Wilhelm Bugoslawski, poljski pravnik i povjesničar
Na stranici 176. ove knjige Bugoslawski navodi da je glagoljica nastala prije sv. Jeronima, a u natuknicama navodi i djela nekoliko povjesničara koja govore tome u prilog: slovenskog gramatičara iz XVI. stoljeća Adama Bohorića i biskupa Dubrawskog (1553.). Uz to još kaže da su o glagoljici pisali Česi: Weleslavin (1599.) i Amos Komenski (1670.), hrvatski franjevački učenjaci Rafal Levaković (1650.) i Jakob Karaman Dalmatinac (1771.). Uz to još navodi imena Dalmatinec Pastricz (1708.), Klemesa Grubišića (1766.), Lužičana Abrahama Brancela (1740.) i Morawanina Jana Strdezowskog (1715.). Sasvim jasno u svom tekstu Bugoslawski poistovjećuje glagoljicu s bukvicom i hieronimicom.
Istini za volju u nastavku navodi mišljenja Dobrowskog, Grigorowicza, Uspienskog i Račkog, no ne daje im nikakvu prednost.
*
Wilhelm Boguslawslki, baš kao ni Teodor Morawski, kao vodeći poljski povjesničari XIX. stoljeća nisu držali uvjerljivim mišljenja Dobrowskog i Šafarika o Konstantinu kao tvorcu glagoljice već su ostali pri tradicionalnom mišljenju da je glagoljica puno starija, čak i starija od sv. Jeronima.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 16. veljače 2024.
* Pogledajte i ostale napise Tomislava Beronića posvećene istraživanju starosti i izvornosti glagoljice u rubrici ”Pismo”.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected] 
Naslovnica djela Wilhelma Bugoslawskog "Povijest sjeverozapadnih Slavena do sredine 13. stoljeća"
Na stranici 176. ove knjige Wilhelm Bugoslawski navodi da je glagoljica nastala prije sv. Jeronima