Slovo DOBRO nema uzora u nekom drugom starom pismu. Karakteristična dva "oka", čak i ako uzmemo da su iste veličine, povezana gornjom crtom ili lukom nema baš nitko. Nemam nikakvog razloga dvojiti da je DOBRO izvorno slovo glagoljice.
Ne stoji tvrdnja dr. Franje Račkog na stranici 120. knjige "Pismo slovjensko" o prvobitnom obliku slova DOBRO prema "šiljku" prvo iz razloga što nigdje NEMA prvobitnog oblika slova DOBRO osim u njegovoj mašti, a drugo što je to starogrčko "lambda" - dakle pripadalo bi slovu LJUDI. No, i to je na jako klimavim osnovama jer oba glagoljska slova DOBRO i LJUDI karakteriziraju baš "oči" kojih lambda naprosto nema. Feničko "daleth" ima jedno i to uvjetno rečeno "oko" ali postavljeno u gornjem a ne u donjem dijelu.
Ovim argumentima pobijam tvrdnju dr. Franje Račkog da je Konstantin autor glagoljskog slova DOBRO kako je napisao u "Pismu slovjenskom" na stranicama 120. i 128.
*
Slovo EST na prvi pogled izgleda trivijalno. Netko je "zrcalio" latinično E. No pitanje je - zašto bi to učinio?
Slovo EST karakterizira "desno" usmjerenje "trbuščića" s jednom crticom ulijevo. Takvo slovo ne postoji u drugim pismima. Pronašao sam u dva pisma slična slova s dvije crtice (s istoka Palestine iz II. stoljeća prije Krista i rjeđi oblik u feničanskom pismu iz trećeg tisućljeća prije Krista.
Upitna je tvrdnja dr. Franje Račkog na stranici 119. knjige "Pismo slovjensko" kojom dovodi u vezu feničko heu (što još može proći) i starogrčki epsilon kojega pogrešno prikazuje s desno usmjerenim "trbuščićem". Naime epsilon dolazi isključivo s lijevo "usmjerenim" trbuščićem i ovakvo "navlačenje" dokaza ne ide nimalo ni na čast dr. Franji Račkom kao znanstveniku ni u korist njegove teze. Bilo bi primjerenije da je stavio točku umjesto zareza iza feničkog slova, no time bi totalno isključio vezu s grčkim alfabetom, što mu je bilo ključno u korist ćirilometkodske teze.
Još tri slova slična glagoljskom EST pronašao sam u pismima sjeverne Afrike, južnog dijela Arapskog poluotoka i Gruzije.
Ovdje nalazim potrebnim istaknuti da grčki epsilon isto kao i latinsko E imaju "lijevo" usmjerenje "trbuščića" pa bi normalno bilo zadržati takav način pisanja.
Sad postavljam pitanje zašto bi Ćiril kao "autor" glagoljice "zrcalio" grčki znak epsilon da bi ga potom ugradio u pismo u drugoj polovici IX. stoljeća nakon Krista, a samo nekoliko godina kasnije u ćirilici primijenio obični grčki epsilon odnosno latinično E?
Ova očita kontradikcija u konstrukciji znaka za glas E u glagoljici i ćirilici argument je kojim pobijam tvrdnju dr. Franje Račkog da je Ćiril autor glagoljskog znaka EST kako je napisao u knjizi "Pismo slovjensko" na stranicama 119. i 120.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 20. prosinca 2023.
Glagoljsko slovo DOBRO nema uzora u starim pismima; naprosto je izvorno. (Pripremio: Tomislav Beronić)
Brojimo li crte za glagoljsko DOBRO potrebno je načiniti osam poteza perom, za grčko samo tri; a za feničko tek u jednom slučaju četiri. Ako je Ćiril autor ovoga slova onda je pitanje s kojom je namjerom toliko zakomplicirao pisanje i sebi i onima koji bi ga trebali pisati? (Pripremio: Tomislav Beronić)
Ulomak sa stranice 120. knjige "Pismo slovjensko" dr. Franje Račkog. (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)
Znakovi starih pisama koji u nalikuju glagoljskom EST. (Pripremio: Tomislav Beronić)
Feničansko pismo je starije od grčkog i prihvatljivo je da su Grci "zrcalili" feničanski znak za svoje slovo epsilon, no pitanje je zašto bi Ćiril "zrcalio" epsilon da bi napravio glagoljsko EST? (Pripremio: Tomislav Beronić)
Ulomak iz knjige dr. Franje Račkog "Pismo slovjensko", str. 119. s netočnim prikazom starogrčkog slova epsilon. (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)
Tvrdnja dr. Franje Račkog na str. 128. u knjizi "Pismo slovjensko" u kojemu tvrdi da je između ostalih i slovo DOBRO preuzeto iz feničko-grčkog alfabeta. (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)