ISTAKNUTO
  • Marko Marulić i glagoljica
    Povremeno se u glagoljaškim krugovima može naići na tvrdnju da je već Marko Marulić odbacio sv. Jeronima kao autora glagoljice te izum tog pisma pripisivao sv. Ćirilu.
  • Razmak između riječi u staroj glagoljici
    Na neke detalje u svakodnevnom životu naprosto ne obraćamo pozornost jer smo ih davno usvojili i smatramo ih normalnim. Među njih svakako se ubrajaju i razmaci između riječi napisanih tekstova. Taj sićušni detalj naučile su nas učiteljice još u prvom razredu osnovne škole. Dakle, ništa posebno.
  • Glagoljica i kršćanstvo
    Često se u literaturi ističe da je glagoljica kršćansko pismo, a kao jedan od najvažnijih argumenata uzima se prvo slovo AZ odnosno križ kao konstrukcijski dio tog slova, te jedno od tumačenja redoslijeda slova u glagoljskoj azbuci koje glasi otprilike ovako:
  • U početku sam vidio samo crte i krivulje
    Posjet Arheološkom muzeju u Zadru i razgledavanje izložaka iz doba Liburna, jednog od ilirskih plemena za koje povijesni tragovi obitavanja u Dalmaciji sežu u VIII. stoljeće prije Krista potaknuli su me na razmišljanje o motivima oslikanim i urezanim na izloženoj keramici.
  • Odlično pitanje pogrešnoj osobi
    Uz brojne komentare mojih objava o porijeklu glagoljice često, mada ne baš svakodnevno, razgovaram s manje ili više upućenima u temu. Najčešće pitanje koje mi postavljaju je - zašto se državni instituti i fakulteti po tom pitanju bave isključivo proučavanjem Ćirila i Metoda, a ostale teorije ignoriraju ili spominju tek na sporadično?
  • Mavro Orbini - sv. Jeronim je pronašao bukvicu i na slavenski jezik preveo Sveto pismo
    Prema Hrvatskoj enciklopediji Mavro Orbini je hrvatski povjesničar (Dubrovnik, polovica XVI. st. - Dubrovnik, 1611). Po ocu je bio podrijetlom iz ugledne obitelji Orbini, a po majci iz obitelji Flori. U mladosti se zaredio i pristupio benediktinskomu samostanu na otoku Mljetu.
  • Gdje se nalazila Velika Moravska?
    Povijesni izvori govore o tome da su Ćiril i Metod na poziv velikomoravskog kneza Rastislava preveli na slavensko pismo (koje god ono bilo) crkvene knjige i uputili se na misiju u njegovu kneževinu. Zanimljivo je da se u tim povijesnim izvorima nigdje ne spominje GDJE je bila Rastislavova Velika Moravska niti se navodi ijedan bliži orijentir poput nekog grada, rijeke, planine, ravnice. Povjesničari nemaju niti jedan čvrsti dokaz već tek pretpostavke.
  • Wilhelm Bogusławski - o glagoljici u "Povijesti sjeverozapadnih Slavena do sredine 13. stoljeća"
    Poljski pravnik i povjesničar Wilhelm Bugoslawski (1825.-1901.) objavio je 1892. godine u Poznanu djelo "Povijest sjeverozapadnih Slavena do sredine 13. stoljeća". Koliko je meni poznato ovaj povjesničar i njegovo djelo nisu poznati u Hrvatskoj, što je šteta, jer se u toj knjizi spominju i hrvatska povijest i kultura - glagoljica - naravno!
  • Teodor Morawski - o glagoljici u poljskoj povijesti
    Među Hrvatima gotovo je nepoznat poljski povjesničar, političar i nakladnik Teodor Morawski (1797.-1878.) i njegovo djelo "Povijest poljskog naroda" u šest svezaka iz 1875. godine, objavljeno u jednom od najvećih poljskih gradova - Poznanju.
  • Za Rimsku crkvu sv. Jeronim je i dalje tvorac glagoljice
    Opće je poznato da Rimska crkva ne mijenja jednom zauzet stav odnosno to čini samo ako su argumenti uistinu jaki i vjerodostojni.
  • Poziv na sudjelovanje u Konferenciji ILIRIKON 2026. u Pločama
    Organizacijski odbor Druge i ujedno regionalne konferencije ILIRIKON 2026., koja će se održati u Pločama od 25. do 27. rujna 2026. godine, upućuje Poziv svim istraživačima - iz svih krajeva koje je obuhvaćao pojam Ilirija - na sudjelovanje u Konferenciji s radom o Ilirima. Poziv na sudjelovanje u Konferenciji ILIRIKON 2026. u Pločama, kojega je u suglasju sa članovima Organizacijskog odbora Tomislavom Beronićem i Goranom Majetićem priredio suorganizator konferencije i Predsjednik udruge Obličevac te glavni domaćin 2. konferencije ILIRIKON 2026. Miško Erak, predstavljamo u cijelosti:
  • ILIRIKON 2025. - Deklaracija o ilirskom nasljeđu u Hrvata
    U dvorani Bratska kuća u naselju Grohote na otoku Šolti od 26. do 28. rujna 2025. godine održan je ILIRIKON 2025. - Prva hrvatska konferencija o Ilirima.
  • Glagoljica u Crnoj Gori
    Za Crnu Goru ne može se reći, barem prema poznatim materijalnim dokazima, da je domovina glagoljice, mada postoje neki povijesni tragovi da se na tom prostoru glagoljalo još u davna vremena.
  • Glagoljica u Srbiji
    U Srbiji se čuvaju tri kratka glagoljska natpisa i to: - natpis s nalazišta na ušću rijeke Pesače u Dunav (kod Đerdapa); - natpis s nalazišta na brdu Čečan kod Vučitrna (Kosovo); - natpis na keramičkoj posudi iz Gamzigrada (kod Zaječara).
  • Glagoljica na Kosovu
    Ulomak keramičke posude, veličine 7,1 x 4,7 cm, s glagoljskim natpisom pronađen je na brdu Čečan kod Vučitrna (Vushtrri) na Kosovu i čuva se u zbirci Narodnog muzeja Srbije u Beogradu.
  • Glagoljica u Rusiji
    Nema povijesnih tragova da su Rusi upotrebljavali glagoljicu bilo u liturgiji bilo u civilnom životu, mada je glagoljica i te kako prisutna u toj zemlji, najviše zbog čuvanja glagoljskih knjiga u knjižnicama u St. Petersburgu i Moskvi.
  • Glagoljica u Bugarskoj
    Za razliku od današnje Sjeverne Makedonije koja nema niti jedan stari glagoljski artefakt, Bugarska ima jedan. To je čuveni PRESLAVSKI GRAFIT iz Okrugle crkve u Preslavu (ponekad je u literaturi nazivaju i Zlatnom crkvom).
  • Glagoljica u Makedoniji
    Vjerovali ili ne glagoljice u Makedoniji naprosto - nema. Možda bi bilo ispravnije reći - nema više, jer Makedonci pripisuju svom kulturnom nasljeđu sveukupno 16 glagoljskih spisa, od kojih je samo jedan pronađen na području današnje države Sjeverne Makedonije, a niti jedan se ne čuva u Makedoniji. Istini za volju većinu tih rukopisa svom kulturnom krugu pripisuju Bugari i Srbi, a jedan Hrvati i to Frankopanski kodeks.
  • Glagoljica potječe iz svakodnevnice ilirskog doma
    Da glagoljica svojim oblikom ukazuje na daleku starinu ustvrdio je još čuveni Vatroslav Jagić. Tim mišljenjem suprotstavio se perjanicama panslavizma Franji Račkom, Josefu Šafariku te drugim zagovornicima mišljenja da je sv. Ćiril ”obreo glagoljicu iz grčkog pisma”. Već i površnom usporedbom glagoljice i grčkog alfabeta lako je zaključiti da ta dva pisma imaju potpuno drugačiju strukturu, te da je novo Konstantinvo pismo, prema opisu u spisu ”O pismenima” Črnorizca Hrabara, bez ikakve sumnje ćirilica - o čemu sam već prije dao svoje mišljenje.
  • Plominski SILVAN datira glagoljicu u doba prije Konstantina
    Plominski reljef rimsko-ilirskog boga Silvana, s glagoljskim natpisom u dva reda, (1) SE EPIS (2) L S, na crkvi sv. Jurja u Plominu u Istri, jedan od naših najvećih istraživača glagoljice Branko Fučić datirao je još 1949. godine u drugu polovicu XI. stoljeća ne sporeći pritom kasnoantiknu plastiku.
  • Jedinstvenost "viseće" glagoljice
    Glagoljica se koristila u okruženju latinice, grčkog alfabeta i iz njega izvedene ćirilice. Ta dva (latinica i grčki) uvjetno rečeno tri pisma (uključivo ćirilicu) u samoj svojoj konstrukciji se bitno razlikuju od glagoljice i to je istaknulo više jezikoslovaca i povjesničara.
  • Bugarska glagoljica NIJE preteča hrvatske glagoljice
    Ispravak pogrešnog datiranja Preslavskog grafita u Bugarskoj bitno mijenja ćirilometodsku vremensku crtu širenja glagoljice i glagoljaštva čineći je neodrživom.
  • Dr. Julia Verkholantsev: "Slavensko pismo sv. Jeronima"
    Dr. Julia Verkholantsev, s Kalifornijskog sveučilišta iz Los Angelesa, napisala je knjigu "Slavensko pismo sv. Jeronima" (”The Slavic Letters of St. Jerome” (* 1)).
  • Tragom hrvatskog glagolizma
    Fra Marko Japundžić (1914.-2000.) je možda najveći istraživač glagoljice XX. stoljeća. Pripadao je redu franjevaca trećoredaca, dakle izvornim glagoljašima.
  • Glagoljica - nepotrebna hrvatska žrtva na oltaru panslavizma
    Već sam nekoliko puta istaknuo da je ćirilometodska teorija o nastanku glagoljice bila jedan od od instrumenata panslavističkog pokreta u kojemu su sredinom XIX. stoljeća između ostalih sudjelovali Josef Dobrovsky, Josef Šafárik i dr. Franjo Rački. No, što je to točno panslavizam i zašto je bitan u cijeloj priči o glagoljici?
  • Česi mijenjaju stav oko nastanka glagoljice
    U Češkoj sve je više prisutan stav da su Sveta Braća kao misionari DONIJELI glagoljicu u Veliku Moravsku i taj stav pomalo potiskuje zastarjelo mišljenje Dobrovskog i Šafarika da je Konstantin AUTOR glagoljice.
  • Glagoljica u suvremenoj Poljskoj
    Interes za glagoljicom postoji i u Poljskoj jer je i Poljaci drže pismom svojih predaka.
  • Mit o grčkom uzoru u nastanku glagoljice
    U istraživanju glagoljice često sam naišao na tvrdnje autora da je glagoljica nastala prema uzoru na grčki alfabet, pa onda na grčki kurziv pa čak i na grčku miniskulu. Za niti jednu od tih tvrdnji naprosto nema znanstvenog dokaza već samo VJEROVANJE autora takvih tekstova u čuveni zapis Črnorisca Hrabara da je Konstantin (Ćiril) načinio 38 znakova slavenskog pisma prema uzoru na grčko pismo i da je to pismo - glagoljica.
  • Slovenac Miklošič protiv Čeha Šafárika u obrani ILIRSKOG porijekla glagoljice
    Franc Miklošič (1813-1891.), slovenski filolog i jezikoslovac, svestran slavist svjetskoga glasa i jedan od osnivača suvremene slavistike.
  • Zašto je OŠTRICA NOŽA otkrivena u DANSKOJ ispisana RUNAMA IZ II. stoljeća bitna istraživanju HRVATSKE povijesti
    Da je ova ista oštrica pronađena u Hrvatskoj i da su na njoj umjesto runa glagoljska slova - bila bi od hrvatskih paleografa datirana u najranije X. stoljeće. Zašto?
  • Spomenik pavlinu Brozu Kacitiću - prvom hrvatskom tiskaru
    Jedan od glavnih likova prvog romana otisnutog glagoljicom - "Misal kneza Anža Frankopana", pavlinski đakon Broz Kacitić uskoro će dobiti spomenik u Kosinju, u blizini mjesta na kojemu je oko 1482. godine ustanovljena prva hrvatska tiskara.
  • Jagićeva suzdržanost za ćirilometodsku teoriju
    Jedna od teorija o postanku glagoljice nazvana je Jagić-Taylorovom. O njoj u Hrvatskoj enciklopediji piše:
  • O važnim hrvatskim riječima prije Svete Braće
    Za riječi koje su postojale prije VII. stoljeća kaže se da su PRASLAVENSKE, a STAROSLAVENSKE su riječi kojima su pisana književna djela od vremena Svete Braće.
  • "Istočni grijeh" slavenske paleografije
    Dogma o Ćirilu kao autoru glagoljice (u ovom slučaju namjerno ne koristim riječ "teza") ima za posljedicu nametanje donje granice starosti glagoljskih natpisa u IX. stoljeće, što nas vodi u "začarani" krug - niti jedan glagoljski tekst slavenski paleografi ne smiju datirati prije 863. godine jer je te godine, prema njihovom vjerovanju, Ćiril "stvorio" glagoljicu, a onda kao dokaz o Ćirilovom autorstvu tvrde da ne postoji niti jedan spomenik stariji od Svete Braće.
  • Karl Pertz: "De cosmographia ethici"
    Da ne bi stekli pogrešan dojam kako je u XIX. stoljeću sve išlo "niz dlaku" ćirilometodistima predstavit ću vam djelo "De cosmographia ethici libri tres" Karla Augusta Friedricha Pertza (1828-1881.), njemačkog povjesničara i knjižničara, objavljeno u Berlinu 1854. godine.
  • Ćirilometodski "l art pour l art"
    Zagovornici ćirilometodske teorije o nastanku glagoljice crpe inspiraciju iz hagiografskih tekstova o Svetoj Braći i njihovim učenicima poznatijih kao "žitija", te stoga smatram potrebnim razjasniti zašto hagiografske tekstove (žitija) niti jedan ozbiljan povjesničar ne smatra relevantnim povijesnim izvorom.
  • Josef Dobrovsky - "krvnik" sv. Jeronima
    Često u literaturi o porijeklu glagoljice nalazim tvrdnju kako je znanstveno dokazano da sv. Jeronim nije autor glagoljice. Ne tvrdim da jeste, no znatiželjno sam tragao za tim "znanstvenim dokazom" i to "otkriće" rado ću podijeliti s vama.
  • Papa Siksto V.: Sveti Jeronim tvorac ilirskog pisma
    Prije nešto manje od dvije godine, u ožujku 2022., viši znanstveni suradnik na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Daniel Premerl objavio je vrlo zanimljiv rad pod nazivomr ”Sanctus Hieronymus litterarum illyricarum inventor” - ikonografija svetoga Jeronima kao tvorca glagoljice” (* 1).
  • Sakcinski protiv Šafárika u obrani hrvatskog porijekla glagoljice
    U jednom prethodnom postu spomenuo sam da se Ivan Kukuljević Sakcinski suprotstavio Šafárikovim naporima da glagoljicu pripiše Svetoj Braći te da hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu pripiše Srbima. O tome je odličnu radnju napisao naš povjesničar Ivan Pederin u svom znanstvenom članku objavljenom 2007. godine.
  • Pavel Josef Šafárik - čovjek koji je Hrvatima ukrao glagoljicu
    Pavel Jozef Šafárik (1795-1861.) je potekao iz evangeličke obitelji. Bio je profesor i ravnatelj gimnazije u (tada mađarskom) Novom Sadu 1819-1833., nakon toga urednik časopisa i kustos u Pragu, te ravnatelj Sveučilišne knjižnice (od 1848.), a na praškom Sveučilištu izvanredno je predavao slavensku filologiju. U revoluciji 1848. predsjedao je (s Palackým) Slavenskom kongresu, zastupajući umjerenu liniju austroslavizma.
  • Izvori ćirilometodske teorije
    Ovaj post započinjem jednim srednjovjekovnim vicem. Mladi je redovnik, prepisivač u skriptoriju, zatražio od gvardijana da za predloške uzme stare, izvorne spise umjesto novijih prijepisa. Gvardijan mu je to odobrio i momak se zavukao u podrumsku pismohranu.
  • Glagoljica i sv. Jeronim
    Glagoljaška narodna predaja, naročito u Dalmaciji, čvrsto je vezana uz sv. Jeronima. Njemu u čast još u davna vremena dizane su crkve u kojima je njegovana glagoljaška pjevana misa. Nisam naišao na podatak da je bilo gdje na glagoljaškom području postojala rimokatolička crkva sv. Ćirila i Metoda prije XIX. stoljeća - znam samo za grkokatoličke i pravoslavne u kojima se liturgije čitaju iz ćirilicom pisanih i tiskanih knjiga.
  • O proputovanju Svete Braće kroz Dalmaciju
    U časopisu ”Slovo” objavljen je 2009. godine znanstveni članak "Hrvatski glagoljski natpis Župe Dubrovačke iz 11. stoljeća" Marice Čunčić i Marte Perkić.
  • O znakovima istim ili vrlo sličnim glagoljskim u starim pismima u prostoru i vremenu
    Opovrgavajući u prethodnim napisima stavove dr. Franje Račkog objavljene u knjizi "Pismo slovjensko" iz 1861. godine, kojima je na velika vrata uveo tzv. ćirilometodsku teoriju o postanku glagoljice, došao sam do zanimljivih podataka te ih nalazim potrebnim iznijeti ih i kumulativno.
  • "Črte i rezi" Črnorizca Hrabra
    Čak i vrlo površnim pogledom na glagoljicu lako se uočava da većina glagoljskih slova ima uz crte i zatvoreni dio tzv. "oko" što ovo pismo čini posebnim i prepoznatljivim. Dakle crte i "oka".
  • Tko se odrekao križa: Sveta Braća ili njihovi učenici?
    U glagoljskom slovu AZ mnogi vide znak križa. Time se ističe kršćanski duh glagoljice - KRIŽ je u prvom slovu!
  • Glagoljica u Vinici u Beloj Krajini u Sloveniji
    Godina 1556. upisana je i glagoljicom iznad ulaza u kapelicu Sv. Katarine u kaštelu Vinica, u Beloj Krajini u Sloveniji, koji se nalazi uz lijevu obalu rijeke Kupe nedaleko od graničnog prijelaza Pribanjci - Vinica. (ČRT-FRT-LJUDI-EST)
  • Jedan dio ”nas” bio je tu oduvijek
    ”Nismo samo potomci Slavena!” naslov je napisa objavljenog u HAK reviji (* 1), u kojem je predstavljen razgovor povjesničara dr. sc. Nevena Budaka, redovnog profesora hrvatske povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Rijeci, i novinara Hrvoja Dečaka. Iz opširnog napisa izdvajamo tek neke naglaske, posebice vezane uz pitanja o podrijetlu Hrvata.
  • Zabluda Franje Račkog (14. dio)
    Slovo CI Slovo ŠA
  • Zabluda Franje Račkog (13. dio)
    Slovo UK Slovo FRT Slovo HJER
  • Zabluda Franje Račkog (12. dio)
    Slovo RECI Slovo SLOVO Slovo TVRDO
  • Zabluda Franje Račkog (11. dio)
    Slovo NAŠ Slovo ON Slovo POKOJ
  • Zabluda Franje Račkog (10. dio)
    Slovo LJUDI Slovo MISLITE
  • Zabluda Franje Račkog (9. dio)
    Slovo ĐERV Slovo KAKO
  • Zabluda Franje Račkog (8. dio)
    Slovo IŽE Slovo I
  • Zabluda Franje Račkog (7. dio)
    Slovo ŽIVJETI Slovo DZELO Slovo ZEMLJA
  • Zabluda Franje Račkog (6. dio)
    Ignác Jan Hanuš
  • Zablude dr. Franje Račkog (5. dio)
    Slovo DOBRO Slovo EST
  • Zabluda Franje Račkog (4. dio)
    Koji su učenici Svete Braće glagoljali u Hrvatskoj?
  • Zabluda Franje Račkog (3. dio)
    VEDI - treće slovo glagoljske azbuke GLAGOLI - četvrto slovo glagoljske azbuke
  • Zabluda Franje Račkog (2. dio)
    BUKI - drugo slovo glagoljske azbuke
  • Zabluda Franje Račkog
    Knjigom "Pismo slovjensko" iz 1861. godine dr. Franjo Rački postavio je tzv. ćirilometodsku teoriju o nastanku glagoljice. Sve do tada glagoljica se dovodila u vezu sa sv. Jeronimom odnosno nije se uopće dovodila u vezu ni sa kime.
  • Nepoznati petroglifi u dolini rijeke Like na području Kosinja*
    I u Hrvatskoj su u više špilja, ali i na pojedinim stijenama pronađeni, posebice posljednjih desetljeća, petroglifi, u kamen uklesani ili ugrebeni znakovi. Među njima su i posebno zanimljivi petroglifi iz sutjeske Sklope na rijeci Lici. Tamošnji raznoliki i brojni ugravirani simboli još nisu dovoljno istraženi, te im nije utvrđeno značenje niti starost.
  • Da li su Hrvati poznavali brojeve prije Ćirila i Metoda?
    Kako sam u prethodnom postu napisao - ćirilometodska teorija o nastanku glagoljice otvara više pitanja nego što daje odgovora, pa evo i drugog pitanja: Ako su Sveta Braća autori glagoljice, kako su Hrvati zapisivali BROJEVE prije IX. stoljeća?
  • Da li su Hrvati bili nepismeni prije Ćirila i Metoda?
    Teorija prema kojoj su Sveta Braća Ćiril (Konstantin) i Metod autori glagoljice, nastala u 19. stoljeću, otvara više pitanja nego što daje odgovora. Jedno od tih pitanja glasi:
  • Kosinj: Lijepa priča koja se - još uvijek - otima zaboravu
    Razočaravajuće je koliko hrvatske institucije baštine ne samo komunistički već i višestoljetni tuđinski antihrvatski odnos prema nacionalnoj povijesti. To što su gotovo fanatično odbacili hrvatsko porijeklo glagoljice i bez ikakvih dokaza pripisali je dvojici Grka, Ćirilu i Metodu, samo je uvod u negiranje postojanja glagoljske tiskare u Kosinju u drugoj polovici 15. stoljeća.
  • Glagoljica - tisuću godina prije Konstantina
    Baveći se glagoljicom preko 30 godina stalno sam se vraćao pitanju njezinog porijekla, tim više što niti za jednu teoriju, pa tako niti onu po kojoj je Konstantin (Ćiril) njezin tvorac, nema nikakvih materijalnih dokaza.
  • Tajna Siničić špilje: Neodgonetnuto pismo staro oko 12 tisuća godina*
    S izleta do Kutereva, Krasnog i vrila Gacke u Lici, poduzetog s prijateljima 12. kolovoza 2007. godine, donio sam kući gomilicu turističkih karata i vodiča, a posebnu pozornost privukla mi je mala fotomonografija - turistički vodič "Gacka", u izdanju Turističke naklade iz Zagreba. U toj knjižici objavljenoj 1999. godine, u poglavlju ”Povijest pokrajine Gacke” nalazi se snimka naslovljena "Leptolitički urezi na stijeni u Siničić špilji, 9500. g. pr. K.".
  • Runski natpis iz Breze u Bosni i Hercegovini je slavenska pogrebna molitva
    Donosimo prijevod jednog od rijetkih runskih spomenika na našim prostorima, koji je pronađen 1930. godine na iskopavanju ostataka ranokršćanske bazilike u mjestu Breza, u blizini Sarajeva. Natpis je ugraviran na jednom od stupova bazilike. (* 1)