Templarska utvrda Vrana

Kada se s dalmatinske autoceste skinete na izlazu Benkovac - skrenite lijevo i slijedite putokaze za Pakoštane. Jako dobar razlog za to je posjet ostacima nekada veličanstvene utvrde Vrana, a ništa manji obilazak Maškovića Hana, sada vrhunski uređenog hotela. No, krenimo redom.

Goran Majetić 28.05.2022. Utvrde • Dalmacija
Utvrda Vrana dugačka je otprilike 100 i široka 70 metara. Ili ako ćete ovako: duga je kao nogometno igralište, ali je nešto šira. (Foto: Tomislav Beronić)

Utvrda Vrana dugačka je otprilike 100 i široka 70 metara. Ili ako ćete ovako: duga je kao nogometno igralište, ali je nešto šira. (Foto: Tomislav Beronić)

Utvrdu Vrana podigli su vitezovi templari u 12. stoljeću oko već postojećeg benediktinskog samostana kojemu je kralj Zvonimir povjerio na čuvanje ”dvije zlatne krune s dragim kamenjem ukrašene”. Nema više povijesnih detalja koji govore o kojim se točno krunama radi, no za pretpostaviti je da kralj ne bi u svojoj ispravi posebno isticao nešto što nije vezano baš uz njega. Dakle, vjerojatno je benediktincima povjerio na čuvanje krunu kojom je sam okrunjen, a druga je mogla biti kruna kojom je okrunjena njegova žena, dakle kraljica.

Zanimljivo je da su kasniji ugarski kraljevi iz dinastije Arpadovića dolazili na krunidbu u obližnji Biograd, koji je bio Tomislavov kraljevski grad. Primjerice kralj Koloman je godine 1102. krunjen hrvatskom krunom upravo u Biogradu. Tu praksu ukinuo je tek kralj Bela IV. koji je okrunjen samo krunom sv. Stjepana za koju je smatrao da je osim ugarske ujedno i hrvatska kruna, što je kasnije i postala krunidbena praksa. Ipak, hrvatska kruna ostala je i dalje u Vrani, a veliki hrvatski povjesničar Vjekoslav Klaić pretpostavlja da je baš njom ostrogonski nadbiskup Ivan Kanižaj 5. kolovoza 1403. godine okrunio Ladislava Napuljskog u stolnoj crkvi sv. Stošije u Zadru za hrvatskog kralja.

Vrana je bila jako dobro utvrđena, s tri zida, pokretnim mostom i predgrađem. Meni je posebno zanimljiva činjenica da ju je godine 1389. sa svojom i zadarskom vojskom opsjedao knez Ivan Anž V. Krčki Frankopan. Iako su u jednoj od tih bitaka teško porazili vranskog priora Ivana od Paližne koji je i sam bio ranjen, utvrdu Vrana ipak nisu osvojili te su se nezavršenog posla vratili u Zadar.

Nakon što je kralj Ladislav Napuljski sramno prodao Dalmaciju Mlečanima, tako je i Vrana promijenila titulare kojom su tada već stotinjak godina upravljali vitezovi Ivanovci. Kada je postalo izvjesno da će Osmanlije zauzeti Dalmaciju, mletačko topništvo razorilo je utvrdu kako je Turci ne bi mogli koristiti za svoje uporište. Ipak, Turci su je obnovili koliko su stigli naročito zahvaljujući svom admiralu koji je porijeklom bio baš iz tog kraja. No, to je već posebna priča.

Iako razrušena, utvrda Vrana je još uvijek impresivna za pogledati. Prošetao sam se kroz njezinu unutrašnjost i ostao oduševljen veličinom. Dugačka je otprilike 100 i široka 70 metara. Ili ako ćete ovako: duga je kao nogometno igralište, ali je nešto šira.

Preko zidova i gomila kamenja niknula je obilna vegetacija, na nekim mjestima neprohodna. Hodao sam vrlo pažljivo po uskim stazama i zidovima i za divno čudo nisam naletio niti na jednog poskoka. Kažu da je u tom kraju prilično udomaćen. No, našao sam na ostatke nečijeg objeda - vjerojatno kakve ptice.

Kada jednog dana arheolozi krenu u istraživanja, iskopavanja i dokumentiranja svojih otkrića, bit će to pravi El-Dorado (* 1). Do tada - uživajte u ovim slikama, a ako posjetite Vranu, napravite još bolje i podijelite ih s nama.

Tomislav Beronić, 7. rujna 2021.

* Pogledajte i napis Tomislava Beronića ”Maškovića Han”.

(* 1) Zanimljiv osvrt na ovaj napis objavio je (na Facebooku) čitatelj Krešimir Jelkovac: ”Tvrđava je bila moćna. Iako su protekla stoljeća od napuštanja i priroda je radila svoje, impresionira pogled na opkop oko tvrđave. Također, crkvica svete Lucije i središnja kula bi se uz minimum napora konzervatora mogle staviti pod krov. Crkvica je solidno napravljena, iako s nje padaju kamenja, što se vidi po friškim rasprsnućima na tlu, no središnja kula koja još stoji u punoj visini je ugrožena jednom bočnom rupetinom koja prijeti. Konzervatori, je li se čujemo?”.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail:
[email protected]

Kada se s dalmatinske autoceste skinete na izlazu Benkovac - skrenite lijevo i slijedite putokaze za Pakoštane. Jako dobar razlog za to je posjet ostacima nekada veličanstvene utvrde Vrana. (Foto: Tomislav Beronić)

Kada se s dalmatinske autoceste skinete na izlazu Benkovac - skrenite lijevo i slijedite putokaze za Pakoštane. Jako dobar razlog za to je posjet ostacima nekada veličanstvene utvrde Vrana. (Foto: Tomislav Beronić)

Utvrdu Vrana podigli su vitezovi templari u 12. stoljeću oko već postojećeg benediktinskog samostana. (Foto: Tomislav Beronić)

Utvrdu Vrana podigli su vitezovi templari u 12. stoljeću oko već postojećeg benediktinskog samostana. (Foto: Tomislav Beronić)

Benediktinskom samostanu u Vrani hrvatski kralj Zvonimir povjerio na čuvanje ”dvije zlatne krune s dragim kamenjem ukrašene”. (Foto: Tomislav Beronić)

Benediktinskom samostanu u Vrani hrvatski kralj Zvonimir povjerio na čuvanje ”dvije zlatne krune s dragim kamenjem ukrašene”. (Foto: Tomislav Beronić)

Iako razrušena, utvrda Vrana je još uvijek impresivna za pogledati. (Foto: Tomislav Beronić)

Iako razrušena, utvrda Vrana je još uvijek impresivna za pogledati. (Foto: Tomislav Beronić)

Vrana je bila jako dobro utvrđena, s tri zida, pokretnim mostom i predgrađem. (Foto: Tomislav Beronić)

Vrana je bila jako dobro utvrđena, s tri zida, pokretnim mostom i predgrađem. (Foto: Tomislav Beronić)

Preko zidova i gomila kamenja niknula je obilna vegetacija, na nekim mjestima neprohodna. (Foto: Tomislav Beronić)

Preko zidova i gomila kamenja niknula je obilna vegetacija, na nekim mjestima neprohodna. (Foto: Tomislav Beronić)

Vranu je 1389. godine sa svojom i zadarskom vojskom opsjedao knez Ivan Anž V. Krčki Frankopan, ali je nije uspio osvojiti. (Foto: Tomislav Beronić)

Vranu je 1389. godine sa svojom i zadarskom vojskom opsjedao knez Ivan Anž V. Krčki Frankopan, ali je nije uspio osvojiti. (Foto: Tomislav Beronić)

Nakon što je kralj Ladislav Napuljski sramno prodao Dalmaciju Mlečanima, tako je i Vrana promijenila titulare kojom su tada već stotinjak godina upravljali vitezovi Ivanovci. (Foto: Tomislav Beronić)

Nakon što je kralj Ladislav Napuljski sramno prodao Dalmaciju Mlečanima, tako je i Vrana promijenila titulare kojom su tada već stotinjak godina upravljali vitezovi Ivanovci. (Foto: Tomislav Beronić)

Kada je postalo izvjesno da će Osmanlije zauzeti Dalmaciju, mletačko topništvo razorilo je utvrdu kako je Turci ne bi mogli koristiti za svoje uporište. Ipak, Turci su je obnovili koliko su stigli. (Foto: Tomislav Beronić)

Kada je postalo izvjesno da će Osmanlije zauzeti Dalmaciju, mletačko topništvo razorilo je utvrdu kako je Turci ne bi mogli koristiti za svoje uporište. Ipak, Turci su je obnovili koliko su stigli. (Foto: Tomislav Beronić)

Kada jednog dana u Vrani arheolozi krenu u istraživanja, iskopavanja i dokumentiranja svojih otkrića, bit će to pravi El-Dorado. (Foto: Tomislav Beronić)

Kada jednog dana u Vrani arheolozi krenu u istraživanja, iskopavanja i dokumentiranja svojih otkrića, bit će to pravi El-Dorado. (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave