U tom djelu autor pobija Josefa Dobrovskog i njegovu teoriju o Konstantinu kao autoru glagoljice te brani tradiciju sv. Jeronima kao tvorca tog pisma.
Tako Karl August Friedrich Pertz u svojoj knjizi piše (preveo sam najbolje kako sam mogao):
"Za sv. Jeronima, autora glagoljaške književnosti, prvo smo vidjeli kako se bore sami slavenski narodi, a zatim i dokaze knjiga, koje smo prenijeli - iz riječi Nicolausa Arbensisa proizlazi da je slavenska verzija svetih kodeksa postojala među Slavenima možda već u sedmom stoljeću, a to pokazuje i Codex Clotianus (Kločev glagoljaš) koji je označen njegovim autoritetom (sv. Jeronima) - tako da se narodna predaja Slavena ne može svesti ni na koga drugoga osim na sv. Jeronima. Sada iznosimo i druge dokaze pomoću kojih možemo inzistirati na daljoj argumentaciji. Dapače, poslanice pape Inocenta IV, Klementa VI., Pavla II., Urbana VIII., Klementa XI., Inocenta X., Benedikta XIII. i konačno Benedikta XIV. zabranjuju svaku sumnju o sv. Jeronimu, tvorcu slavonske pismenosti. Stoga se ne čini nepravednim, ili nepotrebnim za stvar, dodati ovdje one odlomke poslanica, koji imaju malo veći autoritet."
*
Ovdje je jako značajno spominjanje Nicolausa Arbensisa i slavenske verzije svetih knjiga u sedmom stoljeću, što svakako isključuje Ćirila i Metoda kao prve prevoditelje biblijskih tekstova na neki slavenski jezik. Naravno da su Hrvati, s obzirom na to da se već u VII. stoljeću spominju kao kršteni, imali svoju knjigu na svom pismu kao i slavensko bogoslužje. To što te slavenske knjige iz VII. stoljeća nisu sačuvane nije argument u korist ćirilometodista jer ni njihovi radovi nisu sačuvani, pa ih se na isti način može i prihvatiti i osporiti.
*
U galeriji donosim preslike tekstova nekih papinskih poslanica iz Pertzove knjige i slike svih osam navedenih papa.
*
Na stranici 182. Pertz tvrdi: "… jasno je da je glagoljaštvo utemeljeno gotovo 520. godine prije ćirilizma - mora se priznati da je sveti Ćiril preuzeo slova od glagoljice."
*
I u nastavku na istoj stranici: "… ako Ethikovim slovima pridodamo neke od glasova svojstvenih slavenskom jeziku, iz toga ne slijedi da se ona razlikuju od glagoljice: prije bi se moglo zaključiti da su Slaveni dovršili i poboljšali Ethikov alfabet novim slovima koja su sami izmislili."
*
Na samom kraju knjige Karl Pertz donosi i tablicu Ethikovih slova i glagoljice, no, nažalost na digitalnom izdanju nisu dobro vidljiva, pa ako je netko u prilici nabaviti bolju sliku - bit ću mu zahvalan.
*
Na kraju što reći - kad su češki jezičari Dobrovsky, Šafarik i bratija porijeklo glagoljice pripisali svojoj zemlji (Moravskoj), neki Hrvati poput Račkog i Jagića su im bezrezervno pružili podršku - neki poput Kukuljevića Sakcinskog nisu, dok je u istinsku obranu tradicionalne predaje nastanka glagoljice u hrvatskim zemljama (Dalmaciji) značajan rad otisnuo Nijemac kojega sam upravo predstavio - Karl Pertz. Danke Deutschland!
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 15. siječnja 2024.
* Pogledajte i ostale napise Tomislava Beronića posvećene istraživanju starosti i izvornosti glagoljice u rubrici ”Pismo”.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Naslovnica knjige Karla Pertza u kojoj argumentirano brani jeronimsku tradiciju nastanka glagoljice. (Izvor: Internet Archive (archive.org))
Karl Pertz: ”De Cosmographia Ethici” - ulomci iz papinskih poslanica kojima se potvrđuje jeronimska tradicija (str. 175).
Karl Pertz: ”De Cosmographia Ethici” - ulomci iz papinskih poslanica kojima se potvrđuje jeronimska tradicija (str. 176 i 177).
Karl Pertz: ”De Cosmographia Ethici” - ulomci iz papinskih poslanica kojima se potvrđuje jeronimska tradicija (str. 178).
Na stranici 182. Pertz tvrdi: "… jasno je da je glagoljaštvo utemeljeno gotovo 520. godine prije ćirilizma - mora se priznati da je sveti Ćiril preuzeo slova od glagoljice." I u nastavku na istoj stranici: "… ako Ethikovim slovima pridodamo neke od glasova svojstvenih slavenskom jeziku, iz toga ne slijedi da se ona razlikuju od glagoljice: prije bi se moglo zaključiti da su Slaveni dovršili i poboljšali Ethikov alfabet novim slovima koja su sami izmislili."
Na samom kraju knjige Karl Pertz donosi i tablicu Ethikovih slova i glagoljice, no, nažalost na digitalnom izdanju nisu dobro vidljiva, pa ako je netko u prilici nabaviti bolju sliku - bit ću mu zahvalan.
Papa Inocent IV. (Izvor: Wikipedija (hr.wikipedia.org))
Papa Klement VI. (Izvor: Laudato TV (laudato.hr))
Papa Pavao II. (Wikipedija (hr.wikipedia.org))
Papa Urban VIII. (Izvor: Wikimedia Commons (commons.wikimedia.org))
Papa Clement XI. (Wikipedia (en.wikipedia.org))
Papa Inocent X. (Wikipedija (hr.m.wikipedia.org))
Papa Benedikt XIII. (Wikipedia (en.wikipedia.org))
Papa Benedikt XIV. (Wikipedija (hr.wikipedia.org))