Crkvina u selu Jošane: Je li oštećena i utonula kamena ploča nadgrobnica - stećak?

Tim napisom također sam nastojao ukazati i na to da uslijed pogrešaka i nedostatnih podataka, kojih ne manjka niti u izvještajima o istraživanjima, kao niti u drugim napisima o stećcima, novi istraživači neizostavno trebaju izvršiti višestruku pomnu provjeru svih činjenica i posebice zaključaka koje su predstavili prethodnici. Ne smiju vlastite sudove donositi brzopleto i površno, na osnovu samo nekih izdvojenih mišljenja, čak i kada smatraju da potječu od neprikosnovenih stručnjaka i znalaca. Pri tome valja pošteno i iskreno priznati, da ponekad upravo greške i propusti prethodnika mogu biti onaj presudan poticaj koji katkada dovodi i do neočekivanih novih spoznaja i otkrića.

Osim pisanih izvora spomenutih u tome napisu, u vezi sa crkvinama sa stećcima u istočnome dijelu Krbavskoga polja vrijedi istaknuti i istraživanje etnologa Dražena Nožinića (1960.), rodom iz Siska (radio je, primjerice, i kao kustos etnolog u Gradskom muzeju Karlovac 1990-1991.), koje je proveo 1988. godine. Navedenim istraživanjem između ostaloga ustvrdio je da nastanak predturske crkve i groblja u selu Pećane tamošnje stanovništvo prema predaji pripisuje starome stanovništvu. Istraživanjem je ukazao i na to da su žitelji toga dijela Krbave groblje sa stećcima zvali ”grčko groblje” (* 1).

Neobjavljeni rukopis Dražena Nožinića (* 2) proučio je arheolog i etnolog Matija Dronjić (1984.), podrijetlom iz Karlovca, koji je u napisu ”Prilog istraživanju predaja o starom narodu na području Like i Podgorja”, objavljenom u časopisu ”Senjski zbornik” iz 2012. godine, naglasio: ”... Dražen Nožinić je zabilježio predaju kako se grčko groblje nalazilo u predjelu sela Pećane kod Udbine kojeg lokalno stanovništvo naziva Crkvina.”. Tu crkvinu u Pećanina još nisam stigao obići, premda sam u međuvremenu pronašao pisani trag koji potvrđuje da se nekropola stećaka uistinu nalazila u Pećanima.

Proljetos sam, naime, proučio i dragocjene rukopisne bilješke i crteže koje je pri njezinom istraživanju 1923. godine ostavio povjesničar i konzervator Većeslav Henneberg (1889-1937.) iz Zagreba (* 3), a koji dokazuju da je (jedna od krbavskih) nekropola stećaka nekoć nedvojbeno postojala u Pećanima (* 4). No, prije posjete Pećanima te ponovnog ”otkrivanja” i razgledavanja tamošnje ckrvine, kao i potrage za njezinim ”preživjelim” stećcima, ukazala mi se prigoda da obiđem crkvinu u susjednom selu Jošane. Tu crkvinu nitko od prethodnih istraživača stećaka na području obližnjih Pećana nije spomenuo te možemo nagađati jesu li uopće i znali za nju.

No, kao što sam ranije naglasio, za istraživački obilazak padina u selu Jošane, poviše istočnog ruba Krbavskog polja ”zapadno od brda Čičibor (kota 955 m)”, odlučio sam se ponukan zbunjujućim navodom koji potiče od jednog od prethodnih izvještavača o stećku u obližnjim Pećanima. Povjesničar Šefik Bešlagić (1908-1990.) iz Sarajeva, naime, u najmanju ruku čudno je smjestio nalaz navodno jedinog preostalog stećka iz Pećana u knjizi ”Stećci: Kataloško-topografski pregled” objavljenoj 1971. godine, a na osnovu dojave o nalazu iz 1965. od strane povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Anđele Horvat (1911-1985.) iz Zagreba.

Želeći provjeriti, dakle, ne nalazi li se Crkvina sa stećkom iz Pećana možda ipak nešto južnije, na području susjednog sela Jošane, naišao sam neočekivano na posve novu, u poznatim mi raspoloživim pisanim izvorima i zemljovidima nezabilježenu crkvinu. Crkvinu u Jošanima pronašao sam 26. ožujka 2022. godine. Na položaj crkvine uputio me mještanin Milan Uzelac, uz čiju kuću sam ”slučajno” parkirao automobil.

Crkvina se nalazi sjeveroistočno od magistralne ceste D1, na blagoj padini poviše njive u njegovom vlasništvu, u malom hrastiku (hrastovom lugu) okruženom livadama košanicama. Crkvina je udaljena od magistralne ceste oko 350 metara. Crkva se pružala otprilike u smjeru jugozapad - sjeveroistok, s ulazom okrenutim prema Krbavskom polju i svetištem (apsidom) okrenutim ka brijegu. Na crkvini se još uvijek može vidjeti podosta kamenja od kojeg su bili građeni zidovi crkve (* 5).

Premda se crkvina nalazi na blagoj padini, samo mjesto na kojem je stajala crkva mali je brežuljak sa zaravnjenim vrhom. Čini se kao da je prvo nasipan brežuljak, da bi kasnije na njemu bila sagrađena crkva. No, brežuljak je mogao nastati i kao posljedica urušavanja crkve, nakon što je razasute kamene ruševine postepeno prekrila zemlja prožeta humusom.

Blizu mjesta na kojem je bio ulaz u crkvu, s jugozapadne strane, leži u vodoravnom položaju oveća kamena ploča. Čini se da se pruža usporedno s nekadašnjim ulaznim pročeljem crkve, u smjeru sjeverozapad - jugoistok (okomito na smjer pružanja crkvenog broda). Gornja (vidljiva) stranica ploče tek približno ima oblik pravokutnika, jer su joj rubovi s obje uže strane ponešto odkrhnuti. Po dužini, ploča se manjim dijelom nalazi pod zemljom te je stoga nemoguće točno odrediti koliko je široka.

Ploča ima približno sljedeću veličinu: dužina 180 centimetara (izvorno je sigurno bila bar malo duža jer su joj ”čela” odlomljena), širina 85 centimetara (zacijelo je nešto šira jer se dijelom pruža ispod sloja humusa), debljinu nije moguće utvrditi jer je ploča utonula u zemlju (iz zemlje viri tek 15 cm ploče). Je li poveći sačuvani ulomak ploče ostatak nadgrobnice - stećka? (* 6)

U Prostornom planu uređenja općine Udbina, u popisu ”Arheološka baština”, za razdoblje ”a) prapovijest do srednjeg vijeka”, u cjelini ”Arheološki lokaliteti - nalazi” za područje Jošana navedeno je samo ”5. Stari grobovi Jošane / Udbina nesigurna datacija E”. To govori da su arheolozi u tome selu od nalaza zabilježili tek grobove neutvrđene starosti, koji nisu povezani s mjesnom crkvinom (* 7). Za razdoblje navedeno kao ”b) od srednjeg vijeka do 20. st.”, u cjelini ”Arheološki lokaliteti / nalazi - Sakralne građevine - crkve -povijesne lokacije” nije zabilježena nikakva crkvina u selu Jošane. Ako crkvina iz Jošana nije greškom izostavljena s popisa, je li moguće da arheolozima ona uistinu nije poznata?

Ako se radi o drugoj mogućnosti, to bi značilo da ne treba dvojiti o tome za koju crkvinu s područja Pećana i Jošana su istraživači ukazivali da je sadržavala stećke. U tome slučaju, naime, nesumnjivo su ih vidjeli uz ruševine srednjovjekovne crkve u selu Pećane. Pri tome su neki od njih u izvještaje uvrstili pojedine greške, koji će u nedoumicu ”nekropola stećaka u Pećanima i(li) Jošanina?”, koju sam iskazao u ranije objavljenom napisu, dovesti svakoga tko odgovorno želi ustvrditi točan položaj groblja sa stećcima na tome području. Ukoliko je crkvina u Jošanima neznana povijesno-arheološko-konzervatorskoj struci, nadam se da će ovaj, kao i prethodno spomenuti napis ”Pećane ili Jošane - u kojem selu je bilo groblje sa stećcima?”, usmjeriti pozornost navedenih stručnjaka na obilazak i istraživanje i ove ličke crkvine.

Valja još naglasiti i to da je u prethodnom napisu spomenuta i druga, postojeća, crkva u Jošanima, današnji hram Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, sljednica srednjovjekovne crkve Sveti Ivan iz starohrvatskog sela Jelšane. Za očekivati je i postojanje srednjovjekovnog groblja oko te stare crkve, također s mogućim primjercima kamenih nadgrobnica i(li) stećaka, no istraživači čije sam zapise koristio pri pisanju napisa nisu ga spomenuli. Ipak, takvo grobno kamenje bilo je prisutno i na položaju te crkve (hrama) u Donjim Jošanima, kojeg sam posjetio istoga dana kada i u ovome napisu predstavljenu crkvinu u Jošanima.

No, o tome obilasku, kao i o radovima stručnjaka koji su proučavali hram Rođenje Svetog Jovana Krstitelja, ali i izvjestili o tamošnjim slučajnim arheološkim nalazima, pisat ću u zasebnom napisu. Za sada ću tek istaknuti odgovor na pitanje iz naslova prethodnog napisa, a potom i iz uvoda u ovaj članak: Nekropole stećaka nalazile su se u oba susjedna krbavska sela, i u Pećanima i u Jošanima! Ovakav odgovor, dakako, svakako zaslužuje obrazloženje u narednim napisima.

Goran Majetić, slobodni istraživač, 11. srpnja 2023.