Josef Dobrovský (1753-1829.), češki filolog. U Pragu je studirao na filozofskom i teološkom fakultetu te bio rektor sjemeništa u Hradištu kod Olomouca. Središnja je ličnost češkog narodnog preporoda i slavističkih znanosti svoga doba. Napisao je češku gramatiku te 20 godina skupljao leksičku građu za njemačko-češki rječnik. (Izvor: Wikipedija (sh.m.wikipedia.org))
Dakle, pročitao sam puno radova raznih autora - akademika, profesora, doktora i "običnih smrtnika" koji su samo prepisivali čuvenu frazu o postojanju "znanstvenog dokaza" ali nitko od njih nije pokazao koji je to dokaz niti je izveo neki svoj. Na kraju takvih radova u pravilu je gomila literature koja se referira na neke novije izvore, a ovi na malo starije, a oni na starije i tako sve do, stilski rečeno, Adama i Eve.
Da skratim priču - nisam našao nikakav znanstveni dokaz već samo reference od kojih je posljednja u nizu do koje sam došao djelo Josefa Dobrovskog (1753.-1829.) pod naslovoma ”Glagolitica, ueber die glagolitische Literatur ...”, objavljeno u Pragu 1807. godine, a u galeriji prenosim naslovnicu te knjige i taj njegov čuveni "dokaz".
S obzirom na to da je knjiga otisnuta na njemačkom jeziku i gotičkom pismu označio sam te ključne rečenice. Uvjeren sam da mnogi znanstvenici koji su se referirali na njih - uglavnom indirektno pozivajući se na neke svoje prethodnike - nisu pročitali pa će im ovo biti nešto sasvim novo.
*
Na str. 9 Josef Dobrovsky ističe "najstarije mišljenje da je tvorac glagoljice tadašnji svećenik iz Dalmacije… sv. Jeronim…", a odmah na stranici 10 da je papa "Inocent IV. odobrio 1248. senjskom biskupu … korištenje tih slova i tog jezika u bogoslužju".
*
Dalje, na stranici 28. pozivajući se na djela Gelasiusa Dobnera (1719.-1790.) u kojima spominje Jeronimov prijevod Biblije na hrvatski jezik i glagoljsko pismo postavlja pitanje "Gdje se može naći jasan trag o tome?", da bi na kraju 29. stranice i počeku 30. ustvrdio "da je ćirilska azbuka iz IX. stoljeća starija od glagoljske iz XIII."
*
Dakle, "dokaz" kojega nam daje Josef Dobrovsky i na kojega se referiraju svi poslije njega (ili barem oni čije sam radove pročitao) jest pitanje "Gdje se može naći jasan trag o tome?".
*
No, "dokaz" kojim je Dobrovsky osporio sv. Jeronima kao autora glagoljice može se na identičan način primijeniti i na Konstantina: "Gdje se može naći jasan trag o tome?".
Dakle, GDJE se može naći JASAN trag o tome da je KONSTANTIN tvorac glagoljice?
Črnorizac Hrabar i sva ta silna žitija i legende su jednako (ne)vjerodostojni kao i narodna predaja.
Papinska pisma upućena Metodiju i papinsko pismo senjskom biskupu Filipu su jednako vrijedna, s tim da iz pisma senjskom biskupu je jasna veza između Jeronima i glagoljice, a iz pisma Metodiju nije jasna veza između Konstantina i glagoljice. Dakle, mala prevaga ipak ide u korist Jeronima.
*
Još jednu zanimljivost iz te knjige našao sam na stranici 58. gdje Dobrovsky piše da je "Prvi glagoljski misal otisnuo Bindoni 1528. godine u Veneciji.", ne znajući za "Misal po zakonu rimskog dvora" otisnutog u Kosinju 1483. godine, dakle 45 godina ranije.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 12. siječnja 2024.
* Pogledajte i ostale napise Tomislava Beronića posvećene istraživanju starosti i izvornosti glagoljice u rubrici ”Pismo”.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Naslovna stranica knjige Josefa Dobrovskog ”Glagolitica, ueber die glagolitische Literatur ...”, objavljena u Pragu 1807. godine. (Izvor: Münchener Digitalisierungs Zentrum (digitale-sammlungen.de))
Predslist iste knjige
Na str. 9 knjige ”Glagolitica ...” Josef Dobrovsky ističe "najstarije mišljenje da je tvorac glagoljice tadašnji svećenik iz Dalmacije… sv. Jeronim…".
Na stranici 10 knjige ”Glagolitica ...” Josef Dobrovsky napominje da je papa "Inocent IV. odobrio 1248. senjskom biskupu … korištenje tih slova i tog jezika u bogoslužju".
Na stranici 28., pozivajući se na djela Gelasiusa Dobnera (1719.-1790.), u kojima spominje Jeronimov prijevod Biblije na hrvatski jezik i glagoljsko pismo, Josef Dobrovsky postavlja pitanje "Gdje se može naći jasan trag o tome?", da bi na kraju 29. stranice i počeku 30. ustvrdio "da je ćirilska azbuka iz IX. stoljeća starija od glagoljske iz XIII."
Josef Dobrovsky na str. 29 i 30 ustvrdio je "da je ćirilska azbuka iz IX. stoljeća starija od glagoljske iz XIII."
Na stranici 58. Josef Dobrovsky piše da je "Prvi glagoljski misal otisnuo Bindoni 1528. godine u Veneciji.", ne znajući za "Misal po zakonu rimskog dvora" otisnut u Kosinju 1483. godine, dakle 45 godina ranije.