Oktriće poklopca kamene škrinje u Donjem Budačkom

Malo je poznato da je arheolog, muzealac i numizmatičar Josip Brunšmid (1858-1929.), u vrijeme dok je bio upravitelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, prvi profesor arheologije na Sveučilištu u Zagrebu te urednik ”Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva”, vršio arheološka istraživanja i iskopavanja na području današnje općine Krnjak.

Goran Majetić 21.12.2022. Škrinje • Središnja Hrvatska
Djelomično otkopan poklopac kamene škrinje tijekom arheoloških istraživanja Josipa Brunšmida (oko) 1911. godine (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Djelomično otkopan poklopac kamene škrinje tijekom arheoloških istraživanja Josipa Brunšmida (oko) 1911. godine (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

U Arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu, sljednika spomenutog Arheološkog odjela Narodnog muzeja, među ostavštinom Josipa Brunšmida nalazi se i njegov putni izvještaj, pisan rukom, od 22. lipnja 1911. godine (* 1). Putni izvještaj svjedoči da je arheolog tijekom obilaska područja Donjeg Budačkog na Kordunu razgledao poklopac kamene škrinje: ”Jedan je skupni grob kraj crkvice u Donjem Budačkom bio pokriven poklopcem rimskog sarkofaga, kojem je po prilici manjkala trećina.”.

Arheolozi su u to vrijeme običavali na putovanjima raspitivati se kod domaćih ljudi o ”neobičnom kamenju”. Najvjerojatnije je tako i Josip Brunšmid doznao za poklopac kamene škrinje nedaleko crkve u Donjem Budačkom. Crkva koju Josip Brunšmid spominje je tadašnja crkva Sveti Mihajlo i Gavrilo, koja se nalazila na mjestu današnje crkve Sveti Petar i Pavle (* 2).

U blizini crkve u vrijeme njegovog obilaska bilo je groblje. Na jedan skupini grob bio je postavljen već spomenuti poklupac škrinje. Josip Brunšmid prvo je pomislio da je negdje u blizini rimsko groblje, ali se, kao što ističe u svojem putnom izvještaju kojega piše u trećem licu, ”stvarnijim proučavanjem kamena osvjedočio, da taj poklopac nije nikada bio na rimskom grobu, pa je zato tražio, ne bi li u blizini našao kamenolom, u kom su se u rimsko vrijeme izrađivali sarkofazi.”.

Josip Brunšmid potrudio se doznati za mjesto najbližeg kamenoloma u kojem su izrađivani sanduci i poklopci takvih škrinja. Taj kamenolom u Dugom Dolu potom je i obišao, o čemu je u ranije istaknutom putnom izvještaju napomenuo: ”Kod kuća Srdića sakriveno je i sada još više komada negotovih rimskih sarkofaga. Dvije škrinje i jedan poklopac, koji su pri izrađivanju oštećeni, vidio je potpisani i sam, a osim toga je na više mjesta konstatovao mjesta, na kojima su izvađeni sarkofazi a i manje okrugle urne.”.

Da se Josip Brunšmid nije zadovoljio sam razgledavanjem pronađenog ulomka škrinje u Donjem Budačkom, svjedoče fotografije koje je tamo snimio. Na fotografijama iz njegove ostavštine, koje se čuvaju u Fototeci Ministarstva kulture i medija (* 3), vide se radovi na otkopavanju temelja srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil, u neposrednoj blizini tadašnje crkve Sveti Mihajlo i Gavrilo, te iskopavanju poklopca već predstavljene škrinje na obližnjem groblju.

Što se zbilo s poklopcem kamene škrinje iz Donjeg Budačkog po okončanju arheološkog iskapanja? O tome Josip Brunšmid nije ostavio pismeno svjedočanstvo, ili ono još nije pronađeno (* 4), te nam stoga sudbina toga spomenika ostaje nepoznata. Pretpostavljam da je nakon uvida arheologa ili ponovno zatrpan na groblju na kojem je nađen, a ukoliko je i izmješten da je završio negdje u blizini.

Da se radilo o cjelovitom poklopcu (nedostajala mu je otprilike trećina), i k tome još s uklesanim reljefom ili natpisom (o čemu bi arheolog bez sumnje izvijestio), moguće je da bi Josip Brunšmid osigurao njegovo premještanje u Arheološki odjel Narodnog muzeja u Zagrebu. I to bez obzira što bi ga u tome slučaju prvo valjalo motornim vozilom ili kolima prevesti do najbliže željezničke postaje, u ovome slučaju do Karlovca. A to i ne bi bila baš bezazlena zadaća. Jer, premda nam je veličina toga poklopca nepoznata, sudeći po sačuvanim fotografija te znajući prosječnu masu sličnih poklopaca pronađenih u nedalekim kamenolomima, ulomak poklopca iz Donjeg Budačkog težio je zacijelo najmanje dvije tone.

Goran Majetić, slobodni istraživač, 21. prosinca 2022.

(* 1) Navedeni putni izvještaj Josipa Brunšmida u Arhivu Arheološkog muzeja u Zagrebu (fascikl D, košuljica Donji Budački, općina Vojnić, list br. 64/1911.) pronašao je arheolog Ivan Šarić (1943-2016.) iz Zagreba. Izvatke iz toga putnog izvještaja koristio je u pripremi rada ”Kamenolomi gdje su se u rimsko vrijeme izrađivali sarkofazi”, objavljenom u glasilu ”Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu”, svezak 15 broj 1 iz 1982.

(* 2) U srednjem vijeku na gotovo istome mjestu, tik do utvrđenog grada Budačkog, stajala je crkva Sveti Mihovil. Ta je crkva stradala tijekom provala Turaka, vjerojatno negdje u drugoj polovici 16. stoljeća. Budački su Turci zauzeli 1596., a vojska Vojne krajine oslobodila ga 1686. Vojne vlasti su na opustjela imanja naselila novo stanovništvo iz susjedne Bosne. Pravoslavna bogomolja u ovome kraju prvi puta spominje se već 1702. Isprva je to bila drvena crkva, koju je 1773. zamijenila zidana. Ta crkva, posvećena svetim Mihajlu i Gavrilu, u nekoliko navrata je popravljana. Zapaljena je u Drugome svjetskom ratu 1942. Obnovljena je 1961-1963., kada je promijenjena i njezina posveta; posvećena je svetim apostolima Petru i Pavlu. U posljednjem ratu crkva je opljačkana, ali je zadržala bogoslovnu ulogu. Obnova i preuređenje crkve potrajat će 1998-2012.

(* 3) Fotografije iz Zbirke Josipa Brunšmida u Zbirci fotografske dokumentacije (Fototeci) Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr) zavedene su pod inventarnim brojevima: FKB-7122, FKB-7123, FKB-7124, FKB-7125 i FKB-7126.

(* 4) Na kraju putnog izvještaja od 22. lipnja 1911. Josip Brunšmid najavio je detaljniji stručni izvještaj, kojeg je namjeravao objaviti u ”Vjesniku hrvatskog arheološkog društva”. U spomenutom glasilu najavljeni stručni izvještaj nije tiskan. Ivan Šarić u radu ”Kamenolomi gdje su se u rimsko vrijeme izrađivali sarkofazi” istaknuo je da ga nije uspio pronaći niti u rukopisnoj ostavštini Josipa Brunšmida te je pretpostavio da ga nikada nije niti napisao.

Nisam uspio pronaći podatak kada je točno Josip Brunšmid vršio arheološka iskopavanja u Donjem Budačkom. Moguće je da ih proveo već 1911.

* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov
e-mail: [email protected]

Arheolog Josip Brunšmid 1907. godine (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Arheolog Josip Brunšmid 1907. godine (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Crkva Sveti Mihajlo i Gavrilo i obližnja škola u Donjem Budačkom u vrijeme istraživanja Josipa Brunšmida (oko) 1911. godine (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Crkva Sveti Mihajlo i Gavrilo i obližnja škola u Donjem Budačkom u vrijeme istraživanja Josipa Brunšmida (oko) 1911. godine (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Žitelji Donjeg Budačkog otkopavaju temelje tamošnje srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Žitelji Donjeg Budačkog otkopavaju temelje tamošnje srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Otkopan poklopac kamene škrinje nedaleko crkve u Donjem Budačkom uspravljen na bok (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Otkopan poklopac kamene škrinje nedaleko crkve u Donjem Budačkom uspravljen na bok (Izvor: Zbirka fotografske dokumentacije Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske (fototeka.min-kulture.hr))

Crtež utvrde Budački i crkve Sveti Mihajlo i Gavrilo (na položaju srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil) vojnog inženjera J. A. Schillingera iz 1746. godine (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, 1993.)

Crtež utvrde Budački i crkve Sveti Mihajlo i Gavrilo (na položaju srednjovjekovne crkve Sveti Mihovil) vojnog inženjera J. A. Schillingera iz 1746. godine (Izvor: Milan Kruhek "Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, 1993.)

Hram Sveti apostoli Petar i Pavle manastira Gorica u Donjem Budačkom 2013. godine (Foto: Suvajac; Wikimedia.org (wikimedia.org))

Hram Sveti apostoli Petar i Pavle manastira Gorica u Donjem Budačkom 2013. godine (Foto: Suvajac; Wikimedia.org (wikimedia.org))

Arheolog Ivan Šarić sa suprugom neurologinjom Vidom Demarin 2012. godine (Foto: Nives Gajdobranski; Izvor: Akademija Art (akademija-art.hr))

Arheolog Ivan Šarić sa suprugom neurologinjom Vidom Demarin 2012. godine (Foto: Nives Gajdobranski; Izvor: Akademija Art (akademija-art.hr))

Tematski povezane objave