Djelići bogatog japodskog i rimskog nasljeđa Prozora

Arheološko zaštitno istraživanje tijekom drenaže prije 10-ak godina otkrilo je profilirani spolij u temeljima, ulomke prapovijesne keramike u zemlji (tumači ih se tako da je materijal za humak dovučen s obližnjeg japodskog areala - na brdu iznad - Velik i Mali Vital - nalazila se japodska gradina, a u podnožju nekropole) i nešto kostiju s križićima i svetačkim medaljicama, razbacanih već prethodnim prekopavanjima iz starijeg groblja uz crkvu.

Ispred crkve Uzvišenja svetoga Križa nalazi se rimski stup. Veliki rimski municipij Arupij u Prozoru, pod Velikim i Malim Vitlom, još je krajem 19. stoljeća bio impozantnih razmjera, o čemu svjedoči književnik, povjesničar i poticatelj osnivanja arheološke znanosti u Hrvatskoj Ivan Kukuljević Sakcinski.

Recikliranje građevina, odnosno ponovna upotreba obrađenog građevnog kamenja, uobičajena je praksa koja je dovela do jako maloga broja bar u temelju očuvanih starina. I arheolozi Carl Patsch i Josip Brunšmid također na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće bilježe brojne spomenike iz rimskog doba u Prozoru koji su ili odneseni u zagrebački muzej (rijetko) ili ostali in situ (još rjeđe) ili uništeni kasnije (najviše).

Danas znamo za rimske spolije iz građevina u Arupiju u crkvama i obiteljskim kućama od Sinca i Lešća do Prozora, a izmješteni u prostoru ostali su i ”rimski stupovi”, postavljeni naknadno, u kasnijim vremenima, kao graničnici (dva stupa kao provizorna granica s ”Turskim carstvom” uz cestu na Špilniku), označivači raskršća (Podum, nedaleko ostataka crkve sv. Marka) ili stup srama (Škare). Stup pred crkvom prati tradiciju obilježavanja važnog mjesta i čuvanja starine postavljanjem u blizinu crkve.