Sokolac - stoljetno frankopansko uporiše

Sokolac je svakako izazovno mjesto za posjet, najviše zbog svog položaja iznad doline Une. Tko ima sreće pa ga posjeti za lijepog vremena nauživat će se pogleda i otkrivanja na desetke kilometara udaljenih mjesta. Onome kome se žuri na Sokolac taj će se zaputiti direktno kroz grad i za 5-6 minuta doći će pod zidine veličanstvene utvrde.

Goran Majetić 12.11.2022. Utvrde • Izvan Hrvatske
(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

Nas je naš izuzetno susretljiv domaćin Almir Ami Kurtović iz Turističke zajednice Bihaća odlučio povesti obilaznim putem od kojih 15 kilometara i otprilike isto toliko minuta vožnje prema Ripaču, pa preko mosta na Uni, tako da smo prišli Sokolcu s južne strane. Razlog tome je gotovo nestvaran pogled na tvrđavu iz toga smjera. Prvo smo je ugledali iz daljine na brijegu, a onda uživali u svakom njezinom novom pojavljivanju iza nekog novog zavoja ili prosjeke. Sokolac je rastao visoko pred nama sve dok mu nismo stigli u samo podnožje. Vrijedilo je ići obilaznim putem. Hvala Almire.

Burna je povijest Sokolca. Kažu da seže do 11. stoljeća. Meni je, naravno, zanimljiv onaj dio vezan uz knezove Krčke Frankopane koji su tim krajevima vladali kroz četiri generacije, gotovo cijelo jedno stoljeće.

U prvoj polovici 15. stoljeća Sokolac je, isto kao i Bihać, dobio od kralja Žigmunda knez Nikola IV. Frankopan. Knez Nikola IV. Frankopan prvi je objedinio sve tri hrvatske banske titule u jednoj osobi i bio prvi ban Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Nakon smrti kneza Nikole, njegovi sinovi su neko vrijeme nastavili tradiciju zajedničkog upravljanja knežijom, pri čemu je najstariji brat, knez Ivan VI. oženjen za Katarinu Nelipić bio starješina. No, nakon Ivanove smrti mlađa braća su se zavadila, pa čak i međusobno oružano sukobila. Velikim naporima čak trojice biskupa - krčkog Franje, senjskog Andrije i krbavskog Vida - braća su se pomirila i - podijelila.

U toj podijeli Bihać i Sokolac pripali su knezu Bartolu IX. oženjenom za kneginju Elizabetu von Wallsee s kojom je imao petero djece - sinove Nikolu VI. i Ivana VIII. i kćeri Barbaru, Jelenu i Doroteju. Knez Bartol je uglavnom stolovao u Brinju, pa je i cijela njegova loza nazvana knezovi Brinjski, a u Bihać i Sokolac dolazio je tek povremeno.

Nakon smrti kneza Bartola, u posjed Sokolca i Bihaća, dolazi njegov brat Stjepan III. (Klaić ga spominje kao Stjepana II.), koji je pak oženio vojvotkinju od Ferrare Ižotu de Estee. Njihova ljubav i ženidba bile su jedna od najznačajnijih tema tadašnjeg plemstva. Nažalost, Ižota je umrla vrlo mlada, a knez Stjepan se nikada više nije ženio. Slavnog kneza Stjepana naslijedio je možda najslavniji od Frankopana, knez Bernardin, tako da su Bihać i Sokolac dopali njemu. Bernardin je ušao u povijest čuvenim govorom na Saboru njemačkog plemstva u Nürnbergu u kojemu je Hrvatsku nazvao predziđem kršćanstva.

Knez Bernardin Frankopan oženio je princezu napuljskog dvora Lujzu Marzzano od Aragona s kojom je imao desetero djece, između ostalih kneza i hrvatskog bana Krstu i kćer Beatrice, a ona nam je zanimljiva jer je posljednja od kneževske porodice Frankopan koja je povezana s Bihaćem i Sokolcom. Njih je naime donijela u miraz svom mužu, Janošu Hunyadiju, sinu hrvatsko-ugarskog kralja Matijaša Korvina. Mladi par se, nakon vjenčanja koje su održali u Modrušu, preselio u Bihać i tamo proveo nekoliko godina. Vjerojatno im je u Bihaću rođeno i jedno dijete, a možda čak i oba. Zbog nadiruće osmanlijske opasnosti supružnici su napustili Bihać i preselili u Krapinu.

Eto, tako su Frankopani pridonijeli povijesti Bihaća kroz nekih stotinjak godina.

U knjizi "Frangere pane - Priče o Frankopanima" jednu priču smjestio sam baš na Sokolac, a u priči se spominju dolazak kneza Bartola i kneginje Elizabete i njihove djece i jedna zgoda s lovačkim sokolovima.

Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 8. rujna 2022.

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Tomislav Beronić)

(Foto: Biserka Beronić)

(Foto: Biserka Beronić)

Tematski povezane objave