londona.
  • Kamenu Babu s Grobnika je ”moral bušnut saki ki je po prvi put šal zgoru va Grad”
    ”Naša domaćica Julijana Hlača nan je povedala o isturenon kamiku na zidu kuće ka stoji pul ceste za va stari Grad kega j narod vavik zval Baba. A kamik zaspraven zgjeda kod ženski lik (z oblinami kadi njin je i mesto) i pretpostavja se da je z vrimena Liburnih ki su ju - Veliku majku - štovali kod božanstvo.”, napisao je na čakavštini planinar i administrator facebook stranice PD Tuhobić 26. kolovoza 2022. godine, nakon izleta do starog grada (kaštela) Grobnik (* 1) nedaleko Rijeke.
  • Kopajući grote u Loborici, Pustov sin pronašao je kosti dvaju istarskih divova
    U naselju Loborika (talijanski Lavarigo), smještenom oko 7 kilometara sjeveroistočno od Pule, etnolozi koji su nakon Drugoga svjetskog rata obilazili Istru kako bi zabilježili narodne predaje, priče i pjesme, od mještana su doznali i za pronalazak kostiju drevnih divova u tome kraju.
  • Megalitski zid grada Osora na otoku Cresu
    Spomenici i građevine podignute megalitskim načinom gradnje pobuđuju sve veće zanimanje istraživača i javnosti. Istočna obala Jadranskog mora s otocima i brdsko-planinskim krškim zaleđem pravo su carstvo te izuzetne povijesne kamene baštine, čija starost seže i više tisuća godina u prošlost.