Istra - glagoljaška sveta zemlja u znaku sv. Jeronima

U Istri ima najmanje devet starijih crkava posvećenih sv. Jeronimu, prevoditelju Biblije na latinski i hrvatski jezik. Doduše u njegovo vrijeme još nije postojao pojam ”Hrvat” pa stoga se niti jezik kojim je govorio nije zvao hrvatskim nego - dalmatinskim, a sam veliki svetac smatrao se Dalmatincem. Ostala je zapisana njegova izreka: ”Oprosti mi Bože jer sam Dalmatinac” (”Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum”).

1. HUM

Tako se u Humu već u XII. stoljeću spominje crkva sv. Jeronima, a do danas su sačuvane freske iz tog doba.

2. MUNTIĆ

Od crkve u Humu je lako moguće starija crkva sv. Jeronima u Muntiću, koji se kao posjed Pulske nadbiskupije spominje prije XI. stoljeća. Sadašnja crkva je obnovljena u XIV. stoljeću, a starija se spominje još u XII. Freske i stare glagoljaške ploče i natpisi su uništeni ili odneseni.

3. TRGETARI

U polju kod sela Trgetari nalazi se ruševna crkva sv. Jeronima neutrvđene starosti.

4. ZRENJ (Stridon)

Zanimljiva je crkva sv. Jeronima u Zrenju - spominje se u vizitaciji 1580. godine, što znači da je starija. Mjestu Zrenj talijanski naziv je Stridon i to je osnova kojom Zrenjani pripisuju upravo svom mjestu rođenje velikog crkvenog naučitelja.

5. KAVRAN

U mjestu Kavran je starija župna crkva sv. Jeronima spomenuta u XIV. stoljeću.

6. VIŽINADA

U Vižinadi župna crkva sv. Jeronima sagrađena je 1837-1840. u neoklasicističkom stilu na mjestu starije crkve iz XVI. st. Uz drugu crkvu sv. Marije od Polja iz XV. st. nekoć je bio samostan templara (XII-XIV. st.), potom ivanovaca (XIV–XVI. st.) te glagoljaša trećoredaca (1536-1806).

7. PEROJ

U Peroju se spominje župna crkva sv. Jeronima još u XVI. stoljeću. Ona i dalje postoji, ali ne više kao katolička nego kao pravoslavna s titularom sv. Spiridonom (od XIX. st.).

8. NOVA VES

U Novoj Vesi Porečkoj crkva sv. Jeronima građena je u gotičkom stilu. Spominje se u vizitaciji 1580. godine, no ne zna se kada je sagrađena. 

9. VALICA

Najmlađa crkva sv. Jerolima je kapelica u Valici na obiteljskom posjedu biskupa Jerolim Fonda iz 1746. godine. Malena jednobrodna građevina ima posve jednostavno pročelje zaključeno preslicom sa zvonom. Jedini njegov ukras je komemorativni natpis te biskupski grb. Tekst uklesan na kamenoj ploči glasi: D. O. M./ IN D: HIERONYMI/ ECCLAE DOCTORIS/ HONOREM/ AEDICVLAM HANC/ HIERONYMVS/ FONDA/ EPVS TRAGVRIEN:/ OLIM NONEN/ A FVNDAMENTIS/ EREXIT/ AN: DO: MDCCXLVI.

*

Ali to nije sve - rekli bi na nekom prodajnom tv-programu. Između Pule i Brijuna nalazi se Otok sv. Jerolima, doduše nenastanjen i bez crkve, ali zato s vrlo popularnom plažom.

Istra tako nedvosmisleno pokazuje svoju glagoljašku tradiciju i poštovanje prema zaštitniku glagoljice, prevoditelju Biblije na hrvatski (dalmatinski) jezik i jednom od prva četiri crkvena naučitelja. 

*

Nigdje u Istri ne postoji crkva posvećena sv. Ćirilu i Metodu, a koliko mi je poznato njima u čast nije podignut čak niti jedan jedini oltar - ako netko zna za takav oltar, neka mi javi. No čak i ako postoji - posvećen je najranije u XX. stoljeću. 

Prvi spomen sv. Braće u Istri vezan je uz osnivanje Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Bila je to iznimno značajna hrvatska kulturno-prosvjetna udruga u povijesti Istre, osnovana 1893. godine a raspuštena odlukom talijanske fašističke vlasti 1929. Pokrenuli su je i vodili narodni prvaci i domoljubi, uključujući Dinka Trinajstića (prvi predsjednik), Dinka Vitezića i Matka Laginju. Tajnik je jedno vrijeme bio i poznati književnik Viktor Car Emin.