ILIRIKON 2025. - Deklaracija o ilirskom nasljeđu u Hrvata

Na konferenciji je 10 predavača održalo predavanja o povijesti, kulturi i baštini Ilira: Goran Majetić ”Divovi u doba Ilira”, Tonči Milišić ”Iliri i hrana kroz povijest, mogućnost primjene u turizmu”, Markica Vuica ”Korištenje spilja i čatrnja u ilirsko doba”, Miško Erak ”Izgubljena civilizacija naših ilirskih predaka u Donjoj Neretvi”, Nikica Arapović ”Troja na istočnom Jadranu”, Tomislav Beronić ”Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice”, Natalija Princi ”Tradicija kamenovanja (Rotne gomile - drevna sudišta)”, Andrija Pećar ”Sladinac pored Ploča: Genius loci od Ilira do Hrvata”, Božen Živaljić ”Ilirski novac u Dalmaciji” i Tihomir Ivančan ”Izvorna umjetnost Ilirije”.

Konferenciji je prisustvovalo 40-ak gostiju iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, od kojih su neki također upriličili kraća izlaganja. 

Sudionici i gosti konferencije tijekom izleta pod vodstvom Nataše Blagajić obišli su nekoliko gradina i gomila na otoku Šolti te se upoznali s arheološkim nalazima s otoka i iz okolnog podmorja. Predavanja i izleti popraćeni su glazbom koju je na instrumentima iz ilirskog doba - guslama, gajdama, diplama i dvojnicama - izveo Goran Mikas. U dvorani konferencije upriličena su i otvaranja dvaju izložbi slika: ”Iliri u naivi” Tihomira Ivančana i ”Glagoljicom kroz povijest” Mirjane Drempetić Hanžić.

Konferenciju su organizirali Budni Div - Portal za slobodna zemljopisna i povijesna istraživanja, Kulturno-informativni centar Općine Šolta, Turistička zajednica Općine Šolta i portal Blaga & Misterije. Organizacijski odbor konferencije činili su Miško Erak, Tomislav Beronić i Goran Majetić.

Posljednjeg dana konferencije ILIRIKON 2025. predavači i gosti pripremili su i usvojili Deklaraciju o ilirskom nasljeđu u Hrvata, čiji tekst donosimo u cijelosti:

Deklaracija o ilirskom nasljeđu u Hrvata

Iliri su plemena s atributima naroda koja su u zadnjem tisućljeću prije Krista boravili na hrvatskom povijesnim prostoru: Delmati, Japodi, Panonci, Kolapijani, Histri, Liburni, Ardijejci, Plereji, Autarijati, Daorsi, Narensi, Manijci, Nesti, Hili, Bulini i drugi.

Iliri su najstariji poznati naseljenici prostora na kojima danas obitavaju Hrvati i direktna su poveznica u njihovom razvoju te smo obvezni odnositi se s poštovanjem prema njihovom povijesnom nasljeđu: ilirska povijest je i hrvatska povijest, ilirska kultura je i hrvatska kultura, ilirska baština je i hrvatska baština.

Iliri su razvili vlastitu civilizaciju u svemu ravnopravnu ostalim civilizacijama u svom okruženju te je s pravom možemo smatrati jednim od kamena temeljaca zapadnoeuropske civilizacije.

Iliri su imali svoju religiju koja se je s vremenom transformirala u kršćansku ali se i danas u mnogim našim obredima i običajima uočavaju elementi stare vjere što je dovelo do spajanja starih pretkršćanskih s novim kršćanskim vjerovanjima.

Iliri su poput ostalih civilizacija u svom okruženju imali i svoj jezik i svoje pismo - glagoljicu - kojom je sveti Jeronim preveo Sveto pismo i na ilirski jezik. Jačanjem zapadnog kršćanstva na našem prostoru u korist latinskog potiskuju se ilirski jezik i pismo glagoljica. Glagoljica je ilirsko pismo nastalo potpuno neovisno o ostalim pismima Europe i Sredozemlja prema motivima nakita i ukrasa ilirskih žena i kao takvo je neizostavni dio hrvatskog kulturnog nasljeđa.

Produhovljena megalitska kultura s monumentalnim gradinama kao što su Asserija i Nezakcij u Hrvatskoj ili Daorson i Delmenij u Bosni i Hercegovini i druge megalitne građevine ogromnih dimenzija od prije nekoliko tisuća godina direktan su dokaz zavidne graditeljske vještine.

Gomile (tumuli, humci) su nijemi svjedoci događaja vezanih za duhovni aspekt, zborna mjesta, drevna sudišta, ritualne obrede i pokope naših predaka još od neolitika pa sve do doba dominacije kršćanstva.

Stećci su kameni spomenici izrađivani u kontinuitetu od prapovijesti do srednjeg vijeka i materijalni su dokazi autohtonosti današnjih Hrvata ba ovim prostorima koji se ukapaju u istim nekropolama stećaka do prapovijesti do srednjeg vijeka, a ponegdje i dulje.

Teze o doseljavanju Hrvata kao Slavena na hrvatski povijesni prostor, starosti i autorstvu glagoljice i srednjovjekovlju stećaka i druge nastale su u sklopu takozvane bečko-berlinske škole pod okriljem nacionalističkog pokreta Drang nach Osten (prodor na istok) u XIX. stoljeću, a odražavaju se kroz suvremene procese gospodarskih i političkih interesa globalističkih elita.

Suprotstavljanje takvim trendovima vidimo kroz povratak iskonskim vrijednostima i jačanjem veza čovjeka i njegovog zavičaja kao prirodnog okruženja. Tek afirmacijom naših identiteta, prvenstveno ilirskog i hrvatskog, postajemo kompetentni za preuzimanje globalnog identiteta i ostvarujemo preduvjete suživota lokalnog i globalnog, autohtonog i univerzalnog.

Stotinama godina naše ilirsko nasljeđe bilo je zapostavljano pa čak i zabranjivano, a naši predšasnici nisu imali snage oduprijeti se silnicama nametnutih ideologija.

Ne gajimo nikakve iluzije o brzoj promjeni nego kao odgovorni pojedinci pridonosimo nastojanju da odnos prema hrvatskoj povijesti i nasljeđu bude kvalitetan, sveobuhvatan i bez ideološke obojenosti. Pozivamo sve nadležne institucije i stručnjake, naročito arheologe i povjesničare, da u okvirima svojih nadležnosti potaknu obimna terenska istraživanja ilirskog povijesnog nasljeđa.

Samo u kontinuiranom dijalogu s očuvanom baštinom koju su nam preci ostavili u nasljeđe i sustavnim prenošenjem na naše mlađe naraštaje odat ćemo im zasluženo priznanje i spoznati sami sebe.

Sudionici konferencije o Ilirima - ILIRIKON 2025.

Šolta, 28. rujna 2025.