Poklopac sarkofaga na kupalištu uz lijevu obalu Korane kod izvora Donji vrutak nedaleko Cerovca Barilovićkog (Foto: Krunoslav Zubčić; Izvor: ”Godišnji izvještaj Hrvatskog restauratorskog zavoda za 2019. godinu”)
O novom pronalasku u Korani kod Donjeg vrutka arheolog i konzervator Krunoslav Zubčić izvijestio je u napisu ”Rijeka Mrežnica” (* 1), objavljenom u glasilu ”Hrvatski arheološki godišnjak”, broj 3 iz 2007. godine. U navedenom napisu, između ostaloga, ističe: ”Donji vrutak je mali izvor koji kaptira vodu na lijevoj, blago položenoj, obali rijeke Mrežnice (vrelo se nalazi uz rijeku Koranu, nap. pis.). Tu se na mjestu ljetnog kupališta, na dubini od 1 m, nalazi poklopac antičkog sarkofaga. Riječ je o poklopcu na dvije vode s ugaonim akroterima, dimenzija 258 x 142 centimetra. Pokraj njega nalazio se još jedan poklopac sličnih dimenzija, ali su ga mještani izvadili tijekom 90-ih.” (* 2). Poklopac se nalazi uz samu obalu. Dvoslivni krov poklopca okrenut je prema dnu i većinom je utonuo u riječni mulj.
Krunoslav Zubčić složio se s mišljenjem arheologa Domagoja Perkića (* 3) da su se kameni sarkofazi izrađeni u kamenolomima na karlovačkom području mogli prevoziti rijekama Koranom, Mrežnicom i Kupom. U istom napisu stoga je naglasio: ”Kameni proizvodi iz kamenoloma mogli su se prevoziti do većih gradova niz navedene rijeke, ... Transport tako teških poklopaca riječnim brodovima znatno je lakši nego zaprežnim vozilima koja zahtijevaju cestovnu infrastrukturu. Poklopci su mogli pasti s broda tijekom transporta ili ukrcaja. Ručnim sondiranjem, u mulju pored poklopca nisu otkriveni ostaci drvene konstrukcije broda.”. Ujedno se založio i za nastavak istraživanja nalazišta kod vrela Donji Vrutak, ne bi li se pribavili znanstveni dokazi koji bi potvrdili pretpostavku o riječnom prijevozu sarkofaga (* 4).
Domagoj Perkić u knjizi "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna", objavljenoj 2019. godine, u popisu ”Sarkofazi i urne kao spoliji i pojedinačni nalazi”, spominje još jedan hidroarheološki nalaz dijela sarkofaga u Korani: ”17. Naselje Ponorac / Bišica greda: - pojedinačni nalaz u Korani, - sarkofag, - poklopac, - cjelovit.”. Ne ističe dimenzije poklopca jer prigodom istraživačkog obilaska nalazišta sarkofag nije mogao uočiti. Razlog za to navodi u kratkoj bilješci koju je priložio predočenim podacima u spomenutom knjiškom popisu: ”Uočen je prilikom gradnje brane u Lučici; nažalost, za građevinskih radova prekriven je muljem pa ga nije bilo moguće dokumentirati.”. Domagoj Perkić ne navodi od koga je, ili iz kojeg izvora, doznao za otkriće poklopca kamene škrinja kod Bišica (Bišića) grede. Gornja bilješka ne pruža podatak o tome tko je i kada uočio poklopac sarkofaga u rijeci (* 5).
Nalazište kod Bišica grede smješteno je oko 4 kilometra uzvodno Koranom od nalazišta kod Donjeg Vrutka. Bišica greda je gotovo okomita stijena s desne obale Korane, jugozapadno od najviše vrha Skradske gore, Velikog vrha (429 m.n.v.). Njoj nasuprot, na lijevoj obali rijeke, uzdiže se također stjenovita litica, Karanova greda. Na Korani se između ove dvije skupine stijena (greda) pruža brana, nekoć davno dograđena kako bi osigurala dovoljan protok vode za mlinove uz obje obale: Unazad oko pola stoljeća svi su koranski mlinovi utihnuli, pa i na ovi na području Ponorca s desne obale i Donje Perjasice s lijeve obale Korane. Upravo od te brane, nizvodno od zaselka Markovići, pruža se duboka slikovita sutjeska Korane u dužini od gotovo 3 kilometra, sve do brane u zaselku Lučice.
Domagoj Perkić u spomenutoj knjizi, u ulomku ”Naselje Donja Perjasica / Karane”, ističe da je poklopac sarkofaga kod Bišica grede nađen uz desnu obalu Korane. Dodaje da njegov nalaz, u blizini više kamenoloma u kojima su se izrađivali sarkofazi i urne, svjedoči o tome da se rijekom Koranom ”obavljao transport gotovih ili poluzavršenih proizvoda” (* 6). Poklopac je očito nađen podno ”slijepog” tunela prokopanog kroz navedenu liticu oko 1985. godine. Zapravo su tada izbušena dva tunela na ulazu u sutjesku Korane, jedan nasuprot drugome, koji vode - nikamo! Jedan tunel prokopan je na lijevoj obali, kroz stijene Karanove grede, a drugi na desnoj obali, kroz stijene Bišica grede. Prokopani su kao dio istražnih radova za potrebe gradnje hidroelektrane (HE) "Lučice". Hidroelektrana nije sagrađena, a za nadati se da nikada i neće biti (* 7).
U karlovačkim rijekama Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri u budućnosti su vrlo vjerojatno mogući novi nalazi (ulomaka) poklopaca i sanduka kamenih škrinja i žara. Žitelji sela uz obale ovih rijeka, koji od davnine znaju da njihova korita kriju pojedine od tih spomenika, izrađenih u obližnjim kamenolomima u vapnenačkom kršu, ispreli su o njima zanimljivu predaju. Predaju, koja je posebice vezana uz nalaz dijela sarkofaga u Korani kod Donjeg vrutka, zapisao je, pod naslovom ”Sveti Perca i vodene vile”, zaljubljenik u baštinu dugoreškog kraja, slobodni istraživač Petar Bišćan 1999. godine. Ulomak zapisane predaje uvršten je u izdanje ”Stručna podloga za zaštitu poriječja rijeke Mrežnice”, objavljeno 2010. godine, koje je priredio Vladimir Hršak sa suradnicima Zavoda za zaštitu prirode Republike Hrvatske (danas Zavod za zaštitu okoliša i prirode u okviru Hrvatske agencije za okoliš i prirodu).
U ulomku objavljenom u spomenutom izdanju ističe se: ”Narodna predaja te je podvodne ostatke povezivala s vodenim vilama koje su, za razliku od dobrih gorskih vila, otimale mladiće i odvodile ih u vodene dvore: ”Naši stari dedi i pradedi, nisu znali niš o tom kamenju, kaj to je i zač je to služilo, pa su o tom izmišljali svakojake divane ... Malog Percu su sad prisvojile vodene vile, ali kako ljudsko čeljade nemore živ t u vodi onda su mu vodene vile napravle ižu u vodi u kojoj je malji Perca s njimi živl. Tote priči dolazi konac. Ta iža je zapravo pokrov rimskog sarkofaga gliboko u vodi, u jezeru, na Doljnjem vrutku.”.”.
Goran Majetić, slobodni istraživač, 20. prosinca 2021.
* Pogledajte prethodna dva napisa o podvodnim nalazištima poklopca sarkofaga na karlovačkom području: Podvodna arheologija: U potrazi za kamenom škrinjom iz Kupe kod Hrnetića i Podvodna arheologija: Tko će ”sastaviti” dvije polovice poklopca kamene škrinje iz Korane kod Donjeg vrutka?
(* 1) Napis Krunoslava Zubčića sadrži više pogrešaka vezanih uz nazive područja i mjesta istraživanja. Već sam naslov napisa je manjkav jer su istraživanja prevodena, osim u Mrežnici, i u rijeci Korani, na ukupno tri mjesta. Istraživač je pomiješao rijeke, nalazišta i područja gradova i općina u okviru kojih su smještena nalazišta. Rečenica ”Rijeka Mrežnica rekognoscirana je na trima lokacijama: u općini Duga Resa na lokaciji Sv. Petar Mrežnički i Cerovac te u općini Barilović u mjestu Zvečaj.” sadrži više krivih navoda. Uistinu je Mrežnica istraživana na području grada Duga Rese, i to u naseljima Sveti Petar Mrežnički i Donji Zvečaj. Naprotiv, nalazište nedaleko naselja Cerovac Barilovaćki u općini Barilović nalazi se u Korani.
Na više mjesta u knjizi Domagoja Perkića "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna", prezime arheologa i konzervatora Krunoslava Zubčića napisano je pogrešno, Zupčić. Pogrešno je potpisan čak i u vlastitom spomenutom radu iz ”Hrvatskog arheološkog godišnjaka”.
(* 2) Za ranije pronađen poklopac sarkofaga, Krunoslav Zubčić u istom napisu točno naglašava: ”Taj je poklopac slomljen na dva dijela - jedan se nalazi ispred crkve u Sv. Petru Mrežničkom, a drugi u starom gradu Bariloviću.”.
U popisu ”Sarkofazi i urne kao spoliji i pojedinačni nalazi”, kojeg je 2019. objavio Domagoj Perkić u knjizi "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna", o poklopcu sarkofaga pronađenom 2006. navodi sljedeće podatke: ”8. Barilovečki Cerovac - kod izvora Donji vrutak: - pojedinačni nalaz u Korani, - sarkofag, - poklopac, - cjelovit, - dimenzije: 258 x 142 x ”25”.”. Donosi, dakle, i podatak o visini (debljini) poklopca, i to samo dijela koji nije bio utonuo u riječni mulj.
(* 3) Krunoslav Zubčić pri tome se osvrće na navod Domagoja Perkića iz napisa ”Grad mrtvih u Bubijevoj jami kod Barilovića”, objavljenog u časopisu ”Histria Antiqua”, svezak 8 iz 2002., kojim naglašava važnost dotadašnja 3 pojedinačna nalaza dijelova sarkofaga na karlovačkom području u rijekama Kupi i Korani: ”To nam svjedoči o transportu, a vrlo vjerojatno i o trgovini, putem vodenih tokova.”.
(* 4) Krunoslav Zubčić u napisu ”Rijeka Mrežnica”, objavljenom u glasilu ”Hrvatski arheološki godišnjak”, najavljuje: ”U nastavku istraživanja, nakon uklanjanja riječnog raslinja, planiraju se mamut-sisaljkama očistiti naslage mulja radi lociranja brodske konstrukcije. Također je planirana petrografska analiza kamena od kojeg je izrađen poklopac te usporedba rezultata s analizom kamena iz kamenoloma. Utvrđivanjem podrijetla kamena i blizine rijeke Mrežnice (uistinu Korane, nap. pis.) mogla bi se dokazati ili odbaciti teorija o riječnom transportu.”.
Da je Krunoslav Zubčić nastavio s povremenim istraživanjem toga poklopca sarkofaga, svjedoči primjerice njegov izvještaj naslovljen ”Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra”, objavljen u glasilu ”Hrvatski arheološki godišnjak”, broj 11 iz 2014., u kojem između ostaloga ističe: ”Na položaju Donji vrutak na rijeci Korani ... napravljena je manja sonda neposredno uz poklopac sarkofaga. Nije utvrđeno postojanje brodske konstrukcije, kao ni znatniji arheološki ostaci. Informacija o postojanju trećeg poklopca 20 m nizvodno nije potvrđena, jer zbog loše vidljivosti poklopac nije pronađen.”.
Svjedočanstvo o nastavku istraživanja pruža i izvještaj objavljen u glasilu ”Godišnji izvještaj Hrvatskog restauratorskog zavoda za 2019. godinu”, u kojem se u poglavlju posvećenom istraživanjima Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda naglašava: ”Ovogodišnje arheološko rekognosciranje rijeke Kupe i njezinih pritoka provedeno je u suradnji s kolegama sa sveučilišta Aix Marseille (Centre Camille Jullian - Centre national de la recherche scientifique). Prva pregledana lokacija je Donji vrutak na rijeci Korani, između Gornjeg Šćulca i Luketića, gdje se uz obalu rijeke Korane nalazi kameni poklopac sarkofaga. ... Nakon uklanjanja riječnog raslinja i sloja mulja iznad poklopca, fotografski je dokumentirana površina dna u svrhu izrade 3D modela.”.
(* 5) Pretpostavljam da je poklopac sarkofaga uočila skupina zaljubljenika u povijesnu i prirodnu baštinu, većinom iz Barilovića, tijekom jedne od ophodnji kanuima po Korani, s kojima su otpočeli još 1972. Podaci koje iznosi arheolog Domagoj Perković vjerojatno potječu od jednog od pokretača te skupine i suosnivača Društva za ekologiju i vodene aktivnosti ” Sedra” iz Barilovića 1996., inženjera strojarstva Juraja Štefančića.
(* 6) Arheolog u odlomku knjige ”Transport proizvoda iz kamenoloma” nadalje naglašava kako je ”... očito je da je najveća koncentracija kamenoloma - na 22 položaja od ukupnih 29 (oko 76%) - u neposrednoj blizini rijeke Korane ili gravitira prema njoj. Osim toga, od četiri sarkofaga nađena u rijekama tri primjerka su iz Korane. Možemo zaključiti kako se upravo Koranom obavljao najveći dio transporta proizvoda iz antičkih kamenoloma.”.
U istom odlomku pretpostavlja i neke od mogućih načina prijevoza sarkofaga i urni iz kamenoloma do Korane: ”Transport od kamenoloma do rijeka također je morao biti dobro organiziran. Za prijenos kamenih blokova mogle su biti korištene rampe različitog nagiba, fiksirane željeznim klinovima, preko kojih su se kameni blokovi prenosili na kolcima s drvenim kotačima za koja su bili privezani. Drugi je način korištenje nekog oblika saonica vučenih i po zemlji i po snijegu, za što primjere imamo u brojnim kamenolomima Rimskog Carstva ...”.
Domagoj Perkić u navedenom odlomku ujedno naglašava da potvrdu važnosti riječnog prometa u Pokuplju imamo ”... u podvodnim nalazima antičkih sarkofaga u Kupi i Korani te brodskog tereta u Kupi kod Kobilića Pokupskog.”.
U Kupi kod Kobilića Pokupskog, sela uz lijevu obalu rijeke, smještenog tek oko kilometar nizvodno od sela Kamensko koje se nalazi uz suprotnu desnu obalu, pjeskari su pronašli, počevši od 1913., brojne ulomke brončanih kipova iz rimskog doba (sačuvano je 89 ulomaka). Nedaleko Kobilića Pokupskog u Kupi, oko 700 metara nizvodno od pavlinskog samostana i crkve Majke Božje Snježne u Kamenskom, 2009. pronađen je potopljen brod s teretom rimskih opeka, koji se od tada sustavno istražuje. Pri tome valja istaknuti, da je na prostoru današnjeg Kamenskog bilo manje rimsko naselje, a u rimsko doba tu je bio i prijelaz preko Kupe koji je povezivao ceste s obje obale Kupe.
(* 7) U napisu ”Kanuom po Korani (2.)”, kojeg sam objavio u internetskom magazinu Kameleon (udruga-kameleon.hr) 17. kolovoza 2009., istaknuo sam: ”HE "Lučice" još se vuče u prostornim planovima; uporno je prepisivana iz prijeratnih sve do vrijedećeg plana Karlovačke županije. Ponovi li se slučaj Dobre i ujezeri li se srednji tok Korane, nestat će 15-ak slapova uzduž desetak kilometara toka, bit će potopljen slikovit kanjon, uništeno složeno životno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta ...”.
U srednjem toku Korane, kroz općinu Barilović, Hrvatska elektroprivreda i privatni ulagači ponovili su prijeratne namjere da uz HE "Lučice" izgrade još i malu hidroelektranu (MHE) ”Barilović”. Zahvaljajući protivljenju žitelja općine Barilović, pravnim naporima udruge ”Eko Pan” iz Karlovca te podršci Društva za ekologiju i vodne aktivnosti ”Sedra” iz Barilovića i drugih udruga za zaštitu okoliša, izgradnja dvaju spomenutih hidroelektrana (do daljnjeg) je obustavljena.
* Napomena o autorskim pravima:
Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom
obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis
te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete
dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Poklopac koji se još nalazi u Korani kod vrela Donji vrutak pozamašne je veličine; dugačak je čak 258 centimetara, a širok 142 centimetra (Foto: Krunoslav Zubčić; Izvor: ”Hrvatski arheološki godišnjak”, broj 3 iz 2006.)
Stjenoviti usjek Bišica greda uz desnu obalu Korane (u pozadini se nazire Skradska gora), podno koje u koritu rijeke zatrpan muljem leži poklopac kamene škrinje (Foto: Martina Majetić)