ISTAKNUTO
  • Na Crkvini pod Stržbenicom u Vrepcu otkriven novi stećak s - isklesanim znamenjem
    U napisu "Vrebac - nalazište s najviše ”preživjelih” stećaka u Lici?" predstavio sam spoznaje o Crkvini pod brijegom Stražbenica nedaleko naselja Vrebac, na kojoj se nalazi jedno od najvećih sačuvanih grobalja sa stećcima u Lici. U rečenom napisu spomenuo sam, između ostaloga, da je tamo sačuvano 20-ak velikih kamenih ploča - stećaka te jedan spomenik s uklesanim krugom i ”krovom” na dvije vode čije je podrijetlo nejasno.
  • Glagoljica potječe iz svakodnevnice ilirskog doma
    Da glagoljica svojim oblikom ukazuje na daleku starinu ustvrdio je još čuveni Vatroslav Jagić. Tim mišljenjem suprotstavio se perjanicama panslavizma Franji Račkom, Josefu Šafariku te drugim zagovornicima mišljenja da je sv. Ćiril ”obreo glagoljicu iz grčkog pisma”. Već i površnom usporedbom glagoljice i grčkog alfabeta lako je zaključiti da ta dva pisma imaju potpuno drugačiju strukturu, te da je novo Konstantinvo pismo, prema opisu u spisu ”O pismenima” Črnorizca Hrabara, bez ikakve sumnje ćirilica - o čemu sam već prije dao svoje mišljenje.
  • Sipar
    Zove se Sipar, ali nema nikakve veze sa svima poznatim planinskim siparima - "kamenopadima". Sipar je stari grad podignut na poluotoku između Umaga i Savudrije. S kopnom ga veže tek uska prevlaka koja je za vrijeme plime potopljena.
  • Divovi u sarkofagu iz Metka - pronađeni ”kosturi pravih orijaša”
    U izvještajima o nalazima koštanih ostataka divovskih ljudi u pravilu se ističe da su otkriveni u grobnim rakama, smještenim u ili uz gomile, na drevnim Grčkim grobljima pod stećkom ili velikom nadgrobnom pločom, a katkada i na ledini bez (danas) vidljivog kamenog znamena koji bi upućivao na mjesto ukopa. No, pojedini kosturi izuzetno velikih ljudi pronađeni su i u kamenim lijesovima ili škrinjama (sarkofazima). O jednom takvom slučaju iz Like svjedoči zapis kojega predstavljam u ovome napisu.
  • Dr. Julia Verkholantsev: "Slavensko pismo sv. Jeronima"
    Dr. Julia Verkholantsev, s Kalifornijskog sveučilišta iz Los Angelesa, napisala je knjigu "Slavensko pismo sv. Jeronima" (”The Slavic Letters of St. Jerome” (* 1)).
  • Tragom hrvatskog glagolizma
    Fra Marko Japundžić (1914.-2000.) je možda najveći istraživač glagoljice XX. stoljeća. Pripadao je redu franjevaca trećoredaca, dakle izvornim glagoljašima.
  • Glagoljica - nepotrebna hrvatska žrtva na oltaru panslavizma
    Već sam nekoliko puta istaknuo da je ćirilometodska teorija o nastanku glagoljice bila jedan od od instrumenata panslavističkog pokreta u kojemu su sredinom XIX. stoljeća između ostalih sudjelovali Josef Dobrovsky, Josef Šafárik i dr. Franjo Rački. No, što je to točno panslavizam i zašto je bitan u cijeloj priči o glagoljici?
  • Česi mijenjaju stav oko nastanka glagoljice
    U Češkoj sve je više prisutan stav da su Sveta Braća kao misionari DONIJELI glagoljicu u Veliku Moravsku i taj stav pomalo potiskuje zastarjelo mišljenje Dobrovskog i Šafarika da je Konstantin AUTOR glagoljice.
  • Glagoljica u suvremenoj Poljskoj
    Interes za glagoljicom postoji i u Poljskoj jer je i Poljaci drže pismom svojih predaka.
  • Mit o grčkom uzoru u nastanku glagoljice
    U istraživanju glagoljice često sam naišao na tvrdnje autora da je glagoljica nastala prema uzoru na grčki alfabet, pa onda na grčki kurziv pa čak i na grčku miniskulu. Za niti jednu od tih tvrdnji naprosto nema znanstvenog dokaza već samo VJEROVANJE autora takvih tekstova u čuveni zapis Črnorisca Hrabara da je Konstantin (Ćiril) načinio 38 znakova slavenskog pisma prema uzoru na grčko pismo i da je to pismo - glagoljica.
  • Slovenac Miklošič protiv Čeha Šafárika u obrani ILIRSKOG porijekla glagoljice
    Franc Miklošič (1813-1891.), slovenski filolog i jezikoslovac, svestran slavist svjetskoga glasa i jedan od osnivača suvremene slavistike.
  • Jagićeva suzdržanost za ćirilometodsku teoriju
    Jedna od teorija o postanku glagoljice nazvana je Jagić-Taylorovom. O njoj u Hrvatskoj enciklopediji piše:
  • O važnim hrvatskim riječima prije Svete Braće
    Za riječi koje su postojale prije VII. stoljeća kaže se da su PRASLAVENSKE, a STAROSLAVENSKE su riječi kojima su pisana književna djela od vremena Svete Braće.
  • "Istočni grijeh" slavenske paleografije
    Dogma o Ćirilu kao autoru glagoljice (u ovom slučaju namjerno ne koristim riječ "teza") ima za posljedicu nametanje donje granice starosti glagoljskih natpisa u IX. stoljeće, što nas vodi u "začarani" krug - niti jedan glagoljski tekst slavenski paleografi ne smiju datirati prije 863. godine jer je te godine, prema njihovom vjerovanju, Ćiril "stvorio" glagoljicu, a onda kao dokaz o Ćirilovom autorstvu tvrde da ne postoji niti jedan spomenik stariji od Svete Braće.
  • Karl Pertz: "De cosmographia ethici"
    Da ne bi stekli pogrešan dojam kako je u XIX. stoljeću sve išlo "niz dlaku" ćirilometodistima predstavit ću vam djelo "De cosmographia ethici libri tres" Karla Augusta Friedricha Pertza (1828-1881.), njemačkog povjesničara i knjižničara, objavljeno u Berlinu 1854. godine.
  • Ćirilometodski "l art pour l art"
    Zagovornici ćirilometodske teorije o nastanku glagoljice crpe inspiraciju iz hagiografskih tekstova o Svetoj Braći i njihovim učenicima poznatijih kao "žitija", te stoga smatram potrebnim razjasniti zašto hagiografske tekstove (žitija) niti jedan ozbiljan povjesničar ne smatra relevantnim povijesnim izvorom.
  • Josef Dobrovsky - "krvnik" sv. Jeronima
    Često u literaturi o porijeklu glagoljice nalazim tvrdnju kako je znanstveno dokazano da sv. Jeronim nije autor glagoljice. Ne tvrdim da jeste, no znatiželjno sam tragao za tim "znanstvenim dokazom" i to "otkriće" rado ću podijeliti s vama.
  • Papa Siksto V.: Sveti Jeronim tvorac ilirskog pisma
    Prije nešto manje od dvije godine, u ožujku 2022., viši znanstveni suradnik na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Daniel Premerl objavio je vrlo zanimljiv rad pod nazivomr ”Sanctus Hieronymus litterarum illyricarum inventor” - ikonografija svetoga Jeronima kao tvorca glagoljice” (* 1).
  • Sakcinski protiv Šafárika u obrani hrvatskog porijekla glagoljice
    U jednom prethodnom postu spomenuo sam da se Ivan Kukuljević Sakcinski suprotstavio Šafárikovim naporima da glagoljicu pripiše Svetoj Braći te da hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu pripiše Srbima. O tome je odličnu radnju napisao naš povjesničar Ivan Pederin u svom znanstvenom članku objavljenom 2007. godine.
  • Pavel Josef Šafárik - čovjek koji je Hrvatima ukrao glagoljicu
    Pavel Jozef Šafárik (1795-1861.) je potekao iz evangeličke obitelji. Bio je profesor i ravnatelj gimnazije u (tada mađarskom) Novom Sadu 1819-1833., nakon toga urednik časopisa i kustos u Pragu, te ravnatelj Sveučilišne knjižnice (od 1848.), a na praškom Sveučilištu izvanredno je predavao slavensku filologiju. U revoluciji 1848. predsjedao je (s Palackým) Slavenskom kongresu, zastupajući umjerenu liniju austroslavizma.
  • Izvori ćirilometodske teorije
    Ovaj post započinjem jednim srednjovjekovnim vicem. Mladi je redovnik, prepisivač u skriptoriju, zatražio od gvardijana da za predloške uzme stare, izvorne spise umjesto novijih prijepisa. Gvardijan mu je to odobrio i momak se zavukao u podrumsku pismohranu.
  • Glagoljica i sv. Jeronim
    Glagoljaška narodna predaja, naročito u Dalmaciji, čvrsto je vezana uz sv. Jeronima. Njemu u čast još u davna vremena dizane su crkve u kojima je njegovana glagoljaška pjevana misa. Nisam naišao na podatak da je bilo gdje na glagoljaškom području postojala rimokatolička crkva sv. Ćirila i Metoda prije XIX. stoljeća - znam samo za grkokatoličke i pravoslavne u kojima se liturgije čitaju iz ćirilicom pisanih i tiskanih knjiga.
  • O proputovanju Svete Braće kroz Dalmaciju
    U časopisu ”Slovo” objavljen je 2009. godine znanstveni članak "Hrvatski glagoljski natpis Župe Dubrovačke iz 11. stoljeća" Marice Čunčić i Marte Perkić.
  • O znakovima istim ili vrlo sličnim glagoljskim u starim pismima u prostoru i vremenu
    Opovrgavajući u prethodnim napisima stavove dr. Franje Račkog objavljene u knjizi "Pismo slovjensko" iz 1861. godine, kojima je na velika vrata uveo tzv. ćirilometodsku teoriju o postanku glagoljice, došao sam do zanimljivih podataka te ih nalazim potrebnim iznijeti ih i kumulativno.
  • "Črte i rezi" Črnorizca Hrabra
    Čak i vrlo površnim pogledom na glagoljicu lako se uočava da većina glagoljskih slova ima uz crte i zatvoreni dio tzv. "oko" što ovo pismo čini posebnim i prepoznatljivim. Dakle crte i "oka".
  • Tko se odrekao križa: Sveta Braća ili njihovi učenici?
    U glagoljskom slovu AZ mnogi vide znak križa. Time se ističe kršćanski duh glagoljice - KRIŽ je u prvom slovu!
  • Na Kiklopskim zidinama otkriven i svojevrstan megalitski dolmen
    Na izuzetno zanimljivom mjestu, nedaleko naselja Štrepci u Bosanskoj Posavini, poznatom pod nazivom Kiklopske zidine po zadivljujućim megalitskim tvorbama, zaljubljenici u tamošnju tajanstvenu baštinu nedavno su otkrili i gradnju u obličju dolmena.
  • Zabluda Franje Račkog (14. dio)
    Slovo CI Slovo ŠA
  • Zabluda Franje Račkog (13. dio)
    Slovo UK Slovo FRT Slovo HJER
  • Zabluda Franje Račkog (12. dio)
    Slovo RECI Slovo SLOVO Slovo TVRDO
  • Zabluda Franje Račkog (11. dio)
    Slovo NAŠ Slovo ON Slovo POKOJ
  • Zabluda Franje Račkog (10. dio)
    Slovo LJUDI Slovo MISLITE
  • Zabluda Franje Račkog (9. dio)
    Slovo ĐERV Slovo KAKO
  • Zabluda Franje Račkog (8. dio)
    Slovo IŽE Slovo I
  • Zabluda Franje Račkog (7. dio)
    Slovo ŽIVJETI Slovo DZELO Slovo ZEMLJA
  • Zabluda Franje Račkog (6. dio)
    Ignác Jan Hanuš
  • Zablude dr. Franje Račkog (5. dio)
    Slovo DOBRO Slovo EST
  • Zabluda Franje Račkog (4. dio)
    Koji su učenici Svete Braće glagoljali u Hrvatskoj?
  • Zabluda Franje Račkog (3. dio)
    VEDI - treće slovo glagoljske azbuke GLAGOLI - četvrto slovo glagoljske azbuke
  • Zabluda Franje Račkog (2. dio)
    BUKI - drugo slovo glagoljske azbuke
  • Zabluda Franje Račkog
    Knjigom "Pismo slovjensko" iz 1861. godine dr. Franjo Rački postavio je tzv. ćirilometodsku teoriju o nastanku glagoljice. Sve do tada glagoljica se dovodila u vezu sa sv. Jeronimom odnosno nije se uopće dovodila u vezu ni sa kime.
  • Nepoznati petroglifi u dolini rijeke Like na području Kosinja*
    I u Hrvatskoj su u više špilja, ali i na pojedinim stijenama pronađeni, posebice posljednjih desetljeća, petroglifi, u kamen uklesani ili ugrebeni znakovi. Među njima su i posebno zanimljivi petroglifi iz sutjeske Sklope na rijeci Lici. Tamošnji raznoliki i brojni ugravirani simboli još nisu dovoljno istraženi, te im nije utvrđeno značenje niti starost.
  • Da li su Hrvati poznavali brojeve prije Ćirila i Metoda?
    Kako sam u prethodnom postu napisao - ćirilometodska teorija o nastanku glagoljice otvara više pitanja nego što daje odgovora, pa evo i drugog pitanja: Ako su Sveta Braća autori glagoljice, kako su Hrvati zapisivali BROJEVE prije IX. stoljeća?
  • Da li su Hrvati bili nepismeni prije Ćirila i Metoda?
    Teorija prema kojoj su Sveta Braća Ćiril (Konstantin) i Metod autori glagoljice, nastala u 19. stoljeću, otvara više pitanja nego što daje odgovora. Jedno od tih pitanja glasi:
  • Putopisne crtice: Mitreji u Čovićima i Špilničkom polju
    U Gackom polju, jugoistočno od Otočca, sačuvana su dva mitreja (* 1), ostatka svetišta iz doba rimske uprave, iz razdoblja od 2. do 4. stoljeća nakon Krista. Središnji dio sačuvanih svetišta čine vapnenačke stijene u kojima su uklesani kipovi rimskoga božanstva Mitre.
  • Djelići bogatog japodskog i rimskog nasljeđa Prozora
    O crkvi Uzvišenja svetoga Križa u Prozoru u literaturi se može naići na dvije teorije za koje nema dokaza. Jedna kaže da je crkva podignuta na prapovijesnom tumulu, umjetno nasutom humku, a druga da je izgrađena na mjestu rimskog svetišta božice Dijane.
  • Na Grobištu nadomak Krnjaka pronalažene su i kosti ”ljudina”
    U blizini Krnjaka, naselja smještenog uz cestu D 1 (”Plitvička magistrala”) oko 11 kilometara južno od grada Karlovca, nalazi se mjesto na kojemu su pri oranju njive često izranjale ljudske kosti. Među njima su, po riječima jednoga od mještanina, u više navrata pronalažene i kosti koje su pripadale ”ljudinama”.
  • Nevjerojatni megaliti Srdića šume
    Od ranije je poznato da se u Srdića šumi nedaleko Podgorja Krnjačkog, na sjeveroistočnim obroncima Skradske gore (428 m.n.v.), oko 12 kilometara južno od grada Karlovca, nalaze kamenolomi poklopaca i sanduka vapnenačkih škrinja, teških i po nekoliko tona. No, pojedini ogranci te prostrane i tajanstvene šume sakrivaju i drugačije megalite, nevjerojatnih oblika i veličine.
  • Glagoljica - tisuću godina prije Konstantina
    Baveći se glagoljicom preko 30 godina stalno sam se vraćao pitanju njezinog porijekla, tim više što niti za jednu teoriju, pa tako niti onu po kojoj je Konstantin (Ćiril) njezin tvorac, nema nikakvih materijalnih dokaza.
  • Spašen poklopac antičke škrinje u selu Gorinci nedaleko Toplica Lešće
    Okoliš crkve Sveti Juraj Mučenik u selu Gorinci, smještenom u dolini Dobre oko 2 kilometra južno od od Toplica Lešće, čuva vrijednu i zanimljivu kamenu spomeničku baštinu. Ističe se poklopac škrinje ili sarkofaga, za kojega arheološka struka smatra da je antičkog podrijetla, vjerojatno iz 3. stoljeća.
  • Konj od jantara
    Prije više od 2000 godina, u Litvi na obali Baltičkog mora, pronađen je jedan veći grumen jantara. Pronalazač ga je prodao lokalnom trgovcu koji je otkupljivao velike količine jantara. Kada se nakupilo dovoljno jantara formiran je karavan koji je tzv. Jantarskim putem putovao do Italije.
  • Oktriće poklopca kamene škrinje u Donjem Budačkom
    Malo je poznato da je arheolog, muzealac i numizmatičar Josip Brunšmid (1858-1929.), u vrijeme dok je bio upravitelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, prvi profesor arheologije na Sveučilištu u Zagrebu te urednik ”Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva”, vršio arheološka istraživanja i iskopavanja na području današnje općine Krnjak.
  • Višetonski kameni "lijesovi" oko Korane i Mrežnice
    Južno od Karlovca, u plitkom kršu obraslom šumom, pronađeno je 40-ak kamenoloma, s nedovršenim ili oštećenim sanducima i poklopcima škrinja (sarkofaga), od kojih najveći teže i do 3 tone.
  • Runski natpis iz Breze u Bosni i Hercegovini je slavenska pogrebna molitva
    Donosimo prijevod jednog od rijetkih runskih spomenika na našim prostorima, koji je pronađen 1930. godine na iskopavanju ostataka ranokršćanske bazilike u mjestu Breza, u blizini Sarajeva. Natpis je ugraviran na jednom od stupova bazilike. (* 1)
  • Kameni prijelazi preko Jadove
    Nakon što sam u prethodnim objavama opisao izvor Jadove i srednjovjekovnu Štulića kulu, šećemo dalje i otkrivamo nove zanimljivosti. Jedna od možda najvećih atrakcija duž Jadove su prastari kameni prijelazi preko rijeke.
  • Koliko je uistinu star Kudin most na rijeci Krupi?
    Idemo dalje sa razotkrivanjem laži ... Na redu je i Kudin most na rijeci Krupi čiju gradnju smještaju u prijelaz iz 18. u 19. stoljeće, bez ikakvih dokaza, zapisa, a kamoli datacija.
  • Zagonetna izdužena lubanja iz Jopića pećine
    U Jopića pećini na Skradskoj gori nedaleko Krnjaka, oko 22 kilometra južno od Karlovca, hrvatski špiljari pronašli su 1987. godine uistinu nesvakidašnji nalaz, izduženu ljudsku lubanju. Otkriće je očekivano pobudilo zanimanje nekolicine tada vodećih hrvatskih paleontologa, antropologa i arheologa. Izvršena su antropološka istraživanja lubanje, no sve do danas više je pitanja nego li odgovora na tajne koje krije.
  • Kratka potraga za ostacima Velemerića
    Srednjovjekovni utvrđeni grad Velemerić je prije prije više od 250 godina, točnije 1774-1775. ucrtan u zemljovid Karlovačkog generalata kao stara utvrda (Altes Schloss), što znači da je već tada bio napušten.
  • Pohod na Zimić
    Ekipa u sastavu Biba, Martina, Goran i Tata Tomy odvažila se popeti do ostataka utvrde Zimić. Najkraće rečeno, sretnog puta do Zimića naprosto - nema.
  • Starovjekovna kamena sunčana ura iz Josipdola
    Nedaleko Josipdola u vrijeme vlasti Rimskog carstva nalazilo se značanije naselje. Prostiralo se podno brijega Viničica (420 m.n.v.), oko rječice Munjava u Carevom Polju, na području današnjih sela Šušnjevo Selo i Čakovac Oštarijski. Povjesničarima je poznato još od začetaka arheoloških uvida u 19. stoljeću.
  • Narodna predaja o kamenoj škrinji iz Korane: Sveti Perca i vodene vile
    Žitelji sela Gornji Šćulac, smještenog uz lijevu obalu Korane nedaleko Barilovića, koji od davnine znaju da korito rijeke skriva neke od drevnih kamenih škrinja, izrađenih u obližnjim kamenolomima u vapnenačkom kršu, ispreli su o njima zanimljivu predaju. Predaju, koja je posebice vezana uz nalaz dijela sarkofaga u Korani kod Donjeg vrutka, zapisao je, pod naslovom ”Sveti Perca i vodene vile”, zaljubljenik u baštinu dugoreškog kraja, slobodni istraživač Petar Bišćan 1999. godine (* 1).
  • Podvodna arheologija: Rijeka Korana podno obronaka Skradske gore skriva još dva višetonska poklopca sarkofaga
    U suradnji Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda (HRZ) i Konzervatorskog odjela u Karlovcu, 2006. godine obavljena su podvodna rekognosciranja rijeke Korane na položaju Donji vrutak. Stručni voditelj istraživanja bio je Krunoslav Zubčić iz Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a, a u radu mu je pomagao arheolog Konzervatorskog odjela u Karlovcu Krešimir Raguž sa suradnicima Jurajom Štefančićem i Majom Luketić. Tom prigodom u Korani kod Donjeg vrutka pronađen je još jedan poklopac sarkofaga. Već ranije, naime, s gotovo istoga mjesta zasebno su izvađene dvije polovice jednog drugog sarkofaga, o čemu sam pisao u napisu ”Podvodna arheologija: Dvije polovice (priče) istoga poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka”.
  • Podvodna arheologija: Tko će ”sastaviti” dvije polovice poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka?
    U karlovačkim rijekama zabilježena su do 2019. godine tri nalazišta kamenih škrinja (sarkofaga) iz vremena vladavine Rimskog carstva, na kojima su pronađena ukupno četiri dijela škrinja: 3 poklopca i jedan neutvrđeni dio (za koji postoje naznake da se također radi o poklopcu). U prethodnom napisu posvećenom tim podvodnim arheološkim nalazima na karlovačkom području, ”Podvodna arheologija: U potrazi za kamenom škrinjom iz Kupe kod Hrnetića”, istaknuto je: ”Od tri spomenuta riječna nalazišta sarkofaga, dva su u Korani, a jedno je u Kupi. Nalazišta u Korani, kod Donjeg vrutka (s dva nalaza) i kod Bišica (Bišića) grede, oba podno obronaka Skradske gore (429 m.n.v.) zapadno od Krnjaka, u srednjem su toku rijeke, u neposrednoj blizini najvećeg broja do sada poznatih kamenoloma na dugareškom području u kojima su takvi spomenici izrađivani.”.
  • Otkriven prastari kamenolom na brijegu Vinici
    Vinica je oniža gorska kosa s istaknutim položajem nedaleko sutoka Mrežnice i Korane, koje oplakuju njezine padine sa sjevera i jugoistoka. Takav položaj, danas svega nekoliko kilometara udaljen od gradskih središta Karlovca i Duga Rese, vrlo vjerojatno je bio korišten i u dalekoj prošlosti. U dostupnim povijesnim izvorima nema spomena mogućih gradinskih naselja, svetišta, humaka (tumula), ... Bit će da nisu provedena istraživanja. Naime, Vinica (ipak) krije tragove drevnih ljudskih napora.
  • Podvodna arheologija: U potrazi za kamenom škrinjom iz Kupe kod Hrnetića
    Da se rijekom Kupom plovilo u starom vijeku izvijestio je grčki zemljopisac, povjesničar i mislilac Strabon Amasejac (oko 64-23. prije Krista), u opsežnom djelu ”Geografija”, koje se sastoji od 17 knjiga. Dio suvremenih povjesničara i arheologa smatra da su se Kupom, kao i dijelovima donjih tokova Korane i Mrežnice, u razdoblju vladavine Rimskog carstva na prostoru kojeg obuhvaća današnje Pokuplje, prevozili između ostaloga i kameni nadgrobni spomenici - sarkofazi i urne (*1).
  • Mala Crkvina - zagonetke iščezlog naselja, crkve, grobišta i kamenoloma
    Mala Crkvina danas je tek zaselak s 30-ak stanovnika, ali i s više napuštenih domaćinstava. Kuće su raštrkane na brežuljcima koji se prostiru iznad vijugavog korita potoka Trupinjska rijeka. Zaselak se nalazi oko 8 kilometara južno od općinskog središta Krnjaka. Negdje na području današnjeg zaselka u starom vijeku vjerojatno je bilo smješteno rimsko naselje, na koje na više mjesta upućuju površinski arheološki nalazi za koje se pretpostavlja da potječu s njegove nekropole. Na prostoru današnje Male Crkvine potom je zasigurno postojalo srednjovjekovno selo s crkvom Sveti Martin i pripadajućim grobljem, za koje se također ne zna gdje su se točno nalazili.
  • Novi stećci ili nadgrobnice s crkvine u Podumu
    Crkvina u selu Podum jedna je od malobrojnih u Lici koja je arheološki pomnije istraživana. Dapače, iskapanja na nekadašnjem groblju uz ostatke ranokršćanske crkve Sveti Marko vršena su (čak) tri puta. Tim veće iznenađenje predstavljaju novouočeni stećci koji potječu s grobišta (nekropole) koje se nalazilo neposredno uz ovu manju jednobrodnu građevinu s četvrtastom apsidom.
  • Jesu li stećci ili nadgrobnice iz sela Podum u Lici postali kameni otpad?
    Za nekolicinu stećaka uz temeljne ostatke kršćanske crkve Sveti Marko u selu Podum blizu Otočca zna se još od 19. stoljeća. Od tada do danas ostaci crkve i okolnog groblja arheološki su istraženi u tri navrata, 1900., 1989. i 2006. godine. Stećci su pritom ostajali nekako po strani zanimanja stručnjaka, nedovoljno istraženi, a još manje zaštićeni od propadanja i uništavanja. Takav odnos prema stećcima nije posebnost spomenutog arheološkog nalazišta, već je to čest ”pristup” tome vidu spomeničke baštine u Hrvatskoj. Dokaz je to da premalo cijenimo takve spomenike, a prvenstveni razlog tome je skromno znanje koje o njima posjedujemo.
  • Crkvišće u Bukovlju - 6 i pol tisuća godina povijesti
    Kada sam 2013. godine prvi puta posjetio uzvisinu znanu među žiteljima obližnjeg sela Bukovlje pod nazivom Crkvišće (rjeđe i Gradišće), čitava obitelj imala je tu mali sat (pra)povijesti. Predavač nam je bio arheolog Krešimir Raguž iz Konzervatorskog odjela Karlovac, otkrivač nalazišta i, uz arheologe i konzervatore Anu Azinović Bebek i Petra Sekulića iz Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, voditelj tamošnjih arheoloških istraživanja.
  • Kamena škrinja koja je po noći na tajanstven način ”pobjegla”
    U listopadnoj šumi nedaleko kolnika povijesne ceste Jozefine, blizu zaselka Gornji Bobani kod Generalskog Stola, i željezničke pruge Karlovac - Rijeka, koja tuda prolazi usporedno sa cestom, nalazi se već gotovo 2 tisuće godina malo poznati kameni spomenik. Uz ogromni sanduk kamene škrinje, koji počiva u šumskoj tišini Benićke drage, vezana je i neobična narodna predaja.
  • Otkriven novi kamenolom sarkofaga - u Straži nedaleko Duga Rese! (2.)
    Ubrzo po objavi gornjih vijesti (* 1) javilo mi se nekoliko ljudi koji su željeli doznati još više, a neki i obići nalazište. Na žalost, dopis jednog od njih, studenta arheologije s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davida Fudurića iz nalazištu bliskog Donjeg Zvečaja, greškom sam uočio tek nakon pola godine. No, mladi istraživač ipak se upoznao s nalazištem, obišavši ga u proljeće 2020. godine pod vodstvom arheologa Kreše Raguža. U jesen je već obranio diplomski rad pod nazivom ”Gornje Bukovlje (Crkvišće), kasnoantička utvrda i crkva”.
  • Vrijedan nalaz urne u pročelju crkve u Novigradu na Dobri
    Okolo crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Novigradu na Dobri nekoć se nalazilo groblje, kojem već odavno nema traga (današnje groblje smješteno je stotinjak metara podalje). Kako arheološka istraživanja nisu provedena, ne zna se potječe li groblje iz srednjeg vijeka ili je možda i starije. Pretpostavku da je tu postojala antička nekropola osnažuju pronađene rimske opeke ugrađene u pod crkvenog kora, rimski novčići iskopani nedaleko od crkve, kao i poklopac urne (ili manjeg sarkofaga) koji se nalazi uz prilazno stubište crkvi.
  • Otkriven novi kamenolom sarkofaga - u Straži nedaleko Duga Rese! (1.)
    ”Novootkriveni prastari "kamenosjek" (iako, s tehnološkog gledišta, kamen se lomi ili pili, no riječ kamenolom danas asocira na "uništenje" kamena) u hridima vapnenca; "kamenčuge" (megaliti) teže i do 7 tona! Nazire ih se desetak. Raznog stupnja dovršenosti i očuvanosti. Predviđena namjena: kamene grobnice (sarkofazi). Pretpostavljena starost: oko 1700 godina (ili više?). "Škrinje" su izuzetna spomenička ostavština kr(a)škog područja južno od Karlovca. S brojnim, i nadalje otvorenim, pitanjima!”
  • Urna u pročelju crkve Sveti Mihovil u Erdelju
    Crkva Sveti Mihovil Arkanđel nalazi se u naselju Erdelj nedaleko Generalskog Stola. Smještena je na blagoj uzvisini ponad desne obale rijeke Dobre. Prvi puta se spominje 1743. godine kao drvena i ruševna crkva. Ubrzo je na istom mjestu sagrađena crkva od kamena, koja će od 1790. do 1829. godine biti župnom crkvom.
  • Megalitski zid grada Osora na otoku Cresu
    Spomenici i građevine podignute megalitskim načinom gradnje pobuđuju sve veće zanimanje istraživača i javnosti. Istočna obala Jadranskog mora s otocima i brdsko-planinskim krškim zaleđem pravo su carstvo te izuzetne povijesne kamene baštine, čija starost seže i više tisuća godina u prošlost.
  • Višetonska kamena škrinja iz Hrvatskog Blagaja
    Ostaci Mravunčeva mlina na rijeci Korani nedaleko naselja Hrvatski Blagaj čuvaju ulomak višetonske kamene škrinje iz razdoblja antike.
  • Škrinja iz - Škrinje: donijela je trudna divkinja!
    Škrinja - kamena grobnica ili raka. Narod je i zove upravo tim imenom. Po njoj je nazvana šuma, nedaleko sela Mračin zapadno od Duge Rese, u kojoj se nalazi.