Na Crkvini pod Stržbenicom u Vrepcu otkriven novi stećak s - isklesanim znamenjem

O tome spomeniku, o čijem podrijetlu sam dvojio nakon što sam ga prvi puta pobliže razgledao 9. listopada 2022. godine, u spomenutom napisu između ostaloga sam pribilježio: "Jedna od uspravnih ploča u zapadnom dijelu suhozidne ograde posebice se ističe oblikom, ali i uklesanim ”ukrasom” ... Na uspravnoj ravnoj stranici, okrenutoj prema središtu Crkvine, uočava se plitko uklesan veliki krug. No, kada se ploča obiđe s druge strane vidi se da sliči na dvoslivni krov. Ploča izgledom podsjeća na stećak - sljemenjak. Ukoliko bi to uistinu bio takav stećak, jedini takve vrste na Crkvini, pitanje je zašto ima uklesan znamen kruga na stranici koja bi trebala biti okrenuta ka zemlji ... No, moguće je da ova velika kamena ploča i nije stećak - sljemenjak, već poklopac kamene škrinje (sarkofaga) iz rimskog ili, pak, ranokršćanskog vremena. ... Visina ove kamene ploče (dijela iznad zemlje) iznosi 90 centimetara, a široka je 117 centimetara. Debljina središnjeg dijela ploče (u razini sljemena) iznosi 32 centimetra.".

Crkvinu u Vrepcu u međuvremenu posjetio sam još dva puta, i to 28. svibnja 2023. sa suprugom Martinom i slobodnim istraživačem Farukom Islamovićem (izletu je prisustvovao i naš prijatelj Nikola Cetina podrijetlom iz Vrepca, koji toga puta nije pohodio Crkvinu) te 21. ožujka ove godine, također sa suprugom, kćerkom Lilom te s konzervatorom - restauratorom Goranom Koprekom i cjelokupnom njegovom obitelji. Razgledavajući spomenik i raspravljajući o njemu s navedenim prijateljima bivao sam sve uvjereniji da je taj kameni spomenik, uspravno postavljen u nekadašnji ogradni zid Crkvine, poklopac antičke žare (urne) ili manje škrinje (sarkofaga).

Tragajući početkom rujna za podacima o kamenim sarkofazima u Lici, potrebnim za pripremu napisa "Divovi u sarkofagu iz Metka - pronađeni ”kosturi pravih orijaša”", ponovno mi je nakon dužeg vremena u ruke dospio rad Ivana Šarića (1943-2016.), arheologa - konzervatora Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba, naslovljen "Kamene urne u Lici". Navedeni rad tiskan je u izdanju "Arheološka problematika Like: znanstveni skup Otočac, 22-24. IX 1974", koje je objavilo Hrvatsko arheološko društvo (u okviru naklade "Izdanja Hrvatskog arheološkog društva", svezak 1) u Zagrebu 1975. godine.

U tome radu arheolog - konzervator Ivan Šarić u odjeljku "Katalog spomenika", pod rednim brojem 7. i naslovom "Vrebac", zabilježio je: "b) U suhozidu koji se nalazi na lokalitetu "Crkvina" nalazi se ugrađen jedan kameni poklopac u obliku krova na dvije vode. S donje strane je izdubljen utor za nalijeganje poklopca okruglog oblika. Dimenzije utora: promjer 69 cm. Dimenzije poklopca: 110 x 95 cm (sl. 15).". Ova bilješka popraćena je, dakle, i fotografijom čiji potpis glasi: "15 Vrebac lokalitet "Crkvina": kameni poklopac urne". Na toj fotografiji nesumnjivo je prikazan kameni spomenik koji je privukao pozornost nekolicine slobodnih istraživača koji su proteklih nekoliko godina obilazili Crkvinu u Vrepcu, pa tako i moju. Spomenuta fotografija ujedno pruža zanimljivo svjedočanstvo da dio suhozida Crkvine u Vrepcu, u koji je bio ugrađen poklopac velike vapnenačke žare, (najkasnije) 1974. godine još nije bio razgrađen, odnosno da je u njega tada još bilo uklopljeno i manje kamenje.

Iz uvodnoga dijela napisa "Kamene urne u Lici", može se doznati da je Ivan Šarić osobno obišao vrebačku Crkvinu, a kako se u radu posebno ne navodi ime fotografa priloženih snimki, zacijelo ih je napravio sam pisac. Pri kraju uvodnika rada arheolog - konzervator Ivan Šarić ističe da i poklopac žare koji je zamijetio u suhozidu Crkvine u Vrepcu pripada spomenicima iz razdoblja uprave Rimskoga carstva u Lici, i da vjerojatno potječe iz sredine ili druge polovice 2. stoljeća. Osim toga, pisac u dijelu uvodniku "II. Četverokutne kamene urne s latinskim natpisom" naglašava jedinstvenost toga vrebačkog poklopca žare:

"Kao mogućnost postojanja još nekih varijanti kamenih urni u Lici, spominjemo jedan nalaz kamenog poklopca u obliku krova na dvije vode nađen u Vrepcu, ... Na temelju okruglo izvedenog utora s donje strane poklopca iz Vrepca, mogli bismo pretpostaviti i valjkasti oblik kamene urne koja u ovom slučaju mora da je bila većih dimenzija. Analogije za jedan takav spomenik nismo mogli ustanoviti, te ostaje još uvijek mogućnost da se i ovdje radi o četverokutnoj kamenoj urni s okruglo formiranim udubljenjem za smještaj ostataka pokojnika, ili pak o urni nekog kombiniranog oblika.". Ivan Šarić u popratnoj bilješci upućuje na rad arheologa Josipa Brunšmida "Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije", objavljen u glasilu "Vjesnik Hrvatskog Arheološkog društva Zagreb", svezak V iz 1901. godine, u kojemu je opisana i crtežom prikazana stepenasto oblikovana žara iz naselja Drvišica kod Karlobaga "koja ima gornji dio završen u obliku valjka u kojem se nalazi udubljenje za olu".

Na osnovu svega navedenog, smatram da za vrebački spomenik s uklesanim krugom i ”krovom” na dvije vode više nema dvojbe, da se radi o poklopcu veće i neobično oblikovane žare iz rimskoga doba. No, pri već ukazanim novijim obilascima tamošnje Crkvine s Farukom Islamovićem i Goranom Koprekom, istraženi su još neki kameni spomenici koje u stručnim radovima nitko nije spomenuo. Tako je pri posjetu 28. svibnja 2023. godine u neposrednoj blizini stećka na čijoj površini je isklesan četverolist, pregledan je i pločasti stećak sa zanimljivim znamenjem križa i dvaju potkova.Na ovaj neobičan stećak ukazao je Faruku Islamoviću te Martini Majetić i meni mještanin Vrepca Miloš Ćurčić, koji nas je toga dana vodio do ostataka prapovijesne gradine na obližnjem brijegu Stražbenica. Prema mišljenju našega domaćina, oblikovanje toga znamenja na predmetnoj kamenoj ploči imalo je neke veze s ulazom u staru crkvu, od kojega na Crkvini sada nema traga čak niti temeljima, osim što se po izgledu zemljišta može pretpostaviti da se nalazila upravo u blizini navedene ploče.

O tome
stećku s isklesanim znamenjem čuo je, inače, Faruk Islamović još 24.
travnja 2021. godine zanimljiv podatak od mještana, tijekom jednog od
izleta u vrebački kraj s prijateljem Nikolom Cetinom, istražujući
prirodne znamenitosti i baštinu stanovništva oko rijeke Jadove,
pripremajući o istima napise za časopise kao što su "Hrvatska
vodoprivreda" i "Meridijani". Kao prilog, pak, ovome napisu, u kojemu
prvi puta predstavljamo izuzetnost toga stećka, uz poslanu fotografiju
naglasio je: ”Domaći kažu da je to bilo klecalo za djecu. Nešto kao mjesto gdje dijete klekne prije ulaska u crkvu ili ispred križa.”.

Pri posjetu koji je uslijedio 21. ožujka ove godine, koji je upriličen u
okviru istraživačkog izleta u Liku ukupno 8 članova obitelji Koprek (5)
i Majetić (3), konzervator - restaurator Goran Koprek iz Zagreba na
vrebačkoj Crkvini fotogrametrijski je snimio znamenje na toj novootkrivenoj
kamenoj ploči, kako bi se dobio njezin 3D
model. Posebnost toga znamenja koje se nalazi na ulomku pločastoga
stećka, a riječ je o križu i dvije potkove, ogleda se u činjenici
da je  - isklesano (znakovi su klesani "prema van").

Na
taj način na Crkvini pod Stražbenicom u Vrepcu zamijećen je novi, drugi
stećak s isklesanim znamenjem. Još jednom posebno valja naglasiti -
isklesanim, jer na svim ostalim zamijećenim do danas "preživjelim"
stećcima sa znakovima ili reljefom na području Like, isti su uklesani u
vapnenačku površinu. Već od ranije poznati četverolist na stećku u
Vrepcu, kojega je predstavio prijatelj Faruk Islamović u napisu "Stražbenica",
kao i novouočeno znamenje na još jednom tamošnjem stećku, klesano na
način da križ i dvije potkove izviruju iz površine kamena, odaju vrsne
majstore klesare i predstavljaju rijetkost među stećcima u Lici. Po tome
je groblje sa stećcima - pločama i sanducima u Vrepcu uistinu
jedinstveno u Lici.

Pri posjetu Vrepcu upriličenom 28. svibnja 2023. godine u dvorištu kuće obitelji Milekić, svega oko 200 metara jugozapadno u dolini podno brijega s Crkvinom, razgledali smo i prednju stranu kamene žare s latinskim natpisom, dovezene još odavno s Crkvine i ugrađene u pročelje kuće s dvorišne strane. U već spomenutom radu "Kamene urne u Lici",  arheolog - konzervator Ivan Šarić, koji je t žaru prvi predstavio javnosti, između ostaloga piše: "Danas se u samom Vrepcu nalazi oštećena četverokutna kamena urna ugrađena u prednju fasadu zgrade Miloša Milekića, kuć. br. 53. Urna je izrađena iz sivog domaćeg vapnenca.  Vidljiv je dio samo prednje strane urne s dijelom natpisnog polja. Ta je strana koncipirana u obliku pročelja antičkog hrama, o čemu svjedoče i dijelovi u reljefu prikazanih tordiranih polustupova. Na natpisnom polju smještenom među pulostupovima urezan je natpis. Dio natpisa koji je sačuvan ima 6 redova i pisan je rustičnom kapitalom.".

Natpis je zanimljiv utoliko, što se u njemu spominje - Arupina, koje Ivan Šarić dovodi u vezu s mogućim mjestom prebivanja pokojnice, japodskim naseljem Arupij koje se nalazilo na brdu Vital kod današnjeg sela Prozor nedaleko Otočca. Ljubazni domaćini obitelji Milekić u dvorištu svoje kuće pokazali su nam i kameni spomenik nepoznate svrhe i starosti, možda žrtvenik ili građevni ulomak, također odavno prevezen s Crkvine, kao i nekoliko manjih kamenih ulomaka jednako nepoznatog podrijetla. 

Naposljetku, od novosti vezanih uz vrebačku Crkvinu, ističem da sam pri već spomenutom ovogodišnjem istraživanju uočio još jedan pločasti polegnuti stećak u suhozidu oko 50-ak metara zapadno od Crkvine, blizu otvora kroz koji se lagano uspinje jedva primjetnom stazom ka groblju sa preostalim stećcima. To bi bio ukupno 24. stećak ili njegov ulomak koji smo zapazili na ili uokolo tamošnje Crkvine. Na povratku sa Crkvine, koju je konzervator - restaurator Goran Koprek snimio iz zraka dronom, prošetali smo se, pak, do Rakića špilje, odnosno istoimenog obzidanog vrela, oko 150 metara sjeverozapadno u podnožju Crkvine.

Područje Crkvine u Vrepcu i njezine bliže okolice, uključujući i stepenasto piramidalno brdo Stražbenica s ostacima prapovijesne gradine, uistinu je osobito mjesto, predivne prirode, zanimljivih kulturno-povijesnih spomenika i posebne privlačne snage. Tu je život bujao neprekidno tisućama godina, ostavivši sve do danas, unatoč brojnim pustošenjima, vrijedne tragove u gradinskim tavanima (terasama), humcima ili gomilama, crkvini s više kamenih spomenika iz starog (u ovome napisu predstavljena su samo dva, koja se još uvijek mogu vidjeti u Vrepcu) i srednjeg vijeka, ... ali i s raznim tajnama, poput Vrata na Stražbenici, koje tek valja odgonetati (* 1).

Najzad, novosti iznesene u ovome napisu svjedoče nešto izuzetno bitno, što sam već u nekim ranijim radovima naglašavao, da na nalazišta bogata povijesnom spomeničkom baštinom treba dolaziti više puta, u različita doba dana i godišnja doba, kao i u zajedništvu s drugim predanim istraživačima te koristeći razne pristupe i načine istraživanja. Samo tako moguće je proširiti i unaprijediti spoznaje, otkrivati nepoznati, kao i bolje proniknuti u veličanstvenu i zagonetnu ostavštinu predaka.