Papa Siksto V.: Sveti Jeronim tvorac ilirskog pisma

Od srca preporučam da ga pročitate cijelog na poveznici https://hrcak.srce.hr/file/426055.

Još i prije znao sam za fresku sv. Jeronima u Vatikanskoj biblioteci, no čitajući ovaj rad naprosto me oduševila neosporna činjenica da se u Vatikanskoj biblioteci sv. Jeronim nalazi među povijesnim velikanima koje Rimokatolička crkva još od doba pape Siksta V. drži TVORCIMA PISAMA.

*

Da ne bih prepričavao sadržaj tog rada donosim jedan ulomak i nekoliko slika. Pametnima dosta.

*

"Fresko-ciklus Tvorci pisama naslikan je na šest stubova koji dijele glavnu dvoranu na dva broda s bačvastim svodovima. Sastoji se od dvadeset i šest slika koje prikazuju tvorce pisama: po jedan tvorac pisma naslikan je na svakoj od četiriju stranica šest stubova, dok su dvojica naslikana na zidnim pilastrima koji su početak i kraj kolonade.

Na istočnom zidnom pilastru prikazan je Adam. Na prvome stubu prikazani su likovi koji predstavljaju doprinos židovskoj pismenosti: Šetovi sinovi, Abraham, Mojsije, Ezra. Na drugome stubu prikazani su tvorci egipatske pismenosti: Izida, Hermes Trismegistos, Heraklo, Memnon. Na trećemu stupu prikazane su osobe iz feničke i arhajske grčke kulture: Kekrop, Feniks, Kadmo, Lin iz Tebe. Na četvrtom stupu prikazani su izumitelji alfabeta klasične grčke kulture: Palamed, Pitagora, Epiharm, Simonid. Na petom stupu prikazani su tvorci etrušćanskih i rimskih slova: Nikostrata Karmenta (kojoj dugujemo pismo kojim pišemo), Evandar, car Klaudije (kojem dugujemo slovo F), Demarat iz Korinta. Na šestom stupu prikazani su tvorci pisama iz razdoblja kršćanstva: Ulfila (gotica), sveti Ivan Zlatousti (armensko pismo), sveti Jeronim (glagoljica), sveti Ćiril (ćirilica). Na zapadnom zidnom pilastru prikazan je Isus Krist.

Svi tvorci pisama u vatikanskoj knjižnici prikazani su punom figurom u iluzionistički naslikanoj niši. Ispod niše latinski je natpis koji identificira tvorca pisma, dok je iznad niše maniristička kartuša u kojoj je kaligrafski zlatnom bojom naslikan poredak slova dotičnog pisma. Autorima papinoga ikonografskog programa bilo je važno predočiti oblikovnu raznolikost odnosno bogatstvo svjetskih pisama. Prava tema ciklusa i njegova vizualna atrakcija jesu virtuozno oblikovana slova i njihova raznolikost".

*

Mogu još razumjeti da su Josef Pavel Šafárik kao češki evangelik i Vuk Stefanović Karadžić kao vodeća figura velikosrpskog posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom omalovažavali hrvatsku glagoljašku tradiciju utjelovljenu u liku i djelu sv. Jeronima, no nemam ni najmanje razumijevanja za podršku koju su im u tom nečasnom poslu davali isusovac dr. Franjo Rački i njegovi istomišljenici u JAZU.

Zašto ovo ističem?

I sv. Jeronim i Sveta Braća Konstantin i Metod su povijesne osobe za što postoje povijesni tragovi. Hrvatska tradicija poštuje sv. Jeronima kao tvorca glagoljice, a Svetu Braću kao tvorce ćirilice. Nema baš nikakvog razloga da bi prvo Hrvati a potom i svi ostali jedno vrlo upitno tumačenje tuđinskih književnih (hagiografskih) djela o Svetoj Braći pretpostavili svojoj tradiciji.