Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 18. Duhovnost i ”nadnaravne moći”

18. Duhovnost i ”nadnaravne moći” - Nepoznati pisac Pseudo Skimno oko 120. godine prije Krista u djelu ”Periegeza”, u značenju ”Oplovba”, iznio je vrlo zanimljiv prikaz duhovne naravi Ilira:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 17. Pismo i pismenost

17. Pismo i pismenost - Rimski povjesničar Gaj Velej Paterkul (oko 19. prije Krista - oko 31.) u djelu ”Historia Romana” (”Rimska povijest”) izvještavajući o prilikama u Iliriku uoči Batonovog ustanka, koji je trajao od 6. do 9. godine, istaknuo je:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 16. Jezik

16. Jezik - Rimski povjesničar, govornik i političar Publije Kornelije Tacit (oko 55. - 117. ili 120.) u djelu ”Germania” ili ”De origine, situ, moribus ac populis Germaniae” (”Germanija” ili ”O podrijetlu, položaju, običajima i narodima Germanije”) dotaknuo se kratko i jezika jednog plemena Panonaca:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 15. Hrana i prejedanje, pića i opijanje

15. Hrana i prejedanje, pića i opijanje - Grčki gramatičar i antikvar Atenej Naukratijac (kraj 2. i početak 3. stoljeća) u djelu ”Učenjaci na gozbi”, s navodima gotovo 800 pisaca, prepričao je i zapis iz djela ”Povijest Filipovih djela”, sunarodnjaka, povjesničara i govornika (retoričara) Teopompa (oko 378. prije Krista - nakon 323. prije Krista), u kojemu je istaknuo sklonost Ilira prema opijanju:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 14. Snaga

14. Snaga - Izvješćujući o pokorenju Japoda od strane vojske rimskoga konzula Oktavijana, kasnijeg prvog rimskoga cara Augusta Cezara, 35. godine prije Krista, njegov suvremenik grčki zemljopisac Strabon (63. prije Krista - 23.) u djelu ”Geografija” istaknuo je jednu od odlika toga ilirskog plemena, uslijed koje su desetljećima odolijevali rimskim oružanim nasrtajima.

Hrvatska

Izvan Hrvatske

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA