Spašen poklopac antičke škrinje u selu Gorinci nedaleko Toplica Lešće

Okoliš crkve Sveti Juraj Mučenik u selu Gorinci, smještenom u dolini Dobre oko 2 kilometra južno od od Toplica Lešće, čuva vrijednu i zanimljivu kamenu spomeničku baštinu. Ističe se poklopac škrinje ili sarkofaga, za kojega arheološka struka smatra da je antičkog podrijetla, vjerojatno iz 3. stoljeća.

Goran Majetić 21.02.2023. Škrinje • Središnja Hrvatska
Poklopac kamene škrinje prevežen je do crkve u Gorincima s nedalekog položaja Gradišće (Foto: Goran Majetić)

Poklopac kamene škrinje prevežen je do crkve u Gorincima s nedalekog položaja Gradišće (Foto: Goran Majetić)

Današnja župna crkva župe ”Sveti Juraj Lešće na Dobri” sagrađena je vjerojatno sredinom 18. stoljeća (* 1). Pretpostavlja se da je podignuta na temeljnim ostacima srednjovjekovne crkve, koja je možda potjecala još iz 13. stoljeća (* 2). Crkveni zvonik izgrađen je prema nacrtu Josipa Stillera (?-1804.), najvažnijeg graditelja u Karlovcu krajem 18. stoljeća. Crkva u Gorincima pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok.

U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (registar.kulturnadobra.hr) ističe se: ”Barokna crkva ... jednobrodna je građevina križnog tlocrta, s poligonalnim svetištem, sakristijom južno uz svetište, dvije bočne poligonalne kapele te zvonikom iznad pročelja. Crkva je bogato opremljena baroknim i klasicističkim inventarom.”. Crkva je upisana na listu zaštićenih kulturnih dobara pod oznakom Z-304.

Poklopac škrinje uz crkvu Sveti Juraj Mučenik u Gorincima spominje arheolog Domagoj Perkić u knjizi ”Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna”, objavljenoj 2019. godine. Arheolog iz Dubrovnika kao mladi stručnjak radio je u Konzervatorskom odjelu Karlovac te je od 1996. do 2001. godine istraživao antičke kamenolome u karlovačkom kraju i u njima izrađene grobne sarkofage, urne, stele, ...

Poklopac sarkofaga opisao je u odjeljku knjige ”Katalog nalaza kamenih predmeta”, u natuknici pod brojem 64 u popisu ”Sarkofazi i urne kao spoliji i pojedinačni nalazi”. Napomenuo je da je riječ o pojedinačnom nalazu te da se poklopac sastoji od ”više ulomaka spojenih (betonom!!!) u cjelinu”. U knjiškom odjeljku ”Ostali potencijalni antički naseobinski lokaliteti”, spomenuo je i moguće nalazište Skukani / Čatrnja: ”Na južnim obroncima brda Gradišće, na položaju Čatrnja nalaženi su ulomci antičkih keramičkih posuda i obrađenog kamena, a navodno je poklopac rimskog sarkofaga crkve sv. Jurja Mučenika u Gorincima donesen s ovog položaja.”.

Zanimljivo je da već karlovački povjesničar Radoslav Lopašić, u knjizi ”Oko Kupe i Korane - mjestopisne i povjestne crtice” objavljenoj 1895. godine, istaknuo: ”Tragova rimskih starina ima kod Čatrnje kod Lešća. Mjesto se zove Gradišće.”. I mještani obližnjeg sela Skukani ističu da je poklopac kamene škrinje preseljen uz župnu crkvu u Gorincima s položaja Gradišće. Položaj se nalazi tek nešto više od kilometra sjeverno od Gorinaca te oko 500 metara zapadno od najjužnije kuće u Skukanima. Žitelji Skukana ne sjećaju se kada je točno poklopac dovežen u Gorince, no kažu da je to bilo negdje ubrzo nakon Domovinskoga rata.

Suradnik Domagoja Perkića u spomenutom istraživanju antičkih kamenih spomenika na području južno od Duga Rese (većinom u granicama općina Barilović, Krnjak i Generalski Stol), inženjer Juraj Štefančić objavio je u novinama ”Glasnik”, broj 10 iz 2002. godine (* 3), Društva za ekologiju i vodne aktivnosti ”Sedra” iz Barilovića, napis ””Sedrenjaci” na tragu drevnog Levunda”, u kojem je naveo da je s Gradišća ”... prije nekoliko godina odvežen veliki kameni poklopac rimskog sarkofaga i koji je ugrađen u spomen kompleks žrtvama prohujalih ratova u ovome kraju, kod crkve u Selu Gorinci.”.

Poklopac škrinje dovežen je s Gradišća vjerojatno tijekom nadozidavanja zvonika crkve Sveti Juraj Mučenik 1996. godine (u skladu s izvornom zamisli graditelja Josipa Stillera nadozidan je ciglom u visinu još 4 metra) ili, pak, pri postavljanju novoga zvona dvije godine kasnije.

Domagoj Perkić u već spomenutoj knjizi ”Antičke nekropole u speleološkim objektima, kamenolomi i naselja na području Korduna” ne navodi veličinu poklopca sarkofaga. To upućuje da nije bio u Gorincima te razgledao i premjerio spomenik već je o njemu izvijestio na osnovu zapažanja suradnika. Pri istraživačkom izletu u Gorince i Gradišće 17. veljače 2023. godine ustvrdio sam da je poklopac škrinje dugačak 205 i širok 130 centimetara te da su mu dvije ”krovne vode” široke 70 centimetara. S obzirom na takve mjere, spada u srednje velike poklopce škrinja (najveće imaju i do 240 centimetara dužine).

Poklopac je uistinu izlomljen u više dijelova (dvije veće polovice i još nekoliko manjih ulomaka) koji su ”zakrpani” betonom. Na isti način popravljena su 4 akroterija (grčka riječ akroterion označava vrh ili glavicu), ukrasa oblika stošca za zaobljenim vrhom na uglovima poklopca. Koliko god se takav pristup spašavanja kamenog spomenika činio neprikladnim, dobro je da proveden, kao i to da je izložen na javnome mjestu. Poklopac je smješten u uz rub maloga parka južno od crkve Sveti Juraj Mučenik, kojemu se prilazi asfaltnom cesticom koja s te strane okružuje crkvu i prilazi mjesnom groblju.

U dijelu crkvenog dvorišta sjeverno od ulaza, uz zidanu ogradu koja okružuje prostor oko crkve, nalazi se još jedan zanimljiv kameni spomenik, velika kružna ploča s uz rub uklesanim znamenom koji podsjeća na čašu ili pehar. Ploča nepoznate namjene i starosti leži na zemlji uz još jedan kameni kvadar, možda ulomak neke novije građevine. U dvorištu obližnjeg župnog dvora još je jedna kružna kamena ploča novije izrade, koja ”glumi” vrtni stol.

Goran Majetić, 21. veljače 2023.

(* 1) Crkva pripada Ogulinskom dekanatu Gospićko-Senjske biskupije. Na mrežnim stranicama Ogulin (ogulin.hr), u napisu ”Lešće - Župna crkva sv. Jurja”, ističe se: ”Nema podataka kada je izgrađena sadašnja barokna crkva Sv. Jurja, dok je župni stan izgrađen 1742.”. (Napis je objavljen kao dio popisa Sakralni objekti”, kojega je pripremio profesor Ivan Puškarić prema podacima prikupljenim od dekana ogulinskog mons. mr. Tomislava Šporčića, župnika i župljana pojedinih župa i Zdenka Galića.) Suprotno tome, u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske (registar.kulturnadobra.hr), piše: ”Župna crkva sagrađena je 1742. godine, vjerojatno na arheološkom lokalitetu.”. Bilješku o crkvi za Registar je pripremio Konzervatorski odjel u Karlovcu.

(* 2) U napisu ”Lešće na Dobri”, objavljenom na mrežnim stranicama Generalski Stol (generalski-stol.hr), bez navođenja imena pisca, o povijesti crkve i župe ističe se: ”Župna crkva ... Datira od 13. stoljeća o čemu svjedoče zidine crkve sa sjeverne i južne strane, na koje je dograđena današnja crkva. ... Najstariji pronađeni i nama dostupni dokument u kojem se spominje župa je popis svećenika koji datira od 8. ožujka 1574. godine (dokument objavljen u “Starinama” izdanja JAZU, knjiga 16, Zagreb 1884.). Prvi svećenik po tome popisu je Plebanus in Lesche - Antonius. Tada je župa pripadala Goričkom Arhiđakonatu i Biskupiji Zagrebačkoj. Nakon turskih pustošenja u ovim krajevima su opsluživali svećenici iz Senjske biskupije pa je kasnije župa pripojena Senjsko-Modruškoj ili Krbavskoj biskupiji. Danas je župa u sastavu Gospićko-Senjske biskupije.”.

(* 3) Navedena godina izlaska toga broja ”Glasnika” okvirna je jer greškom nisam sačuvao naslovnicu tih novina, niti sam nakon iznenadne smrti prijatelja Juraja Štefančića 2013., unatoč višegodišnjeg nastojanja, uspio pronaći drugi primjerak.

* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]

Položaj Gradišće nalazi se tek nešto više od kilometra sjevernije od sela Gorinci (Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Položaj Gradišće nalazi se tek nešto više od kilometra sjevernije od sela Gorinci (Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Ostatak antičkog kamenog spomenika smješten je u blizini spomen-obilježju žrtvama posljednjih ratova s područja Gorinaca (Foto: Goran Majetić)

Ostatak antičkog kamenog spomenika smješten je u blizini spomen-obilježju žrtvama posljednjih ratova s područja Gorinaca (Foto: Goran Majetić)

Kamena ploča u blizini crkve s uklesanim znamenom koji sliči peharu, nepoznate starosti i namjene (Foto: Goran Majetić)

Kamena ploča u blizini crkve s uklesanim znamenom koji sliči peharu, nepoznate starosti i namjene (Foto: Goran Majetić)

Ulomci razlomljenog poklopca sarkofaga povezani su betonom, s kojim su ”zakrpani” i uglavni akroteriji (Foto: Goran Majetić)

Ulomci razlomljenog poklopca sarkofaga povezani su betonom, s kojim su ”zakrpani” i uglavni akroteriji (Foto: Goran Majetić)

Tematski povezane objave