Pojam GENIJALNOST nema neku službenu definiciju. Tako Hrvatski jezični portal za genijalnost kaže da je to ”osobina onoga koji je genijalan i svojstvo onoga što je genijalno”. Prema istom izvoru GENIJ je ”izvanredna snaga duha, intelekta, mašte, inventivnosti; duh, nadarenost” odnosno ”onaj koji ima vrlo velike duhovne i umne sposobnosti, veliki stvaralački um; genijalac”. Genijalan izum je onaj koji donosi izniman pomak u svom vremenu. Tako su, primjerice, izumi kotača ili tiskarskog stroja u svoje doba rezultirali ogromnim promjenama, baš kao i izum žarulje, interneta ili antibiotika u novije doba, pa ih imamo razloga držati - genijalnim.
Svako je pismo za kulturu u kojemu je nastalo genijalan izum jer je donijelo civilizacijski pomak u području zapisivanja riječi ili ako baš hoćete misli.
U razvoju poznatih pisama vidljiv je put od drevnih simbola poput likova ljudi i životinja, dijelova tijela, okoliša, predmeta ili pojava do visokorazvijenih oblika slova kojima se danas piše ili se pisalo do onog doba kada se to pismo prestalo upotrebljavati.
Tako je pojednostavljivanjem egipatskih hijeroglifa nastalo prvo hieratsko pismo, a potom demotičko i feničansko pismo iz kojega su se daljim pojednostavljivanjima razvijali u jednom smjeru grčki alfabet i latinica, a u drugom hebrejsko pismo i neka druga bliskoistočna pisma.
Na isti se način može pratiti razvitak suvremenih srednjoistočnih pisama pojednostavljivanjem starijih simbola, potpuno neovisnih od egipatskih hijeroglifa, kao i razvitak dalekoistočnih piktogramskih pisama iz njihovih slikovnih preteča.
Na našem području posebno su zanimljivi simboli na arheološkim nalazima Vinčanske kulture za koji još uvijek nema dokaza da se radi o pismu niti je otkriven prijelaz tih simbola u neki jednostavniji oblik s glasovnim osobinama.
*
Ćirilometodisti izričito tvrde da je genijalni Konstantin napravio genijalno pismo za Slavene tako što ga je genijalno izveo iz grčkog pisma. O tome su napisane brojne knjige i znanstveni radovi. No, što je u tome - GENIJALNO?
Ako promatramo navodni nastanak glagoljice u kontekstu IX. stoljeća i usporedimo je s grčkim alfabetom vidimo da glagoljica nema baš ništa što bi donijelo bilo kakav pomak. Upravo suprotno, za pisanje glagoljicom iste količine teksta bilo je potrebno znatno više poteza perom ili kakvom drugom pisaljkom, što za sobom povlači više vremena i više tinte. Uz to glagoljica je gotovo dvostruko šire pismo, što nas dovodi do toga da je bilo potrebno dvostruko više materijala na kojega se zapisivalo, a u ono doba to je bila pergamena (koža) ili kamen ili drvo.
U priloženim tablicama donosim usporedbu širine znakova glagoljice i grčkog pisma te usporedbu broja poteza kod pisanja glagoljicom i grčkim pismom. Pritom sam promatrao samo 19 slova zajedničkih glasova hrvatskog i grčkog jezika, te sam upotrijebio oblu glagoljicu iz vjerojatno najstarijeg sačuvanog rukopisa - Frankopanskog kodeksa.
Kod širine znakova za jedinicu širine uzeo sam širinu pera (debljinu crte ako vam je tako lakše). Razmak također ima širinu pera (što je minimalistički pristup).
Kod broja poteza primijenio sam načelo da je svaka ravna crta jedan potez, te da je jedan potez kružnica odnosno polukružnica ili luk.
Što kažu ove usporedbe?
Niti jedno slovo glagoljice nije uže niti jednostavnije za pisanje od bilo kojeg grčkog slova, a zanimljivo je da su u obje analize 3/4 znakova glagoljice zahtjevniji, a tek 1/4 izjednačeni.
Crvenom bojom označio sam zahtjevniji znak a zelenom jednostavniji, dok sam žutom bojom označio ”neutralne” znakove.
*
Zaključno, glagoljica u usporedbi s grčkim ”uzorom” nema baš niti jedan element kojega bi mogli držati bilo kakvim poboljšanjem, stoga nema nikakvog razloga dovoditi u vezu riječi Ćiril, genijalnost i glagoljica.
*
Ipak, držim da glagoljica jest genijalni izum, ali ne Konstantina - Ćirila, nego ilirskih žena i to zato što je nastala pojednostavljivanjem iz motiva njihovog nakita i ukrasa. Hvala dragim nepoznatim damama iz naše drevne povijesti.
Tomislav Beronić, slobodni istraživač, 31. kolovoza 2025.
* Pogledajte i ostale napise Tomislava Beronića posvećene istraživanju starosti i izvornosti glagoljice u rubrici ”Pismo”.
* Napomena o autorskim pravima: Za objavljivanje napisa ili njegovog dijela, isključivo u izvornom obliku i uz navođenje izvora - portala Budni Div, linka na izvorni napis te imena i prezimena pisca, potrebno je piščevo odobrenje, koje možete dobiti upitom na njegov e-mail: [email protected]