ISTAKNUTO
Okamenjeni zmaj na jugoistočnoj padini brijega Krčana (Foto: Goran Majetić)

Krčana: u carstvu neobičnih megalita dvoglavoga zmaja

Planinska udolina Krčana u istočnoj Lici, koja se prostire na oko 1000 metara nadmorske visine, u rubnim šumarcima sakriva vrlo velike i neobične stjenovite oblike. Ti izuzetni kameni ”kipovi” prirodnih su ruku djelo, no na nekima, ili uz neke od njih, zamjetni su i ljudski tragovi iz drevne prošlosti. Nad svima njima, s istaknutog monolita smještenog na jugoistočnoj padini brijega Krčana (1067 m.n.v.), po kojem se naziva okolna visoravan, kao da bdiju dvije velike okamenjene zmajske glave.

Selo Velje Duboko, smješteno na oko 800-900 metara nadmorske visine, u dubokoj udolini okruženoj vrletnim planinama (Izvor: YouTube (youtube.com; Aleksandar Puletić ”Velje Duboko - Montenegrin village”, 11. siječnja 2022.))

Velje Duboko: Kostur diva podno drevnog stećka

Svjedočanstvo o jednom od više slučajeva pronalazaka kostiju drevnih divova u Crnoj Gori sačuvano je na filmskoj traci. Točnije, u emisiji iz jugoslavenskog dokumentarnog serijala ”Karavan”, pod naslovom ”Rovački katuni” (* 1), prikazanoj po prvi puta 1969. godine. U emisiji je njezin voditelj Milan Knežević, koji je potpisao i scenario, tekst i režiju, izvijestio o otkriću kostura gorostasa u selu Velje Duboko.

Velika gomila nedaleko sela Gala (Foto: Stipe Vojković)

Gomile kod sela Gala u Dalmatinskoj Zagori

Portalu za slobodna zemljopisna i povijesna istraživanja Budni Div 25. rujna ove godine javio se čitatelj Stipe Vojković iz Cetinske krajine, sa vrijednim saznanjima o dvama gomilama iz svojega zavičaja.

Kopče i ukosnice divova: ”zapinjača gorostasna” i ”bodača ogromna”

Na izuzetno krupne i visoke ljude s prostora nekadašnjeg Ilirika upućuju i pojedini odjevni, ratnički i ukrasni predmeti. Takve arheološke nalaze s pravom možemo smatrati posrednim dokazima izuzetne visine i tjelesne građe stanovnika Ilirije i susjedstva u starome vijeku.

Rekonstrukcija velike ratničke zdjelaste brončane kacige pronađene u kneževskom grobu 6 tumula 139 na groblju u Budinjačkom polju u Žumberačkom gorju (Izvor: Želimir Škoberne ”Budinjak - Kneževski tumul” (monografija), 1999.)

Budinjak: Koliko su bili visoki ljudi pokapani u grobne jame duge i do 3 metra?

Budinjak u Žumberačkom gorju jedno je od arheološki najbolje istraženih prapovijesnih nalazišta u Hrvatskoj. O njemu su napisani brojni stručni i znanstveni radovi. U svakome slučaju - vrijedno štivo za svakoga koga zanima razotkrivanje tajni ljudi koji su tu obitavali pri završetku kasnog brončanog doba i u starije željezno doba, prije oko 2,6-3 tisuće godina.

Hrvatska

  • Krčana: u carstvu neobičnih megalita dvoglavoga zmaja

    Planinska udolina Krčana u istočnoj Lici, koja se prostire na oko 1000 metara nadmorske visine, u rubnim šumarcima sakriva vrlo velike i neobične stjenovite oblike. Ti izuzetni kameni ”kipovi” prirodnih su ruku djelo, no na nekima, ili uz neke od njih, zamjetni su i ljudski tragovi iz drevne prošlosti. Nad svima njima, s istaknutog monolita smještenog na jugoistočnoj padini brijega Krčana (1067 m.n.v.), po kojem se naziva okolna visoravan, kao da bdiju dvije velike okamenjene zmajske glave.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

  • Velje Duboko: Kostur diva podno drevnog stećka

    Svjedočanstvo o jednom od više slučajeva pronalazaka kostiju drevnih divova u Crnoj Gori sačuvano je na filmskoj traci. Točnije, u emisiji iz jugoslavenskog dokumentarnog serijala ”Karavan”, pod naslovom ”Rovački katuni” (* 1), prikazanoj po prvi puta 1969. godine. U emisiji je njezin voditelj Milan Knežević, koji je potpisao i scenario, tekst i režiju, izvijestio o otkriću kostura gorostasa u selu Velje Duboko.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA