Mit o grčkom uzoru u nastanku glagoljice

U istraživanju glagoljice često sam naišao na tvrdnje autora da je glagoljica nastala prema uzoru na grčki alfabet, pa onda na grčki kurziv pa čak i na grčku miniskulu. Za niti jednu od tih tvrdnji naprosto nema znanstvenog dokaza već samo VJEROVANJE autora takvih tekstova u čuveni zapis Črnorisca Hrabara da je Konstantin (Ćiril) načinio 38 znakova slavenskog pisma prema uzoru na grčko pismo i da je to pismo - glagoljica.

Goran Majetić 24.08.2024. Pismo • Dalmacija


NAPOMENA za bolje razumijevanje ovog teksta:

KURZIV je recimo tako - rukopis; UNICIAL je pismo iz vremena dok još nisu uvedena mala i velika slova; kad su uvedena mala i velika slova govorimo o MINISKULI i MAJUSKULI. Glagoljica je tipično unicialno pismo jer ima samo jednu veličinu, doduše, kasnije u doba renesanse su uvedeni inicijali uglavnom radi ukrašavanja.

*

Da je glagoljica rađena prema uzoru na BILO KOJE pismo onaj tko poznaje to IZVORNO pismo mogao bi BAREM DJELOMIČNO pročitati glagoljski tekst. Dakle, tko zna grčka slova mogao bi barem djelomično čitati znakove glagoljice. Međutim, onaj tko zna grčka slova taj ne može čitati glagoljicu, ali može - ćirilicu. Jezik se naravno razlikuje, ali znakovi su slični. Pa čak i obrnuto - tko zna ćirilicu - a moja generacija još ju je učila u školama - taj MOŽE barem jednim dijelom pročitati i tekst napisan grčkim pismom. Ako ne zna grčki jezik neće razumjeti riječi, naravno, ali će prepoznavati slova.

No, tko ne zna glagoljicu, bez obzira na to što zna grčki alfabet - taj NEĆE moći prepoznavati slova u glagoljskom tekstu (uz izuzetak glagoljskog slova EST koje grafički odgovara zrcaljenom grčkom slovu EPSILON i glagoljskog FRT koje je identično grčkom slovu FI). Za sve ostale znakove neće pomoći ni ne-znam-koliko-bujna mašta. Provjerite slobodno i javite mi svoja iskustva.

*

Tvrdnja da je Konstantin izradio glagoljicu prema uzoru na grčku MINISKULU je glupost prvog reda već i zbog toga što se grčka miniskula počela koristiti nakon moravske misije Svete Braće, a najstariji sačuvani tekst pisan miniskulom datira u X. stoljeće, dakle nekih stotinjak godina nakon moravske misije i - NAKON čak i od ćirilometodista priznatog datiranja najstarijih glagoljskih spomenika.

*

Što se pak grčkog kurziva tiče njegovi tragovi idu do oko 200 godina prije Krista, ali ništa bitno ne mijenja na sličnosti - opet smo na slovima EST - EPSILON i FRT - FI.

*

Naprosto mi je fascinantno kad čitam tekstove autora zagovornika grčkog porijekla glagoljice koliko su ustupaka spremni učiniti ne bi li doveli u vezu neko grčko slovo s glagoljskim. Glagoljska slova su značajno zahtjevnija za pisanje, imaju više crta, pa autor onda naprosto dodaje grčkom "uzoru" nove crtice, prevrće ih, zakreće za razne kutove i ponekad zrcali ne bi li došao do cilja. Da je iz grčkog slova izbacio neku crticu i dobio glagoljsko slovo - mogao bih samo čestitati - no, za ovakva kompliciranja naprosto nemam razumijevanja. To je naprosto - perverzija.

*

Očajnički napori Josefa Šafárika i dr. Franje Račkog iz sredine XIX. stoljeća i svih njihovih sljedbenika da glagoljici pripišu grčko porijeklo kroz Svetu Braću su samo jadni pokušaji "navlačenja vode na svoj mlin" ne bi li ojačali panslavističku ideju, pri čemu je, u tadašnjem općenitom nepoznavanju povijesnih izvora i golemoj akademskoj aroganciji Šafárik snagom svog autoriteta pripisao glagoljicu češkom (moravskom) kulturnom okruženju.

To samo po sebi i ne bi bilo nešto strašno da podršku nisu spremno dali neki vodeći Hrvati poput dr. Franje Račkog. Zabluda koja je tada ustoličena još uvijek je prisutna u hrvatskom akademskom okruženju i krajnje je vrijeme da je napustimo.

Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 27. siječnja 2024.

* Pogledajte i ostale napise Tomislava Beronića posvećene istraživanju starosti i izvornosti glagoljice u rubrici Pismo.

* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]

Grčki unicial, kurziv i miniskula (Izvor: Wikimedia Commons (commons.wikimedia.org))

Grčki unicial, kurziv i miniskula (Izvor: Wikimedia Commons (commons.wikimedia.org))

Tematski povezane objave