Stećci - ploče u Cvitoviću nadomak Slunja?

Na postojanje kamena nalik na stećke uz župnu crkvu Sveti Nikola upozorio me prijatelj istraživač kulturno-povijesnih spomenika na Kordunu i u Lici Darko Gojković. Poslao mi je i tri fotografije tih kamenih ploča, što je bio dovoljan ”okidač” da se uputim u Cvitović i razgledam te dvije ploče. Obišao sam ih sa suprugom Martinom 15. studenoga ove godine. Oba kamena nalaze se po prilici usred trokutaste travnate površine smještene ispred ulaznog pročelja crkve, i to uz stablo lipe. Ploče su polegnute na blago nakošenu podlogu travnjaka i stoga ne ostavljaju dojam da se nalaze u izvornome položaju. Prije se čini da su odnekud u novije doba preseljene.

Obje ploče, međusobno udaljene svega oko dva metra, položene su otprilike u smjeru istok-zapad. Crkva Sveti Nikola također ima isto usmjerenje, s time da joj je uzdužna os lađe i svetišta blago sklonjena ka sjeveru. Oba kamena su veliki pravilni kvadri, prilično grubo isklesani. Zapadnije položenoj ploči nedostaje dio zapadnoga čela, dok je druga ploča, koja se nalazi istočno, prepolovljena na dva nejednaka ulomka. Prva ploča s odlomljenim čelom dugačka je 155, široka 90 i debela otprilike 30 centimetara. Iz trave uz odlomljeno čelo te ploče vire tri manja kamena ulomka. Ti ulomci su nepravilni, a dva i nije moguće izvaditi iz zemlje te nismo mogli ustanoviti kako su bili položeni u odnosu na ostatak ploče, a stoga niti ustvrditi ukupnu dužinu izvorne ploče. Tek smo procijenili da je mogla biti dugačka oko 170 centimetara.

Veći ulomak druge ploče, koja je prelomljena, ima sljedeću veličinu: dugačak je oko 120, širok 80 i debeo kao i prva ploča oko 30 centimetara. Uz prelomljeno čelo ploče leže, posve izvan zemlje, dva veća kamena ulomka, koji su po svemu sudeći od nje iz nepoznatog razloga odlomljeni. Po izgledu ulomaka lako se prepoznaje završetak nekadašnjeg čela te ploče, što upućuje na njihov izvorni položaj u odnosu na veliki ulomak. Na osnovu toga se, pak, može ustanoviti da su ti manji ulomci dugački oko 40 i 50 centimetara, odnosno da je cjelovita ploča u dužinu dosezala, otprilike kao i prva, oko 170 centimetara.

Blizu sjeveroistočnoga ugla velikog ulomka te druge ploče, smještene bliže ulazu u crkvu, uklesane su znamenke 1 9 0 5 , a povrh njih možda slova S P. U središnjem dijelu istoga velikog ulomka čine se uklesana slova S O. Značenje mogućih slova je nejasno, no što se uklesanih znamenki tiče one se zacijelo odnose na 1905. godinu, kada je sagrađena današnja crkva Sveti Nikola (* 1). Godina uklesana uz ugao te ploče može i ne mora upućivati na starost same ploče. Pretpostavljam da su obje ploče starije, odnosno da je spomenuta godina naknadno uklesana u jednu od njih. Ne vjerujem da velike kamene ploče položene na travnjak ispred crkve imaju ikakve veze s gradnjom današnje crkve. Ne čini mi se niti da su ti kvadri bili građevinski ulomci prethodne crkve, već zbog svoje pozamašne veličine, ali i naglašenog pločastog oblika. Jesu li možda preostatak nadgrobnica s nekog starijeg groblja, koje se nalazilo u blizini ranije porušene crkve?

O tome možemo samo nagađati jer, iako je izgledno da je groblje bilo smješteno okolo ili u neposrednoj blizini tamošnje srednjovjekovne crkve, na širem prostoru oko crkve ne može se niti nazrijeti ništa što bi makar i upućivalo na postojanje toga staroga groblja. Zemljište oko crkve izgleda kao da je površinu u neko nepoznato doba netko revno i dosljedno poravnao, prethodno temeljito ”očistivši” čak i izboje kamena živca te uklonivši svaku i najmanju neravninu.

Nedvojbeno je na blago zaobljenom vrhu brijega Brkašica (359 m.n.v.) postojala crkva još u srednjem vijeku. Župna crkva Sveti Nikola u današnjem Cvitoviću u dostupnim povijesnim izvorima spominje se prvi puta 1334. godine. Kraj je u to doba bio sjedište hrvatskog plemena Ladihovići, za koje se pretpostavlja da je sagradilo i utvrđeni Kremen grad iznad desne obale rijeke Korane, jugoistočno od Cvitovića u današnjem Gornjem Kremenu. Od 1442. godine grad i okolno imanje postaju vlasništvo plemićke obitelji Frankopan.

Stanovništvo kraja teško je postradalo u pustošenjima turskih postrojbi tijekom 15. i 16. stoljeća. Turci su Kremen grad i župnu crkvu Sveti Nikola gotovo posve razorili 1582. godine. Od crkve je ostao samo zvonik koji je služio kao stražarnica. Po oslobođenju od Turaka 1699. godine, te s postepenim naseljavanjem novoga stanovništva, Cvitović je od 1720. godine bio sastavu slunjske župe. Samostalnom župom opet je postao 1790. godine, kada je uz stari crkveni toranj iznova sagređena lađa. Crkva je kasnije više puta dograđivana i obnavljana (* 2).

Da su se i južno od Karlovca, pa tako i u slunjskome kraju, nekoć nalazila pojedina groblja sa stećcima ili kamenim nadgrobnicama nalik na stećke - ploče i sanduke, slično kao u susjednoj Lici, daju naslutiti podaci koje sam predstavio u napisu ”Stećci u predjelima južno od Karlovca?”. Vapnenačke ploče ispred župne crkve Sveti Nikola u Cvitoviću nisu jedini pretpostavljeni preostatak takvog groblja u okolici Slunja. Pronašao sam pisani trag da se jedno takvo groblje nalazilo i na području sela Furjan, oko 10 kilometara jugoistočno od Slunja. Potraga za tim nalazištem uslijedit će, usrdno se nadam, na proljeće.