Runski natpis iz Breze u Bosni i Hercegovini je slavenska pogrebna molitva

Donosimo prijevod jednog od rijetkih runskih spomenika na našim prostorima, koji je pronađen 1930. godine na iskopavanju ostataka ranokršćanske bazilike u mjestu Breza, u blizini Sarajeva. Natpis je ugraviran na jednom od stupova bazilike. (* 1)

Goran Majetić 27.10.2022. Predaje • Izvan Hrvatske
Natpis ugraviran na jednom od stupova bazilike u Brezi preveo je ruski znanstvenik Oleg L. Sokol-Kutylovsky (Foto: Mladen Milidragović)

Natpis ugraviran na jednom od stupova bazilike u Brezi preveo je ruski znanstvenik Oleg L. Sokol-Kutylovsky (Foto: Mladen Milidragović)

Prijevod je napravio ruski znanstvenik Oleg L. Sokol-Kutylovsky 2007. godine (Sokol-Kutylovskiy O.L., Kratkiy obzor nekotorykh runicheskikh nadpisey kontinental noy Yevropy // ”Akademiya Trinitarizma”, M., El ? 77-6567, opubl.14531, 01.08.2007), a 2013. godine objavljen je u knjizi "Zbirka runskih natpisa".

Po običaju, o tome kod nas nisu stigle nikakve vijesti, dijelom zato što se kod nas slabo prate istraživanja slavenske braće na istoku (dok pomno pratimo sve ono što se događa na zapadu, pa i radove onih koji na tom polju ne pišu ništa u našu korist - dapače, pišu u svoju), a većim dijelom zbog toga što je riječ o neugodnom otkriću rane slavenske pismenosti prije mitskog doseljenja na ove prostore.

Također, tu je i dodatna neugodnost koju ovaj dešifrirani natpis donosi, a tiče se arijanstva u Bosni i na našim prostorima, jer takav natpis na slavenskom, odnosno narodnom pismu i jeziku, može imati samo arijanska bazilika, što inače nije bilo dopušteno u rimskoj crkvi nicejskih vjerovanja u to vrijeme.

Službena znanost za ovaj natpis tvrdi da je riječ o ugraviranoj runskoj abecedi u redoslijedu; “fu?arkgwhnijipzstem(i)“ (bez 4 slova ”b”, ”ing”, ”d” i ”o”) (* 2), no to se tumačenje ne čini previše uvjerljivo. Naime, zašto bi netko u stup ugravirao abecedu, odnosno natpis bez smisla? Treba napomenuti da ovakvo objašnjenje nije izoliran slučaj, jer zapadna znanost to isto tvrdi za mnoge slične natpise po Europi.

U nedostatku znanja o runama i uslijed neprihvaćanja slavenskog ključa u dešifriranju natpisa, zapadni lingvisti na polju runologije došli su do vrlo pesimističkih zaključaka u vezi s mogućnošću tumačenja drevnih runskih natpisa. Tako je, primjerice, norveški lingvist Carl J. S. Marstrander u studiji iz 1938. godine napisao: ”Može se tvrditi s određenom osnovom da do danas nije bilo moguće protumačiti niti jedan runski natpis“. Kasnije u svojoj monografiji iz 1952. isti autor skreće pažnju na činjenicu da "runski natpisi... ostaju u svim bitnim stvarima nedešifrirani“.

Od tada pa do danas se u njemačkoj runologiji nije promijenilo ništa. (* 3) I pored toga o runskim natpisima napisano je na tisuće knjiga i studija pa se nameće dojam da su svi runski natpisi dešifrirani i pročitani. Ali, da li to pročitano ima nekog smisla? Analizom svih tih napisanih djela o runama, vidjeti ćemo da nema, da je riječ o prijevodima natpisa bez ikakvog smisla, naklapanjima i maštanjima o tome što bi oni mogli značiti.

Iz svega toga možemo zaključiti da se runski alfabet ne može smatrati nordijsko-germanskim, samo zato što ga nalazimo u današnjim nordijskim i germanskim zemljama, ali i na britanskom otočju, jer su na tim područjima također živjeli Slaveni, što potvrđuju brojni slavenski toponimi i nazivi mjesta od ranog srednjeg vijeka, živi i danas, iako manje-više germanizirani.

Runske natpise nalazimo i po istočnim slavenskim zemljama, kao u Ukrajini (Koveljsko koplje, dat. 400 god. n. e.), Rumunjska (zlatni prsten iz Pietroasse, dat. 250-400 god. n. e.), Bugarska (natpis iz Sitova). Runsko pismo je korišteno i u ranom srednjem vijeku, npr. u Poljskoj (Dva kamena Mikorzhinsky, Krakovski medaljon...) i općenito u baltičkim zemljama gdje postoji prilično velik broj ranosrednjovjekovnih natpisa Slavena koji su živjeli uz Baltičko more.

Gotovo svi pokušaji, međutim, čitanja ovih natpisa preko germanskog futharka završili su neuspjehom. U ovom nabrajanju runskih slavenskih spomenika neke ćemo razočarati s mitskom Velesovom knjigom. Ona ne ulazi u ovaj kontekst rane slavenske pismenosti jer je riječ o očitoj krivotvorini koja se suprotstavlja većini arheoloških, antropoloških, etnoloških i biogenetskih spoznaja o slavenskoj autohtonosti u Europi od prapovijesti, kao i tvrdnjama naših starih učenjaka poput Mavra Orbina i drugih, no uklapa se u iranske kvaziteorije i mit o doseljenju s Karpata.

Dešifriranje runskog natpisa iz Breze

Slijedi prijevod runskog natpisa kao rezultat čitanja uz pomoć slavenskih runa. Dr. Sokol-Kutylovsky dobio je otprilike sljedeći tekst: "{V NE}-BO D"-CHE-R ZA-R"-{T"-I} NI-I-CHI I-RI-Y-V-V-I SI-RA-TA GO-DA ZHI-CHI …?".

Ovo je tipičan grobni natpis, koji ne može biti vrsta "abecede futhark". Deseci poznatih grobnih natpisa imaju isti početak, ali tada postoji nedosljednost. Ponavljaju se mnogi znakovi, što u abecedi nije moguće.

Sada dajemo malo revidiranu verziju čitanja ovog natpisa, ako uzmemo u obzir da se sastoji od 23 znaka, od kojih je 6 znakova složeno. Tada runski tekst izgleda ovako: {V" Ne}Bo Da ChaRa (LaRo) ZaRy {ChiNi} NiVo {VeChe} IRaI {ViVa} {SeCha} Ra To KhoDa {ZhiChi}.

Dr Sokol-Kutylovsky objašnjava prijevod:

“Pervyye payat znakov oshibok ne vyzyvayut. 6-y i 7-y znaki men she i povernuty na 90 gradusov (vozmozhno, napisany posle osnovnoy nadpisi). 8-y i 9-y znaki sostavlyayut bukvu "ZaRy". V 10-m znake vidny dva kresta, - eto sostavnaya runa ”ChiNi” - delat . Yesli kosoy krest odin, to 10-y znak chitayetsya kak ”T"I” i mozhet otnosit sya k predydushchey bukve ”ZaRyTi”. 11-y znak - runa ”Ni”. 12-y znak na niti imeyet petli - runa "Vo". 13-y znak - sostavnaya runa ”Veche” - navsegda, navsegda.

14-y znak - runa ”I”, 15-y znak - runa ”Ri”, 16-y znak - kratkoye ”I”. 17-y znak - sostavnaya runa ”V"IVa” - zdorov ye. 18-y znak - sostavnaya runa ”Secha”. V perevernutom vide ona chitayetsya ”ChaS"” - vremya. 19-y znak - runa ”Ra” oboznachayet Solntse, kak Boga ili obozhestvlennogo predka, zhivushchego v Irii. 20-y znak - runa ”K”. 21-y znak - runa ”Kho” ili ”Go”. 22-y znak - runa ”Da”. 23-y znak - sostavnaya runa ”ZiČi” - zhit .   

Yesli 21-y znak ”Idi”, to v kontse dolzhny byt ukazany gody zhizni v vide kolichestva prozhitykh let (kak na Kil verovskikh kamnyakh, v vide ”elochki”, gde sleva - desyatki let, a sprava - yedinits). A na imeyushchemsya fragmente iz"yatiya chisla pust net”.

Dakle, varijanta prijevoda pogrebne molitve bi izgledala ovako (na ruskom jeziku): ”V nebo k charam lar (grob) zaryli, sdelali yego (chtoby v) vechnom Irii zdravstvovat , seychas (k) Ra (Solntsu) tomu idti zhit .” (* 4)

Prijevod na naš današnji jezik:

”U nebo čudesno, lijes je pokopan, napravili su ga (kako bi u) vječnoj Iriji (raju) živjeli; vječnom Ra (Suncu) pošli živjeti.”

Budući da na našem području nema runske pisane kulture osim ovog spomenika u Brezi, ovdje je vjerojatno riječ o utjecaju istočnih slavenskih Gota. To isto tvrdi arheolog Đuro Basler koji također izvještava da je prema arheološkim tragovima ranokršćanska bazilika uništena u požaru i nekoj borbi, a da ”svojom prostornom koncepcijom i osebujnim oblicima njenih ukrasa, ova bazilika stoji prilično usamljena u ovim krajevima“, i da svi dokazi ”dozvoljavaju pretpostavku da u ovom slučaju imamo pred nama arijansku bogomolju”. (* 5)

Po svemu sudeći bazilika je stradala u bizantskim pohodima (535-536 god.) protiv arijanskih Gota u Iliriku i Italiji u vrijeme cara Justinijana Velikog. Međutim, bizantska vojska ne bi mogla prodrijeti tako duboko u planinske vrleti Bosne bez pomoći domaćeg stanovništva. U prilog tome svjedoči činjenica da su Rimljani novačili po Iliriku (* 6), iako je vjerojatno da je Ilira bilo i na strani Gota, što predstavlja naš ilirski obrazac da se uvijek nalazimo na obje zaraćene strane, do dana današnjeg.

Vinko Klarić, slobodni istraživač, 27. listopada 2022.

(* 1) Basler, Đuro, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.

(* 2) Looijenga, Tineke, Texts and Contexts of the Oldest Runic Inscriptions, BRILL, Jan 1, 2003 - Social Science

(* 3) Sokol-Kutylovsky, Oleg L, Azbuka slavyanskikh run, 2011. (https://proza.ru/2011/01/16/362)

(* 4) Sokol-Kutylovsky, Oleg L., osobna e-mail prepiska 28.8.2016.

(* 5) Basler, Đuro, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini, Veselin Masleša,  Sarajevo, 1972.

(* 6) Procopius, Dewing, H. B. (Henry Bronson), 1882. (Translator); Royal College of Physicians of London, V. 7. 26-27

(* 7) Sokol-Kutylovsky, Oleg L., Svod runicheskikh nadpisey, Yekaterinburg, 2013.

Ranokršćanska bazilika u Brezi blizu Sarajeva (Izvor: www.visitmycountry.net - Bosna i Hercegovina (www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/))

Ranokršćanska bazilika u Brezi blizu Sarajeva (Izvor: www.visitmycountry.net - Bosna i Hercegovina (www.visitmycountry.net/bosnia_herzegovina/))

Fragment stupa sa ruševina bazilike u Brezi s runskim natpisom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu (Foto: Mladen Milidragović)

Fragment stupa sa ruševina bazilike u Brezi s runskim natpisom u Zemaljskom muzeju u Sarajevu (Foto: Mladen Milidragović)

Isječak stupa s runskim natpisom iz Breze

Isječak stupa s runskim natpisom iz Breze

Preslika natpisa iz Breze

Preslika natpisa iz Breze

Primjeri ostalih istih pogrebnih molitvi na runskom pismu (* 7)

Primjeri ostalih istih pogrebnih molitvi na runskom pismu (* 7)

Tematski povezane objave