Otkriven prastari kamenolom na brijegu Vinici

Kako je riječ o području na samom rubu plitkog krša, iz gorskog hrbata Vinice svako malo strše nakupine stijena i kamenja. ”Uspinjao sam se na nju puno puta, iz raznih smjerova, ali nisam skretao sa označenih staza. Čim sam danas napravio iznimku, nabasao sam na prastari kamenolom. Jednu prostranu ponikvu (također obilježje krša) okružuje "grozd" vapnenačkih stijena, od kojih su pojedine nekoć davno "rezane" i "sječene".”, istaknuo sam odmah po otkriću kamenoloma, na osobnom facebook profilu 4. siječnja 2020. godine. O nalazu sam istoga dana i izvijestio arheologa Konzervatorskog odjela Karlovac Krešimira Raguža. Na osnovu uvida u dostavljene mu fotografije, istaknuo je da je u pitanju vjerojatno antički kamenolom (* 1).

Ostavljam stručnjacima arheolozima da utvrde starost kamenoloma i njegovu točnu namjenu. Podsjeća me na slične nalaze s obronaka južnije Skradske gore, nasuprotnog brijega Kestenak i šireg područja Perjasice, gdje se na više mjesta mogu vidjeti i (polu)proizvodi dobiveni isklesavanjem: kameni sanduci i poklopci grobnih škrinja (sarkofaga). Smatra se da su na području starohrvatskih Gorica, kako se do novog vijeka nazivao kraj koji je obuhvaćao dio današnjeg Pokuplja južno od Kupe te prostor današnjeg Korduna, izrađivani tijekom rimske vladavine, u 2. i 3. stoljeću. Pojedini blokovi izdvojeni iz matične stijene teški su i nekoliko tona. Kako i kamo su prevoženi, posebna je priča s još uvijek obiljem nepoznanica (* 2). Oni koji su preostali u kamenolomima u pravilu su ili nezavršeni ili su oštećeni pri klesanju ili pokušaju premještanja.

Novootkriveni kamenolom na Vinici najbliži je gradu Karlovcu od do sada poznatih kamenoloma rimskih sarkofaga (škrinja) i urni (žara). Od gradskog središta udaljen je tek nešto više od 3 kilometra. Riječ je o kamenolomu koji se nalazi blizu samog hrpta Vinice, u jugoistočnom dijelu brijega povrh sela Belajska Vinica. Kamenolom se zapravo sastoji od samo jedne vapnenačke stijene - kamena živca, u kojoj se još uvijek dobro vide tragovi otklesavanja velikog pravougaonog monolita. U blizini stijene nema isklesane kamene škrinje ili žare, što upućuje da je kao izrađeni proizvod ili (vjerojatnije) poluproizvod prevezena na mjesto daljnje dorade ili korištenja kao grobnog lijesa.