ISTAKNUTO
  • Otkriveno Grčko groblje u blizini Mogorića
    Štovatelji povijesne baštine, samostalni istraživači Nikola Cetina, Faruk Islamović i Goran Majetić, 29. kolovoza ove godine u okviru istraživačkog izleta u okolicu naselja Mogorić i Vrebac, smještenih uz sjeveroistočni rub Ličkoga polja, pohodili su arheološkoj struci nepoznato - Grčko groblje.
  • Na Kiklopskim zidinama otkriven i svojevrstan megalitski dolmen
    Na izuzetno zanimljivom mjestu, nedaleko naselja Štrepci u Bosanskoj Posavini, poznatom pod nazivom Kiklopske zidine po zadivljujućim megalitskim tvorbama, zaljubljenici u tamošnju tajanstvenu baštinu nedavno su otkrili i gradnju u obličju dolmena.
  • Stećci
    Na području današnje Bosne i Hercegovine i dijelovima okolnih država Hrvatske, Crne Gore i Srbije u prapovijesti bio je organiziran zgošćanski park. Nakon izgradnje dvije piramide kod današnjih Visokog i Zgošće i turisti su nahrupili. Danas je na tom području više parkova.
  • Istraživanja arheologa Igora Hrstića u prilog naprednoj megalitskoj kulturi, prapovijesnom podrijetlu stećaka i izvornosti stanovništva današnjega Balkana
    Je li ”službena” povijest prostora u kojemu obitavamo, u svojim najvažnijim odrednicama - lažna? Možda smo svjesni, barem nekih, suvremenih i novovijekih povijesnih podvala, no je li nam teško pojmiti da ima i krivotvorina koje sežu sve do u drevnu prošlost?
  • Megalitska građevina Pešunova vaga je ljudskih ruku djelo?
    Ovaj napis nastavak je priče o zadivljujućoj megalitskoj gradnji, Pešunovoj vagi u naselju Prozor nedaleko Otočca u Lici. U prvome napisu, ”Pešunova vaga - zadivljujuća megalitska gradnja u Prozoru kod Otočca”, posvećenom toj zagonetnoj i velebnoj građevini odmah na početku istaknuo sam:
  • ”Prapovijesne” grede ili kukovi u Javorovici
    Javorovica je jedan od pet zaselaka naselja Modruš, drevnog i nekoć važnog grada knezova Frankopana, a danas tek slavnih ruševina. Zaselak je smješten oko 2,5 kilometara jugozapadno od kapele Sveti Nikola, od koje se s državne ceste koja vodi od Josipdola preko gore Kapele ka Brinju (D23) odvaja uzbrdo asfaltna cesta ka ostacima srednjovjekovne utvrde Modruš, poznate i kao grad Tržan.
  • Putopisne crtice: Mitreji u Čovićima i Špilničkom polju
    U Gackom polju, jugoistočno od Otočca, sačuvana su dva mitreja (* 1), ostatka svetišta iz doba rimske uprave, iz razdoblja od 2. do 4. stoljeća nakon Krista. Središnji dio sačuvanih svetišta čine vapnenačke stijene u kojima su uklesani kipovi rimskoga božanstva Mitre.
  • Pešunova vaga - zadivljujuća megalitska gradnja u Prozoru kod Otočca
    U ličkom naselju Prozor, smještenom oko 5 kilometara jugoistočno od grada Otočca, sakrivena u jednom šumarku i okružena vapnenačkim stijenama, nalazi se zadivljujuća i zagonetna megalitska građevina. Tvorevina prirode? Djelo ljudskih ruku? Moguće je da je riječ - i o jednome i o drugome.
  • Nevjerojatni megaliti Srdića šume
    Od ranije je poznato da se u Srdića šumi nedaleko Podgorja Krnjačkog, na sjeveroistočnim obroncima Skradske gore (428 m.n.v.), oko 12 kilometara južno od grada Karlovca, nalaze kamenolomi poklopaca i sanduka vapnenačkih škrinja, teških i po nekoliko tona. No, pojedini ogranci te prostrane i tajanstvene šume sakrivaju i drugačije megalite, nevjerojatnih oblika i veličine.
  • Nije li u Štrepcima doista bio kamenolom za stećke?
    Već se podosta pisalo o kiklopskim zidinama u Štrepcima i svaka priča i tumačenje izaziva znatiželju.
  • Kiklopske stijene u Štrepcima prapovijesni su arheloški lokalitet star preko 2000 godina!
    Nakon što sam u dva prethodna teksta objavio, a na osnovu povijesnih činjenica te tragova na terenu dokazao, da postoje velike indicije da su Kiklopske stijene u Štrepcima (Brčko distrikt) prapovijesni lokalitet Ilira star preko 2000 godina, mnogi su s rezervom primili ovu informaciju.
  • Legenda o Kiklopskim stijenama i "Gradu Breuka" u Štrepcima
    Da, bilo bi zaista čudo da se uz Kiklopske stijene u Štrepcima ne veže neka od legendi prenošena stoljećima s koljeno na koljeno. Ipak, legenda postoji, a mislim da ni mnogi Zovičani ne znaju za ovu legendu. Ustvari ima i druga, ali ovom prigodom ispričat ćemo samo jednu.
  • Da li smo na korak od rješenja misterije Kiklopskih stijena?!
    Da li smo na korak od rješenja misterije Kiklopskih stijena?! Da, mislim da smo počeli slagati kockice koje će odgonetnuti misteriju Kiklopskih stijena u Štrepcima.
  • Kiklopske stijene u Štrepcima kod Brčkog bile su kamenolom
    Svatko tko je ikad vidio vađenje kamenih blokova na stariji način, ili tko radi s kamenom, zna da su pravokutna užljebljenja, to jest rupe četvrtastog istovjetnog oblika, čak i razmaka, koje se vide na fotografiji broj 1 snimljenoj na Kiklopskim stijenama ili zidinama, kod sela Štrpci u Bosanskoj Posavini, utori za klinove ili poluge za vađenje i cijepanje kamena, odnosno kamenih blokova.
  • Geolog Goran Glamuzina o Kiklopskim stijenama: "Radi se o sprezi geologije i rada ljudskih ruku"
    Zaljubljenik u povijesnu baštinu svojega zavičaja, Josip Lelić još je 2020. godine u facebook grupi Ravne Brčko 24 iznio pretpostavku, temeljenu na istraživanju povijesti svojeg zavičaja, da su Kiklopske stijene nedaleko sela Štrepci, u distriktu Brčko u Bosni i Hercegovini, ustvari ostaci drevnoga grada ilirskoga plemena Breuka.
  • Vilovske grede - divovsko zdanje drevnog žrtvenika?
    Na području naselja Pavlovac Vrebački, smještenom oko 15 kilometara jugoistočno od Gospića i tek par stotina metara zapadno od rječice Jadove, desne pritoke Like, nalazi se jedinstvena prapovijesna građevina. Četiri ogromna kamena, poredana jedan uz drugi na stjenovitoj polici koja se izdiže oko četiri metra iznad kr(a)ške zaravni! Je li ta divovska kamena tvorba bila posvećeno mjesto drevnih stanovnika toga dijela središnje Like?
  • Kameni prijelazi preko Jadove
    Nakon što sam u prethodnim objavama opisao izvor Jadove i srednjovjekovnu Štulića kulu, šećemo dalje i otkrivamo nove zanimljivosti. Jedna od možda najvećih atrakcija duž Jadove su prastari kameni prijelazi preko rijeke.
  • Kamenu Babu s Grobnika je ”moral bušnut saki ki je po prvi put šal zgoru va Grad”
    ”Naša domaćica Julijana Hlača nan je povedala o isturenon kamiku na zidu kuće ka stoji pul ceste za va stari Grad kega j narod vavik zval Baba. A kamik zaspraven zgjeda kod ženski lik (z oblinami kadi njin je i mesto) i pretpostavja se da je z vrimena Liburnih ki su ju - Veliku majku - štovali kod božanstvo.”, napisao je na čakavštini planinar i administrator facebook stranice PD Tuhobić 26. kolovoza 2022. godine, nakon izleta do starog grada (kaštela) Grobnik (* 1) nedaleko Rijeke.
  • Tragom drevnih dalmatinskih divova - 3. dio
    I od zaleđa Trogira do Biokovlja nailazimo na ostatke i temelje kiklopskih kuća. Ssusrećemo se i s kontinuitetom suhozidne gradnje, ali sa znatno manjim kamenjem.
  • Tragom drevnih dalmatinskih divova - 2. dio
    Kraj sela Tugare u Poljicama u Dalmaciji, podno vrha Mošnice (Primorska kosa planine Mosor) nalazi se kiklopska mlinica s presušenim izvorom.
  • Megalitske kuće divova iz Kostanja
    Tragom drevnih dalmatinskih divova - 1. dio. Megalitske kuće drevnih dalmatinskih divova u Kostanjama (Poljice) ... s nadvratnicima od 3-3,5 tona!
  • Ilirska magija - obelisk (totem) iz Gornjih Bakića
    Ilirska magija - obelisk (totem) Gornji Bakići kraj Olova, srednja Bosna, na istočnim padinama planine Zvijezde. Katoličko stanovništvo ovog kraja Bosne i Hercegovine čuva stare običaje na svetkovinu Velike Gospe (15. kolovoza) na marijanskom svetištu u Olovu.
  • Novo izuzetno otkriće: Megalitski dolmen kod Neuma
    U zaleđu Nema u Bosni i Hercegovini, jedinstvenog megalitskog područja u okviru Dinarida, odličan poznavatelj tamošnje megalitske kulture, geolog iz Hercegovine dr. sc. Goran Glamuzina, nizu vrsnih otkrića zadivljujućih drevnih megalita nedavno je dodao otkriće još jednog veličanstvenog prapovijesnog megalitskog dolmena (* 1). Ovi monumentalni hercegovački spomenici jedinstveni su na dinarskom području po obliku, veličini, ali i starosti, koja seže u prošlost najmanje 4 tisuće godina (2000 ili više godina prije Krista).
  • Zapostavljene megalitske zidine Nadina i Slivnice
    Kada čovjek dođe na važna i zapostavljena arheološka nalazišta u Nadinu i Slivnici, bude zaprepašten kakvo stanje zatekne. Budući da nema nikakvih putokaza, lokalitet je teško naći, a jednom kad tamo stigne, kretanje je otežano zbog korova i uopće žalosnog stanja u kome se lokalitet nalazi. Žalosno je također što nije promoviran u svijetu kao megalitsko mjesto s poligonalnim načinom gradnje i što su arheološka istraživanja nakon barem stotinu godina i dalje mizerna, ali su zato pljačke kontinuirane i velike. Mjesto je žalostan svjedok kako se odnosimo prema svojoj baštni i kako ne umijemo prepoznati vlastiti identitet.
  • Veličanstveno drevno naselje skriveno pod najvišim vrhovima Velebita (2.)
    Tko su bili ”Grci” kojima predaja pripisuje gradnju i opstanak drevnog i zagonetnog naselja na Stražbenici, nadomak zadivljujućih stijena jedne od najviših skupina vrhova na Velebitu, Rožanskih kukova? Kada su ga izgradili, koliko dugo su u njemu obitavali, kada su ga i zašto napustili? Kako i čime su ”zidali” kuće od teškog kamenja? Zašto su glavni put koji vodi kroz naselje ogradili suhozidima, mjestimice visokim i preko dva metra? Ova i još brojna druga pitanja ”opsjela” su me po obilasku toga veličanstvenog povijesnog zdanja.
  • Veličanstveno drevno naselje skriveno pod najvišim vrhovima Velebita (1.)
    Pod najvišim vrhovima Sjevernog Velebita nalazi se, javnosti posve nepoznato, veličanstveno starodrevno naselje ”grčkih stanova”. Udaljeno je od označenih planinarskih staza i skriveno u stoljetnoj bukovoj šumi. Za njega uistinu zna tek nekolicina starosjedilaca, potomaka nekadašnjih velebitskih stočara, koji već odavno tu ne borave niti koriste visokogorske livade za ljetnu ispašu. Područje na kojem su ostaci naselja smješteni nazivaju Stražbenica. Kuće (”stanovi”), terase, pa i čitave ulice, nasljeđe su nepoznatih majstora megalitske gradnje. Leže skriveni na čak oko 1450 metara nad morem, tek 200-njak metara niže od stjenovitih Rožanskih kukova.
  • Krkavški kamen - dva i pol metra visoki drevni menhir u slovenskoj Istri
    Krkavški menhir (* 1), poznat i pod nazivima Krkavški kamen ili Kamen Troglav je 2,5 metara visok grubo obrađen monolit (jednodjelni kamen) koji se nalazi blizu naselja Krkavče u dolini Dragonje u slovenskom dijelu Istre, nedaleko granice s Hrvatskom.
  • Megalitski zid grada Osora na otoku Cresu
    Spomenici i građevine podignute megalitskim načinom gradnje pobuđuju sve veće zanimanje istraživača i javnosti. Istočna obala Jadranskog mora s otocima i brdsko-planinskim krškim zaleđem pravo su carstvo te izuzetne povijesne kamene baštine, čija starost seže i više tisuća godina u prošlost.
  • Velebit - carstvo megalita i divova
    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.