Otkriven novi kamenolom sarkofaga - u Straži nedaleko Duga Rese! (1.)

Gornju vijest objavio sam na svojem facebook profilu 6. ožujka 2020. godine, uz 7 priloženih fotografija. Objavio sam je istoga dana kada sam pronašao kamenolom, obišao kamene škrinje i zapisao mjere i druga zapažanja o nekolicini najvećih pronađenih primjeraka. Za javnu obznanu mjesta nalaza i neke druge detalje otkrića pričekao sam uvid arheologa. Već sutradan arheolog Konzervatorskog odjela Karlovac Krešo Raguž u osvrtu pod vijest na mojem facebook profilu, između ostaloga, istaknuo je: “Radi li se o nedovršenim poklopcima sarkofaga vidjet ćemo na terenu. Ti si to vidio uživo pa imaš bolji uvid, a prema slikama i nekim detaljima koji se jasno vide nema nikakve sumnje. Ovdje je posebno što ih je toliko na jednome mjestu.”.

Na nalazište smo se zajedno uputili već 13. ožujka, nakon čega sam na facebooku nastavio priču o otkriću, uz još dvije fotografije: ”Zahvaljujem svima koji su iskazali zanimanje za nedavno otkriveno novo karlovačko nalazište - kamenolom grobnih škrinja iz razdoblja antike. Nalazište sam danas ponovno obišao, ovoga puta u društvu prijatelja Kreše Raguža, arheologa Konzervatorskog odjela Karlovac te u dogovoru s njime i objavljujem dodatne podatke.

Riječ je o NOVOM, do sada od strane arheologa nezabilježenom nalazištu kamenih sarkofaga na karlovačkom području. Nalazi se nedaleko sela Straža, u blizini Jarčeg Polja, povrh lijeve obale Dobre. Ističe se po tome što na vrlo maloj površini, od otprilike 100 puta 50 metara, sadrži ostatke čak 10-ak poklopaca sarkofaga raznih stupnjeva dovršenosti i očuvanosti. Dodatnu posebnost čine plitke usporedne brazde na obje strane poklopaca, koje se pružaju od sljemena do dna poklopca, što je za sada jedinstvena pojava među karlovačkim sarkofazima.

Izgleda da su poklopci ostavljeni blizu mjesta na kojima su klesani iz "živih" stijena. Također se čini da niti jedan nije dovršen jer je tijekom izrade došlo do njihovog pucanja na dva dijela ili pojave uzdužnih pukotina, uslijed čega je izrada prekinuta. Nedaleko ovih - neiskoristivih za rimsko tržište kamenim grobnicama - kamenoklesarskih proizvoda, naziru su i pozamašne vapnenačke hridi iz kojih su poklopci "vađeni".

Poklopci su većinom prilično velikih dimenzija, primjerice najuočljiviji, koji iz tla izvire poput "krova" dug je preko 2 metra; dužina većeg ulomka je oko 183 cm, a valja mu pridodati i 30-ak cm odlomljenog čela. Jedna ploča s odlomljenim rubovima, na kojoj se zamjećuju tragovi obrade, doseže dužinu od gotovo 2,5 metara. Dakle, riječ je o višetonskim vapnenačkim blokovima. Zanimljivo je da je već spomenuti poklopac - "krov na dvije vode" - jedini koji zauzima položaj koji bi imao i da služi kao pokrov škrinje (sarkofaga), dok su svi ostali preokrenuti (zašto, kako, kada, ...?).

Odgovore na bar neke nepoznanice može ponuditi tek pomna znanstvena istraga i obrada, koje će prema riječima Kreše Raguža u dogledno vrijeme i uslijediti. Pri tome će biti potrebno očistiti i pregledati vidljive plohe, otkopati neke dijelove sada duboko utonule u šumski humus i crnicu, precizno izmjeriti veličinu poklopaca, izraditi fotografije i crteže spomenika, ...

Vjerojatno će se u taj obiman ali zanimljiv posao na neki način uključiti i jedan od najboljih poznavatelja sarkofaga iz rimskog doba u Hrvatskoj, arheolog Domagoj Perkić iz Dubrovnika, koji je predvodio njihova istraživanja u karlovačkom kraju 1997-2001. Prošle godine objavio je, na temelju svoje doktorske disertacije iz 2012., i knjigu "Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna", koja zainteresiranim čitateljima može poslužiti kao udžbenik, koji ima i odlike napetog "detektivskog štiva".”.

Goran Majetić, pisac i istraživač povijesti, 19. srpnja 2021.