Otkriven novi kamenolom sarkofaga - u Straži nedaleko Duga Rese! (2.)

U tome radu, koji se bavi poviješću istraživanja i značajem arheološkog nalazišta jugozapadno od Duga Rese, uz rijeku Mrežnicu, David Fudurić u odlomku ”Crkvišće u kontekstu antike karlovačkog kraja” pribilježio je: ”Godine 2020. je ubiciran antički kamenolom u zaseoku Straža kod Jarčeg Polja s desetak kamenih poklopaca sarkofaga.19”. U navedenoj bilješci pod brojem 19 pribilježio je: ”Lokalitet je pronašao Goran Majetić. Osobno sam posjetio lokalitet i uvjerio se u postojanje nekoliko dobro očuvanih poklopaca sarkofaga. Od toga se izdvaja masivan poklopac težak desetak tona razlomljen poprečno (otprilike na trećini) u dva dijela. Manji dio je ”prevrnut”, odnosno krov je zabijen u zemlju. Poklopac je širine 1,6 metara i ukupne dužine oko 3 metra. Radi se o poklopcu oblika ”krova na dvije vode” s 4 akroterija od kojih je jedan očuvan, a budući da su dva zabijena u zemlju nije im moguće odrediti stupanj očuvanosti. Zanimljivo je da je krov ukrašen s 9 redova tegula između kojih je očuvano 8 redova imbreksa, s time da je naglašeno sljeme krova. Ovaj poklopac može se usporediti sa sarkofagom nađenim pri iskopavanju lokaliteta Sveti Kvirin u Sisku. Radi se o poklopcu sarkofaga dimenzija 234 x 143 x 123 centimentra s 9 redova tegula pokrivenih s 8 redova imbreksa. Petrografskom analizom utvrđeno je da se radi o vapnencu, vjerojatno s karlovačkog područja. (Migotti, 2013, 202, Migotti, 2018, 29-30.) Iako je poklopac nađen u Sisku nešto manji, ima identičan raspored imbreksa i tegula što može značiti da ga je izradio isti majstor te pruža čvrst dokaz o korištenju kamenih proizvoda s karlovačkog područja u Sisciji.”.

David Fudurić u kratkoj prepisci koju smo vodili 17. rujna 2020. godine putem facebooka, također ukazuje da spomenuti novootkriveni poklopac sarkofaga iz sela Straža izravno dokazuje da su se neki od sarkofaga izrađenih u kamenolomima na području zapadno i južno od Duga Rese kao gotovi proizvodi odvozili u antičku Sisciju. Takva pretpostavka već je dugo ”kolala” među pojedinim arheolozima i ljubiteljima drevne baštine, posebice s karlovačkog područja. No, mladi arheolog iz Donjeg Zvečaja ju je bez sumnje potvrdio kao osnovanu, pronašavši jasnu ”... analogiju između poklopca u Jarčem Polju i poklopca pronađenog u Sisciji”.

Ovog prigodom mogu još samo dodati da se prijevoz takvih višetonskih sarkofaga od kamenoloma na širem karlovačkom (dugoreškom) području najvjerojatnije vršio lađama. U prilog tome govori smještaj do sada otkrivenih kamenoloma koji se većinom nalaze na udaljenosti od samo nekoliko stotina metara do najviše par kilometara od neke od triju rijeka, Dobre, Mrežnice ili Korane. Dakako, po krškom zemljištu i te razmjerno male udaljenosti predstavljale su zahtjevnu transportnu zadaću.

Možemo nagađati (na osnovu starih zapisa i narodnih predaja) da je teške kamene škrinje od kamenoloma do rijeke vukao par (ili više parova?) volova. Moguće na kolima ili saonicama. Vjerojatnije u kišnom, ili čak zimskom, dijelu godine, kada su vodostaji karlovačkih rijeka viši i stoga pogodniji za plovidbu lađa natovarenih teškom robom. U to doba godine lakše je manjom lađom ili čamcem svladati brojne slapove, u nizvodnom toku tih rijeka visokih ponegdje i do 2-3 metra. Nakon 10-20 ili više kilometara plovidbe Dobrom, Mrežnicom ili Koranom slijedilo bi, nakon ušća tih rijeka kod današnjeg grada Karlovca, višestruko duže iskušenje prijevoza sarkofaga lađom niz Kupu s brojnim brzacima.

Takav riječni prijevoz, bez sumnje, bio je pun zamki i opasnosti. Da su se nesreće uistinu događale svjedoči već nekoliko nalaza (ulomaka) poklopaca ili sanduka kamenih škrinja u Korani i Kupi. Nalazi, od kojih neki nisu na mjestima riječnog prijelaza ili gaza, ujedno idu u prilog spomenutoj pretpostavki o pretežito riječnom prijevozu sarkofaga iz krških kamenoloma Pokuplja do jednog od najvećih antičkih središta u Panoniji, grada Siscije. No, to je već neka posve druga priča ...

Goran Majetić, pisac i istraživač povijesti, 19. srpnja 2021.