Gvozdansko - slavna utvrda Zrinskih

Danas nitko ne dvoji da bi branitelji Gvozdanskog odbili još jedan turski pokušaj zauzimanja utvrde da se nije umiješala priroda. A priča ide otprilike ovako.

Goran Majetić 03.01.2022. Utvrde • Središnja Hrvatska
Srednjovjekovni utvrđeni grad Gvozdansko nalazi se u Banovini nedaleko gradića Dvor na Uni (Foto: Tomislav Beronić)

Srednjovjekovni utvrđeni grad Gvozdansko nalazi se u Banovini nedaleko gradića Dvor na Uni (Foto: Tomislav Beronić)

Turska vojska pokušavala je od 1571. do 1577. godine četiri puta osvojiti Gvozdansko, kaštel Zrinskih koji je bio jako značajan kneževskoj porodici zbog topionice ruda, ljevaonice i kovnice novca (na priloženoj fotografiji možete vidjeti tamo otkovani talir). Neću pretjerati u tvrdnji da je Gvozdansko bilo trezor, otprilike u rangu onoga što je danas Fort Knox za USA.

Debeli zidovi utvrde, odlučnost i vojna vještina branitelja pokazali su se nesavladivim preprekama. I tako bi najvjerojatnije bilo i u toj posljednjoj opsadi koju je poveo sam Ferhat-paša (sahranjen je u džamiji Ferhatija u Banja Luci). U Gvozdansko se sklonio oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, dok je sama posada brojala pedesetak vojnika Zrinske garde. Ostala su zapisana imena kapetana Damjana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšića. Ako su vjerodostojne sačuvane kronike, Ferhat-paša je na svojoj strani imao 10.000 vojnika, dijelom Turaka, a dijelom “istočnih Vlaha“.

U noći 12. na 13. siječnja 1578. hladnoća je bila tolika da je drveće pucalo. Sutradan ujutro u Gvozdanskom više nije bilo živih. Kada su turski vojnici ušli unutar zidova zatekli su smrznute i nikad pobijeđene protivnike. Ganut voljom i ustrajnošću Hrvata, Ferhat-paša je naredio pokop prema kršćanskim običajima odajući tako poštovanje braniteljima.

Eh, sad dolazimo do dijela koji je samo nastavak tragedije. Gvozdansko, taj hrvatski Alamo i Masada u jednom, jednostavnom riječju - propada.

Osobno sam se uvjerio da se ne provode arheološki i konzervatorski radovi. Da nije spomendana kada se na svetoj misi okupe branitelji iz Domovinskog rata kako bi odali počast braniteljima Gvozdanskog prije 444. godine, te se poklonili žrtvama pokolja u prošla dva rata, do utvrde bi dolazili samo šumari.

To ne znači da kaštel nije zanimljiv za posjet. Upravo suprotno - i te kako je zanimljiv.

Gvozdansko je na državnoj cesti D-6 koja od Gline vodi prema Dvoru. Ako dolazite iz smjera Gline, poput nas, kada s ceste ugledate ploču “Gvozdansko“ točno iznad nje vidjet ćete i utvrdu. Nastavite još malo ravno i skrenite desno kod križa i spomenika i negdje parkirajte. Spustite se još malo u dolinu i na lijevo preko naplavnog tla vidjet ćete nasip koji vodi do drvenog pješačkog mosta preko rijeke Žirovnice.

Taj most je, kako saznajem, nedavno napravljen zbog sudionika spomendana. S druge strane je uspon strmom kamenom nasutom uskom cestom, vrlo vjerojatno još od srednjeg vijeka. Niz cestu se slijeva malo vode, možda i od snijega, pa je neugodna za uspon.

Zanimljiv je nasip preko jarka u dnu kojega je kamenom zidani vodopropust. Zamišljam da bi se zatvaranjem tog vodopropusta moglo napraviti sasvim lijepo šumsko jezero koje bi u nekom budućem turistički atraktivnom Gvozdanskom bilo izvanredno mjesto za opuštanje.

Nakon nasipa cesta zavija lijevo i vodi pravo pod istočne zidove utvrde. Sad je već sasvim jasno zašto je utvrda bila neosvojiva. Visoko za topove i ratne naprave onog doba, prilaz strmom cestom, a kroz šumu (sadašnju šumu, da ne bude zabune - prije je to bila čistina) uspon je s one strane granice avanturizma, pogotovo pod oklopima.

Za obilaska Gvozdanskog 9. siječnja 2022. godine naš vodič, Dalibor, kaže da je prije dolazio sličnom cestom s druge strane, dakle zapadne, no da je ovaj prilaz bolji. U utvrdu smo ušli s južne strane kod visoke okrugle kule, preko nasipa, očito naknadno napravljenog, kroz otvor u zidu u visini prvog kata (ili poda). Vrlo vjerojatno da je to bio prozor, no zbog urušavanja građe sada je postao ulaz.

Pravi ulaz u utvrdu nalazio se na sjevernoj strani i ulazilo se preko drvenih stepenica ili mosta, kako je to bio običaj u ono vrijeme, što se dobro vidi na starom tlocrtu Gvozdanskog.

Iako u ruševnom stanju, utvrda Gvozdansko je još uvijek impresivna. Veliki prozori na razini drugog kata daju naslutiti da je tu nekada bila kneževska dvorana u kojoj se vodio raskošan život. Unutrašnje dvorište je prepuno urušene kamene građe na koju se stoljećima nakupljalo lišće, humus i raslinje. Jednog lijepog dana kad arheolozi dođu do potrebnih sredstava da odrade svoj posao, utvrda će vjerojatno godinama biti zatvorena za posjetitelje.

Stoga iskoristite ove nevoljne dane zapuštenosti, posjetite Gvozdansko, pogledajte kako sada izgleda na svoje vlastite oči. Neka vas fotografije priložene ovom napisu potaknu na to.

Tomislav Beronić, 10. siječnja 2022.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail:
[email protected]

Tlocrt Gvozdanskog iz 15. stoljeća prema crtežu sa mape koju je 1700. godine izradio njemački grafičar Johann Christoph Weigel u Nürnbergu (Izvor: Gjuro Szabo ”Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, 1920.; Zbirka fotografske dokumentacije Ministarstva kulture i medija RH ((fototeka.min-kulture.hr)

Tlocrt Gvozdanskog iz 15. stoljeća prema crtežu sa mape koju je 1700. godine izradio njemački grafičar Johann Christoph Weigel u Nürnbergu (Izvor: Gjuro Szabo ”Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, 1920.; Zbirka fotografske dokumentacije Ministarstva kulture i medija RH ((fototeka.min-kulture.hr)

Iako u ruševnom stanju, utvrda Gvozdansko je još uvijek zadivljujuća (Foto: Biserka Beronić)

Iako u ruševnom stanju, utvrda Gvozdansko je još uvijek zadivljujuća (Foto: Biserka Beronić)

Glavna okrugla kula Gvozdanskog, kojim je upravljala hrvatska plemićka obitelj Zrinski (Foto: Tomislav Beronić)

Glavna okrugla kula Gvozdanskog, kojim je upravljala hrvatska plemićka obitelj Zrinski (Foto: Tomislav Beronić)

Poduzeće ”Mali parkovi” iz Zagreba izradilo je i postavilo 2021. godine drveni pješački most preko rječice Žirovnice kao dar štovateljima Gvozdanskog (Foto: Tomislav Beronić)

Poduzeće ”Mali parkovi” iz Zagreba izradilo je i postavilo 2021. godine drveni pješački most preko rječice Žirovnice kao dar štovateljima Gvozdanskog (Foto: Tomislav Beronić)

Branitelji Gvozdanskog niti za pete opsade nisu u borbi pokleknuli pred nadmoćnom turskom vojskom, već su ih svladali tek strašna hladnoća i glad (Foto: Tomislav Beronić)

Branitelji Gvozdanskog niti za pete opsade nisu u borbi pokleknuli pred nadmoćnom turskom vojskom, već su ih svladali tek strašna hladnoća i glad (Foto: Tomislav Beronić)

Srebrni talir kakvog je, iz rastaljene rudače kopane u obližnjim rudnicima, dao kovati knez Nikola III Zrinski u Gvozdanskom u 20-im i 30-im godinama 16. stoljeća (Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Srebrni talir kakvog je, iz rastaljene rudače kopane u obližnjim rudnicima, dao kovati knez Nikola III Zrinski u Gvozdanskom u 20-im i 30-im godinama 16. stoljeća (Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Kada su turski vojnici 13. siječnja 1578. godine ušli unutar zidova Gvozdanskog zatekli su smrznute i nikad pobijeđene protivnike (Foto: Tomislav Beronić)

Kada su turski vojnici 13. siječnja 1578. godine ušli unutar zidova Gvozdanskog zatekli su smrznute i nikad pobijeđene protivnike (Foto: Tomislav Beronić)

Pogled s ruševina Gvozdanskog na šumovite obronke Zrinske gore, koja je ime dobila po srednjovjekovnim gospodarima grada i okolnog imanja (Foto: Tomislav Beronić)

Pogled s ruševina Gvozdanskog na šumovite obronke Zrinske gore, koja je ime dobila po srednjovjekovnim gospodarima grada i okolnog imanja (Foto: Tomislav Beronić)

Jedna od očuvanih obrambenih puškarnica u tvrdim zidinama utvrde Gvozdansko (Foto: Tomislav Beronić)

Jedna od očuvanih obrambenih puškarnica u tvrdim zidinama utvrde Gvozdansko (Foto: Tomislav Beronić)

Pogled iznutra na nekoć višekatnu tvrđavsku okruglu kulu (Foto: Tomislav Beronić)

Pogled iznutra na nekoć višekatnu tvrđavsku okruglu kulu (Foto: Tomislav Beronić)

S vodičem u obilasku čuvene hrvatske srednjovjekovne utvrde na Banovini; slavu njezinih branitelja možda je ponajbolje istaknuo Damir Borovčak u knjizi ”Gvozdansko - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” objavljenoj 2012. godine

S vodičem u obilasku čuvene hrvatske srednjovjekovne utvrde na Banovini; slavu njezinih branitelja možda je ponajbolje istaknuo Damir Borovčak u knjizi ”Gvozdansko - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora” objavljenoj 2012. godine

Očuvano okno visoko na glavnoj obrambenoj kuli (Foto: Tomislav Beronić)

Očuvano okno visoko na glavnoj obrambenoj kuli (Foto: Tomislav Beronić)

U Gvozdanskom se ne provode arheološki i konzervatorski radovi, a ova slavna srednjovjekovna utvrda i nadalje propada (Foto: Tomislav Beronić)

U Gvozdanskom se ne provode arheološki i konzervatorski radovi, a ova slavna srednjovjekovna utvrda i nadalje propada (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave