Julia Verkholantsev (Izvor: Facebook stranica Wolf Humanities Cdenter at Penn, post od 20. ožujka 2023.)
Meni je posebno zanimljiva njezina rasprava "Sveti Jeronim, apostol Slavena i rimskoslavenski obred" (”St. Jerome, Apostle to the Slavs, and the Roman Slavonic Rite”) iz 2012. godine (* 2).
U toj raspravi autorica prenosi pismo cara Svetog Rimskog Carstva Karla IV., upućeno papi Inocentu VI. 1347. godine, u kojemu piše (* 3):
"Nedavno je naš presveti Otac, Gospodin papa Klement VI., kao odgovor na našu hitnu molbu, želio povjeriti časnom Arnoštu, prvom praškom nadbiskupu i našem najdražem savjetniku, da on apostolskim autoritetom može ustanoviti i nadzirati u našem gradu Pragu samostan Reda sv. Benedikta, te da se na to mjesto postave opat i braća kako bi oni ubuduće, služeći Bogu, slavili Službu samo na slavenskom jeziku u čast i spomen na preslavnog ispovjednika blaženog Jeronima, slavnog liječnika Stridonova i vrsnog prevoditelja i egzegete Svetoga pisma s hebrejskoga na latinski i slavenski jezik, budući da je iz njega nastao i proizašao slavenski jezik našega češkoga kraljevstva.”
*
Dakle car Karlo IV, baš kao i papa Kement VI., drži da je sv. Jeronim preveo Sveto pismo na latinski i SLAVENSKI jezik, te da je iz toga proizašao i slavenski jezik ČEŠKOG kraljevstva. Inače radi se o samostanu u koji su došli hrvatski redovnici benediktinci - naravno glagoljaši poslani od knezova Krčkih Frankopana, a kojega sam već u nekoliko navrata spominjao u prethodnim postovima.
*
U raspravi Julije Verholancev "Sveti Jeronim, apostol Slavena, i rimskoslavenski obred" autorica piše (* 4):
”Karlova povelja pokazuje da je Jeronima smatrao ne samo izumiteljem glagoljice nego i autorom Svetoga pisma na slavenskom jeziku. Tako se podrazumijevalo da jezik koji se govori u Češkoj pripada obitelji slavenskih jezika. Srodnost između slavenskog jezika Čeha (“slauonica nostri regni Boemie ydioma”) i izvornog (hrvatskog) slavenskog jezika Svetog Jeronima (“slauonica lingwa”) bila je vrlo važna ideološka točka. Jeronimovo autorstvo rimskoslavenskog obreda i pisma omogućilo je sakralnu potvrdu autentičnosti Slavena i Čeha kao povlaštenih naroda.
Ta je ideja dodatno jezično potkrijepljena u djelu brčkovovskog benediktinca Jana iz Holešova, Expositio cantici Sancti Adalberti, raspravi o religioznoj pjesmi Hospodine, pomiluj ny (Gospodine, smiluj nam se). U ovoj raspravi Jan iz Holešova nudi lingvistički dokaz genetskog srodstva češkog i hrvatskog (jezik sv. Jeronima) napomenom da pjesma sadrži mnogo hrvatskih riječi; tvrdio je da su stoga češki narod i njegov jezik hrvatski podrijetlom: “... treba znati, da mi, Bohemi, u početku, i rodom i jezikom, potječemo od Hrvata, kako naši ljetopisi pripovijedaju i svjedoče, pa je stoga naš češki jezik po svom podrijetlu hrvatski jezik ...”
*
U to doba, dakle u XIV. Stoljeću, u Češkoj nije bilo govora o Ćirilu i Metodu kao ne samo tvorcima glagoljice, već niti kao slavenskim apostolima. Sve do Dobrovskog i Šafárika koji su Svetu Braću na velika vrata uveli u slavensku književnost, upravo je sv. Jeronim štovan i kao autor glagoljice i kao prevoditelj Biblije na hrvatski jezik, a hrvatski jezik pretečom češkog.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 7. veljače 2024.
(* 1) Julia Verkholantsev ”The Slavic Letters of St. Jerome: The History of the Legend and Its Legacy, or, How the Translator of the Vulgate Became an Apostle of the Slavs”, Northern Illinois University Press, De Kalb, Illinois, 2014. Odabrane stranice iz knjige dostupne su na uvid na portalu Google Knjige (books.google.hr)).
(* 2) Julia Verkholantsev ”St. Jerome, Apostle to the Slavs, and the Roman Slavonic Rite”, ”Speculum - The journal of the Medieval Academy of america”, svezak 87 broj 1 iz siječnja 2012. Rasprava je dostupna na uvid na portalu Academia (academia.edu)).
(* 3) U poglavlju St. Jerome’s Slavic Letters in Prague” rasprave ”St. Jerome, Apostle to the Slavs, and the Roman Slavonic Rite”, na str. 50 i 51. pismo je objavljeno u prijevodu na engleski jezik, a u latinskom izvorniku u pripadajućem osvrtu na str. 51.
(* 4) U poglavlju St. Jerome’s Slavic Letters in Prague” rasprave ”St. Jerome, Apostle to the Slavs, and the Roman Slavonic Rite”, na str. 51.
* Pogledajte i ostale napise Tomislava Beronića posvećene istraživanju starosti i izvornosti glagoljice u rubrici ”Pismo”.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Knjiga ”The Slavic Letters of St. Jerome: ...” iz 2014. godine (Izvor: Amazon (amazon.com))
Car Svetog Rimskog Carstva i češki kralj Karlo IV. (Izvor: Wikipedie (cs.wikipedia.org))