Karakteristika glagoljskog slova NAŠ je visoko "oko" i kosa crta u smjeru gore lijevo - dolje desno. Vrlo jednostavno kad se usporedi s drugim slovima glagoljice. Primjere sličnih znakova pronašao sam u hieratskom pismu iz 3. tisućljeća prije Krista, pismu iz Istočne Palestine iz 3. stoljeća prije Krista, pismu ge ez iz Etiopije iz 3. stoljeća poslije Krista, a i jedna nordijska runa iz 1. stoljeća prije Krista nalikuje glagoljskom slovu NAŠ.
Dr. Franjo Rački unatoč tomu pogrešno izvodi zaključak o sličnosti glagoljskog NAŠ s feničkim i grčkim slovima (str. 120. knjige "Pismo slovjensko") što je sasvim dovoljno za pobijanje njegove tvrdnje da je Ćiril autor ovoga slova.
Slovo ON karakteriziraju dva "oka" jedno iznad drugog povezani crtom. Fenički i grčki primjeri na koje se poziva dr. Franjo Rački na str. 119. svoje knjige imaju po jedno oko, nedostaje im drugo i crta. To je dakle, potpuno drugačiji znak.
Samo dva pisma imaju znakove koji odgovaraju karakteristikama glagoljskog slova ON. Stariji je znak sabeanskog pisma iz Južnog Jemena iz 5. stoljeća prije Krista, a noviji iz Istočne Palestine oko 200. godine prije Krista.
Dakle u oba slučaja, s obzirom da to da su gotovo identični znakovi postojali tisuću godina prije Konstantina, pobijam tvrdnju dr. Franje Račkog da je Ćiril autor ovoga znaka prema feničko-grčkom uzoru.
Za slovo POKOJ dr. Franjo Rački je maksimalno iskoristio "lakat" starogrčkog slova PI kojemu nedostaje samo jedno "oko" da bi više ličio na glagoljsko slovo POKOJ. Čak je s očitom namjerom međusobno "približio" pisanje ovih slova smanjivanjem "oka" u slovo POKOJ i podizanje pisanja iznad baze jer POKOJ se piše s okom na bazi i crtom ispod baze, a dr. Franjo Rački ga je prvo jako smanjio, a potom previsoko podigao. Cilj ne bira sredstva, kako bi rekao Niccolo Machiavelli.
U armenskom pismu iz 5. stoljeća poslije Krista nalazi se slovo koje značajno više nalikuje glagoljskom POKOJ, pa njega koristim kao argument kojim pobijam tvrdnju dr. Franje Račkog da je Ćiril autor i ovoga znaka.
S ova tri znaka došli smo i do kraja drugog reda brojevnih vrijednosti glagoljske azbuke (10-90) u kojemu baš nijedan znak nema istu brojevnu vrijednost kao u grčkom alfabetu:
U glagoljici su brojevne vrijednosti znakova ovim redom:
IŽE, I, ĐERV, KAKO, LJUDI, MISLITE, NAŠ, ON, POKOJ
10, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90
dok su u grčkom alfabetu za pripadajuće glasove
8, 10, nema, 20, 30, 40, 50, 70, 80
Znam da sam o brojevima već jednom pisao, no ovo je pravo mjesto da se ovaj važan nedostatak ćirilometodske teorije ponovno istakne.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 28. prosinca 2023.
* Pogledajte i napise ”Da li su Hrvati bili nepismeni prije Ćirila i Metoda?”, ”Da li su Hrvati poznavali brojeve prije Ćirila i Metoda?”, ”Zabluda Franje Račkog”, ”Zabluda Franje Račkog (2. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (3. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (4. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (5. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (6. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (7. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (8. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (9. dio)”, ”Zabluda Franje Račkog (10. dio)”.* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Znak sličan glagoljskom slovu NAŠ ima hieratsko pismo iz 3. tisućljeća prije Krista, pismo iz Istočne Palestine iz 3. stoljeća prije Krista, pismo ge ez iz Etiopije iz 3. stoljeća poslije Krista, a nalikuje mu i jedna nordijska runa iz 1. stoljeća prije Krista. (Pripremio: Tomislav Beronić)
Znak sličan glagoljskom slovu NAŠ ima hieratsko pismo iz 3. tisućljeća prije Krista, pismo iz Istočne Palestine iz 3. stoljeća prije Krista, pismo ge ez iz Etiopije iz 3. stoljeća poslije Krista, a nalikuje mu i jedna nordijska runa iz 1. stoljeća prije Krista. (Pripremio: Tomislav Beronić)
Dr. Franjo Rački: "Pismo slovjensko" str. 120. (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)
Dr. Franjo Rački: "Pismo slovjensko" iz tablice na kraju knjige. (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)
Dr. Franjo Rački: "Pismo slovjensko" str. 119. (Izvor: Franjo Rački "Pismo slovjensko", 1861.)
Znak koji odgovara obilježjima glagoljskog slova ON ima sabeansko pismo iz Južnog Jemena iz 5. stoljeća prije Krista i pismo iz Istočne Palestine iz oko 200. godine prije Krista. (Pripremio: Tomislav Beronić)
Znak koji odgovara obilježjima glagoljskog slova ON ima sabeansko pismo iz Južnog Jemena iz 5. stoljeća prije Krista i pismo iz Istočne Palestine iz oko 200. godine prije Krista. (Pripremio: Tomislav Beronić)
U armenskom pismu iz 5. stoljeća poslije Krista nalazi se slovo koje nalikuje glagoljskom slovu POKOJ. (Pripremio: Tomislav Beronić)
U armenskom pismu iz 5. stoljeća poslije Krista nalazi se slovo koje nalikuje glagoljskom slovu POKOJ. (Pripremio: Tomislav Beronić)