Veliki neobični krst (križ) u ličkome selu Neteka

To malo selo, s više raštrkanih zaselaka, smjestilo se niti puna dva kilometara sjeverno od većeg naselja toga kraja, Donjeg Srba. Nalazi se uzduž ceste koja povezuje sela podno istočnih padina planine Ličke Plješivice, smještena između Donjeg Lapca na zapadu i Srba na istoku. Neteka je selo u jugoistočnoj Lici, smješteno u dolini rijeke Une, tik uz njezin izvorišni dio toka.

Veliki i neobični krst (križ) u Neteci zamijetio je pravoslavni jerej Predrag Pantelić nedugo nakon našeg susreta u Gračacu i istraživačkog posjeta stećku - krstači u obližnjem selu Kijani te ruševinama stare crkve s grobljem stećaka u nedalekom selu Štikada, koje smo upriličili 19. veljače ove godine. U porukama koje mi je poslao mobitelom 21. ožujka, kratko je izvijestio: ”Našao sam još jedan stećak kod Srba ...”. Spomenik je uočio na suvremenom pravoslavnom groblju, kako je pripomenuo, prigodom odlaska na sahranu. Pri razmjeni poruka e-mailovima koje su uslijedile 10. i 11. travnja paroh mi je, između ostaloga, priopćio:

”Krst koji sam Vam napomenuo, nalazi se u selu Neteka. To je selo, gledano od Kunovca sa druge strane Srba u pravcu Donjeg Lapca. Krst je visok preko metra, debeo 30-ak cm i širok oko 80 cm. Blago je nagnut na jednu stranu, te bi bilo očekivano da je ta strana koja je okrenuta na dolje, bolje očuvana od vremenskih neprilika. Međutim, baš je ta strana izrazito gruba (najsličnija nekakvoj staroj betonskoj ploči), puna rupa i kvrga. A ona strana, koja je izloženija nevremenu i okrenuta na gore je bolje očuvana i ima zanimljivo uklesane znakove koji me podsjećaju na one u Štikadi pored crkve. Pretpostavljam da je izvorno postojala pravougaona ploča, koju je neko malo obradio i dobio oblik krsta.”.

Zamolio sam paroha da, kada bude u mogućnosti, usnimi spomenuti križ i proslijedi mi par fotografija, kako bih i sam stekao uvid o kakvom spomeniku se radi, prije nego li mi se ukaže prigoda da ponovno posjetim okolicu Srba u potrazi za stećcima. Narednog puta, kada se opet, kako je istaknuo, ”slučajno” zatekao u Neteci uspio je napraviti nekoliko fotografija tamošnje krstače, koje su priložene ovome napisu. Šaljući mi te fotografije e-mailom 13. svibnja, u popratnom osvrtu napomenuo je: ”Slikao sam krst iz okoline Srba koga sam Vam spominjao. Metar za mjerenje nisam ponio jer sam slučajno došao na groblje da vršim molitvu. Za približnu dimenziju imate moju torbu za usporedbu. Procjena visine krsta je 180 cm.”.

Na osnovu dostavljenih fotografija mogao sam uzvratiti odgovorom: ”Krst izgleda jako dotrajao, kao da ga izjeo zub vremena. Kao da nije načinjen (samo) od kamena vapnenca. Uistinu je velik, a k tome još i usamljen, što je dodatna neobičnost.”. Krst, i s uvjetno rečeno ”gornje” strane, u cijelosti prikazane na fotografiji, izgleda kao da je izrađen od betona. Ako bi tome uistinu bilo tako, to bi značilo da je star možda (najviše) stotinjak godina i da nema govora o tome da se radi o stećku. Postoji, ipak, mogućnost da je njegov ”betonski” izgled tek privid uzrokovanom jakom ”nagrizenošću” ploha.

Neovisno o porijeklu kamene tvari od koje je sačinjen krst, jača ”izjedenost” stranice koju, zbog nagnutosti (ukošenosti) spomenika, nazivamo ”donjom” stranom krsta, možda je nekoć uistinu bila ”donja” strana nadgrobne ploče. Kao takva, mogla je dosta dugo ležati u tlu, možda kiselom i vlažnom, uslijed čega je i došlo do njezine veće trošnosti u odnosu na pokrov nadgrobnice? Nameću se, dakako, i još neka druga pitanja, kao primjerice koji je razlog da je taj veliki krst sada jedini koji ”strši” na netečkom groblju, je li u njegovoj blizini bilo i drugih sličnih križeva, je li taj krst uistinu ”prerađevina” nastala iz starije kamene nadgrobnice, je li na istome groblju uopće bila velika kamena grobna ploča ili možda i više njih i iz kojega vremena bi mogli potjecati ti pretpostavljeni izvorni kameni spomenici, što predstavljaju znameni uklesani na ”gornjoj” strani krsta, ...

Za sada je pitanja daleko više nego odgovora. Njih bi mogla ponuditi samo dodatna istraživanja, kako same krstače, tako i ostatka groblja, ali primjerice i ona usmjerena na propitivanje mogućih predaja u narodu toga kraja vezanih uz to groblje i(li) sami krst. Posebice valja odgovoriti na, trenutno čini se ključno, pitanje od čega je točno izrađen krst u Neteci. Je li isklesan iz vapnenačkog (ili nekog drugog) kamena? Ili se radi o spomeniku oblikovanom iz (gruboga) betona, u čiju plohu su zatim urezani (danas nečitljivi uslijed trošnosti) znameni? Kakvo god da bilo podrijetlo ovoga neobičnog spomenika, koje tek valja ustvrditi, iskreno hvala parohu Predragu Panteliću na dojavi o njegovom postojanju, kao i na početnim spoznajama i snimkama zatečenog stanja.