ISTAKNUTO
Povjesničar, arhivist i pisac Émile Campardon bilješku o divu iz Dalmacije Matiji Tomiću objavio je u djelu ”Les Spectacles de la foire” 1877. godine

Najviši poznati div iz Hrvatske bio je Matija Tomić, s visinom od 2,38 metara!

Najviši Hrvat u povijesti nije bio, kako to listom navode mrežne stranice, austro - ugarski vojnik Grgo Kusić (1892-1918.) podrijetlom iz Dalmacije, već njegov zemljak Matija Tomić koji je živio u 18. stoljeću. Ovome hrvatskome divu, visokom 2,38 metara, divili su se i Parižani. U ovome napisu izvijestit ću kako sam došao do otkrića o postojanju toga gorostasa, što sam i najavio u prethodnome članku naslovljenom ”Suvremeni divovi Balkanskog poluotoka”.

Srebrni denar s likom cara - diva Maksimina Tračanina, kovan između 235. i 238. godine, za vrijeme njegovog vladanja Rimskim carstvom (Izvor: NumizmAntika (numizmantika.com))

Suvremeni divovi Balkanskog poluotoka

U napisu ”Tragajući za kamenom škrinjom ”pravih orijaša” u Medku ”pronađen” miljokaz cara Maksimina visokog - 2,5 metara!” spomenuo sam i nalaz kamenog spomenika u tome ličkom selu, posvećenog caru ”orijašu”. Za Maksimina Tračanina, povjesničari koji su priredili djelo ”Historia Augusta” (”Carska povijest”), zbirku od 30 životopisa rimskih careva i namjernika na carsko prijestolje za razdoblje od 117. do 284. (s iznimkom 244-253), napisanu krajem 4. stoljeća, na više mjesta ističu njegovu natprosječnu snagu i visinu. Jesu li ti njihovi podaci vjerodostojni? Je li car uistinu bio gorostas?

Područje Medka na zemljovidu Karlovačkog generalata iz 1774-1775. godine (Izvor: Hungaricana - Hungarian Cultural Heritage Portal: Mapire: Country maps: Karlstädter Generalat (1774-1775) - First Military Survey (maps.arcanum.com))

Tragajući za kamenom škrinjom ”pravih orijaša” u Medku ”pronađen” miljokaz cara Maksimina visokog - 2,5 metara!

U napisu ”Divovi u sarkofagu iz Medka - pronađeni ”kosturi pravih orijaša”” najavio sam da ću u zasebnom članku izvijestiti o prvome pokušaju pronalaska velike kamene škrinje ili lijesa u Medku, koji je sadržavao dva ogromna kostura. U ovome napisu, u kojemu ostvarujem spomenutu najavu, iznijet ću i dosadašnje spoznaje i promišljanja o tome nesvakidašnjem otkriću iz 1937. godine.

Na jednome groblju nedaleko Kamengrada postoje spomenici neobičnog izgleda i visine od preko 2 metra (Foto: Brane Vuković)

Divovski spomenici kod Kamengrada u Zapadnoj Bosni

”Nedaleko od Kamengrada kod Sanskog Mosta, putem prema Budimlić Japri, na vrhu jednog brda nalazi se crkva (* 1) koja je izgrađena na drevnom groblju prije stotinjak godina. Na tome groblju postoje spomenici vrlo neobičnog izgleda i velikih dimenzija, svaki je preko 2 metra visine.”, izvijestio je 18. lipnja ove godine u e-mailu pod naslovom ”Divovski spomenici kod Kamengrada” uredništvo portala Budni Div čitatelj Brane Vuković.

Glagoljica u Crnoj Gori

Za Crnu Goru ne može se reći, barem prema poznatim materijalnim dokazima, da je domovina glagoljice, mada postoje neki povijesni tragovi da se na tom prostoru glagoljalo još u davna vremena.

Hrvatska

  • Najviši poznati div iz Hrvatske bio je Matija Tomić, s visinom od 2,38 metara!

    Najviši Hrvat u povijesti nije bio, kako to listom navode mrežne stranice, austro - ugarski vojnik Grgo Kusić (1892-1918.) podrijetlom iz Dalmacije, već njegov zemljak Matija Tomić koji je živio u 18. stoljeću. Ovome hrvatskome divu, visokom 2,38 metara, divili su se i Parižani. U ovome napisu izvijestit ću kako sam došao do otkrića o postojanju toga gorostasa, što sam i najavio u prethodnome članku naslovljenom ”Suvremeni divovi Balkanskog poluotoka”.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

  • Divovski spomenici kod Kamengrada u Zapadnoj Bosni

    ”Nedaleko od Kamengrada kod Sanskog Mosta, putem prema Budimlić Japri, na vrhu jednog brda nalazi se crkva (* 1) koja je izgrađena na drevnom groblju prije stotinjak godina. Na tome groblju postoje spomenici vrlo neobičnog izgleda i velikih dimenzija, svaki je preko 2 metra visine.”, izvijestio je 18. lipnja ove godine u e-mailu pod naslovom ”Divovski spomenici kod Kamengrada” uredništvo portala Budni Div čitatelj Brane Vuković.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA