Kameni lijes izdubljen je u živoj stijeni (živcu) (Foto: Goran Majetić)
Arheolozima je poznata već dugo; pretpostavljaju da je riječ o sanduku ”lijesa” iz antičkog doba (2. ili 3. stoljeće) oštećenom pri izradi i stoga napuštenom.
No, drevna tajna opstaje. Obavijena narodnom predajom, koja je još "luđa" od samog spomenika. Predaja govori da je škrinja iz vremena kada su ovdje živjeli “Grki” i da je kamenu gromadu nosila trudna divkinja (divovska žena - ne nužno veličinom, već snagom). Predaju su zabilježili Josip i Nikola Volović u knjizi “Prilišće - Kupa, ljudi i tri sela”, objavljenoj 1994. godine: “Škrinju je donesla jedna leipa cura Grkinja, a kada ju je povrgla va toj lozi, beila je jako troudna pa se sela poleg na kamen i tu se vidi na kamenu kadi je sidila i kadi je rouku držala na kou se je troudna naslonila.””
Škrinja je isklesana u vapnenačkoj hridi. Lijes je prostran; na kamenom ležaju može počinuti čovjek visok i do 190 centimetara. Pored otvorene (razvaljene - u potrazi za blagom?) rake izvalio se poklopac, utonuo u šumsku crnicu, kojem nedostaje skoro petina čela. Škrinja odolijeva, i pod granama okolnih hrastova, oborenih na nju.
Goran Majetić, 7. ožujka 2020.
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Oštećen poklopac (pokrov) sanduka kamene škrinje (Foto: Goran Majetić)
Na kamenom ležaju može počinuti čovjek visok i do 1,9 metara (Foto: Goran Majetić)