Frankopansko Bosiljevo

Koliko je kaštel Bosiljevo bio značajan u svoje doba govori i činjenica da trasa čuvene ceste Karoline ide uz njegove zidine. U doba gradnje Karoline (počela se graditi 1725. godine) posjed je bio u vlasništvu grofovske porodice Erdödy, odnosno još preciznije mlade kontese Ane Barbare kćeri jedinice hrvatskog bana Nikole Erdödyja. Ona ga je udajom za Dizma Andriju Auersperga donijela u miraz muževoj porodici kod koje je ostao, uz neko kraće razdoblje vlasničkih previranja, sve do 1820. godine.

Goran Majetić 12.12.2021. Utvrde • Središnja Hrvatska
Bosiljevo - biser hrvatske feudalne arhitekture i kulturne baštine (Foto: Tomislav Beronić)

Bosiljevo - biser hrvatske feudalne arhitekture i kulturne baštine (Foto: Tomislav Beronić)

Tada ga je otkupio jedan Irac, maršal Laval Nugent von Westmeath, koji je rođen 1777. godine, a umro je baš u Bosiljevu 1862. Iz njegovog doba je zanimljivo da je u kaštelu bila impresivna knjižnica, ponajviše vojnih djela.

No, svega toga ne bi bilo da nije bilo onih koji su izgradili kaštel Bosiljevo - knezova Krčkih Frankopana - negdje u 15. stoljeću, po svoj prilici, jer točnih podataka nema. Prvo spominjanje “grada bosiljevačkog“ je iz godine 1461., kada se navodi kao vlasništvo kneza Bartola IX., osnivača Tržačke loze Frankopana.

Kaštel Bosiljevo intenzivnije se spominje tek od kneza Vuka Frankopana koji je zapamćen kao slavni borac protiv Turaka, ali i kao goropadnik i nasilnik koji je zbog svojih zlodjela osuđen na smrt. Naravno, nitko u tadašnjoj banovini Hrvatskoj nije imao snage odsjeći mu glavu, a knez je bio dovoljno mudar da se pravodobno “iskupi“ podizanjem samostana.

Nakon smrti kneza Vuka 1546. godine, Bosiljevo dolazi u ruke njegovog sinovca kneza Nikole VIII. Tržačkog, poznatog, osim po postojanom otporu Osmanlijama, još i po osnivanju glagoljaške škole u Črnomelju i izdašnom podupiranju reformatorskih ideja u jačanju pismenosti i prevođenju Biblije i drugih knjiga na hrvatski jezik.

I knez Nikola je umro u Bosiljevu, godine 1577., ostavivši posjed sinu Gašparu, koji se oženio za Katarinu Lenković, kćer slavnog uskočkog generala Ivana Lenkovića. Nakon njegove smrti, u diobi između tri brata kaštel Bosljevo pripadne Vuku II. Krsti Frankopanu, a potom njegovom sinu Franu Krsti, posljednjem od roda Frankopanskoga.

Evo, toliko o povijesti ovoga kaštela, bisera hrvatske feudalne arhitekture i kulturne baštine.

Našalost, kaštel je od ovog posljednjeg rata, iako nije bio izravno pogođen ratnim stradanjima, opustošen i devastiran kao da je nekoliko puta prelazio iz ruke u ruku smrtnih neprijatelja.

Slično kao i Severin na Kupi, kaštel Bosiljevo čeka moćnog, bogatog i odlučnog gospodara koji će ga uvesti u bolje dane. Kad se to dogodi, a dogodit će se prije ili poslije, možda ćemo i mi, obični smrtnici, moći uživati u njegovim ljepotama.

*

Jedna od priča iz knjige ”FRANGERE PANE - Priče o Frankopanima” događa se u kaštelu Bosiljevo, a govori o susretu kneza Frana Krste Frankopana i njegove sestre Ane Katarine Frankopan Zrinski, te njihovih bračnih parnera Julije de Naro i bana Petra Zrinskog. Još jedna zanimljivost te priče je što donosi prijepis stihova koje su pisali Ana Katarina, Fran Krsto i Petar. Svi troje bili su, naime, pjesnici.

Tomislav Beronić, 4. studenog 2021.

* Napis je izvrno objavljen 6. studenog 2021. na mrežnim stranicama Turističke priče: Frankopansko Bosiljevo

(* 1) Knjigu možete naručiti putem ove poveznice.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail:
[email protected]

Srednjovjekovni utvrđeni grad Bosiljevo izgradili su knezovi Krčki Frankopani, po svoj prilici u 15. stoljeću (Foto: Tomislav Beronić)

Srednjovjekovni utvrđeni grad Bosiljevo izgradili su knezovi Krčki Frankopani, po svoj prilici u 15. stoljeću (Foto: Tomislav Beronić)

Današnji izgled Bosiljeva - romantičnog dvorca, ostavština je maršala Lavala Nugenta, koji ga je baštinio od oko 1820. do 1862. godine (Foto: Tomislav Beronić)

Današnji izgled Bosiljeva - romantičnog dvorca, ostavština je maršala Lavala Nugenta, koji ga je baštinio od oko 1820. do 1862. godine (Foto: Tomislav Beronić)

Uz zidine Bosiljeva prolazi cesta Karolina, koja se počela graditi 1725. godine, a koja je povezala Karlovac s jadranskim lukama Rijekom, Bakrom i Kraljevicom (Foto: Tomislav Beronić)

Uz zidine Bosiljeva prolazi cesta Karolina, koja se počela graditi 1725. godine, a koja je povezala Karlovac s jadranskim lukama Rijekom, Bakrom i Kraljevicom (Foto: Tomislav Beronić)

Bosiljevo je danas opustošeno i zapušteno (Foto: Tomislav Beronić)

Bosiljevo je danas opustošeno i zapušteno (Foto: Tomislav Beronić)

Pri obilasku brojnih prostorija nekadašnjeg grada, još uvijek se mogu nazrijeti detalji koji svjedoče o slavnoj i bogatoj prošlosti Bosiljeva (Foto: Biserka Beronić)

Pri obilasku brojnih prostorija nekadašnjeg grada, još uvijek se mogu nazrijeti detalji koji svjedoče o slavnoj i bogatoj prošlosti Bosiljeva (Foto: Biserka Beronić)

U gradu je sredinom 17. stoljeća stvarala znamenita pjesnička trojka: Fran Krsto Frankopan, njegova sestra Ana Katarina Frankopan Zrinski i njezin suprug, ban Petar Zrinski (Foto: Tomislav Beronić)

U gradu je sredinom 17. stoljeća stvarala znamenita pjesnička trojka: Fran Krsto Frankopan, njegova sestra Ana Katarina Frankopan Zrinski i njezin suprug, ban Petar Zrinski (Foto: Tomislav Beronić)

Nakon smaknuća Frana Krste Frankopana i njegovog svaka Petra Zrinskog 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu, grad i imanje Bosiljevo opljačkala je vojska pod zapovjedništvom Johanna Josepha Herbersteina, generala Karlovačkog generalata (Foto: Tomislav Beronić)

Nakon smaknuća Frana Krste Frankopana i njegovog svaka Petra Zrinskog 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu, grad i imanje Bosiljevo opljačkala je vojska pod zapovjedništvom Johanna Josepha Herbersteina, generala Karlovačkog generalata (Foto: Tomislav Beronić)

Bosiljevo9_600.jpg Bosiljevo čeka moćnog, bogatog i odlučnog gospodara koji će ga uvesti u bolje dane (Foto: Tomislav Beronić)

Bosiljevo9_600.jpg Bosiljevo čeka moćnog, bogatog i odlučnog gospodara koji će ga uvesti u bolje dane (Foto: Tomislav Beronić)

Tematski povezane objave