Na groblju na crkvini u Štikadi pored Gračaca sačuvano je 15-ak stećaka (Foto: Vladmir Javorović)
Da je uistinu riječ o nalazištu stećaka, ili spomenika koji su s njima u bliskoj vezi, kojim se do sada predmetna struka nije bavila, ukazuje činjenica, koja proizlazi iz pomnog pretraživanja povijesnih izvora, da isto nije makar i usputno spomenuto niti u jednom znanstvenom i stručnom radu, ali niti, primjerice, u putnom izvještaju s istraživanja. To zapravo i ne treba čuditi jer je područje Gračaca, koje po pitanju istraživanja i zaštite spomeničke baštine spada u nadležnost stručnjaka iz Zadra, i inače vrlo slabo arheološki istraženo i stoga je bez sumnje još dosta spomenika s toga područja neotkriveno. A upravo u jugoistočnoj Lici sačuvano je, sudeći po naznakama u starim zapisima, ali i slijedom obilazaka dijela mogućih nalazišta od strane pisca ovih redaka, najveći broj stećaka i(li) velikih kamenih nadgrobnica u toj hrvatskoj pokrajini.
Što se tiče groblja u Štikadi, s velikim pločama poput stećaka, Vladimir Javorović ističe: ”Po meni ih ima petnaestak, a čini se da su neki ugrađeni u zidove crkve. O postojanju ruševne crkvice i okolnog groblja na tamošnjem uzvišenju, arheologe je obavijestio mjesni pravoslavni svećenik, s kojim surađujem u zajedničkom nastojanju da očuvamo i vrednujemo naše starine. A ja vijest proslijeđujem i vama, pa da svatko dade svoj doprinos. Po popu bi crkva koja je u ruševini mogla biti još i starokršćanska. Slijedom povijesnih okolnosti kasnije je postala pravoslavna. Možda je i rušena, pa ponovno izgrađivana, jer smo našli jedan kamen ugrađen u zid a koji je vrlo vjerojatno izvorno bio stećak. Nadamo se da će stručnjaci obići i istražiti crkvinu, pojasniti njezino podrijetlo i točno reći o kakvoj se sve spomeničkoj baštini radi.”.
Primjer pronalaska navedene nekropole kod Gračaca još jednom ukazuje na važnost suradnje povijesno-arheološko-konzervatorskih stručnjaka sa mjesnim svećenicima, štovateljima kulturnih spomenika i slobodnim istraživačima, koja je u brojnim slučajevima podarila vrijedne plodove. Što se portala Budni Div tiče, želja njegovih pokretača i urednika i (bila) je da se uspostavi takav vid suradnje, koji uvelike može pomoći otkrivanje, istraživanje, očuvanje, obnovu i promicanje nasljeđenog kulturno-povijesnog blaga. Stoga iskreno hvala čitatelju Vladimiru Javoroviću na podacima i popratnim fotografijama o novom nalazištu stećaka u Lici. Čim mi to zdravstveno stanje i obaveze dozvole, a nadam se još jesenas, opet ću put Like kako bih između ostalih s radošću, zajedno s domaćinima, obišao i to vrijedno nalazište, dajući skroman doprinos njegovom istraživanju i poznavanju.
Pripremio Goran Majetić, 22. listopada 2023.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] Ruševina pravoslavnog hrama u Štikadi, vjerojatno sljednika starokršćanske crkve sagrađene na istome mjestu (Foto: Vladmir Javorović)
U ruševnim zidovima crkve uočljivi su i pojedini veliki kameni ulomci, od kojih neki možda potječu od nadgrobnica ili stećaka (Foto: Vladmir Javorović)
Po rasporedu i usmjerenju velikih vapnenačkih ploča očito je i u Štikadi, kao i u mnogim drugim ličkim selima, nekoć postojalo ”groblje na redove” (Foto: Vladmir Javorović)