Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 15. Hrana i prejedanje, pića i opijanje

15. Hrana i prejedanje, pića i opijanje - Grčki gramatičar i antikvar Atenej Naukratijac (kraj 2. i početak 3. stoljeća) u djelu ”Učenjaci na gozbi”, s navodima gotovo 800 pisaca, prepričao je i zapis iz djela ”Povijest Filipovih djela”, sunarodnjaka, povjesničara i govornika (retoričara) Teopompa (oko 378. prije Krista - nakon 323. prije Krista), u kojemu je istaknuo sklonost Ilira prema opijanju:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 14. Snaga

14. Snaga - Izvješćujući o pokorenju Japoda od strane vojske rimskoga konzula Oktavijana, kasnijeg prvog rimskoga cara Augusta Cezara, 35. godine prije Krista, njegov suvremenik grčki zemljopisac Strabon (63. prije Krista - 23.) u djelu ”Geografija” istaknuo je jednu od odlika toga ilirskog plemena, uslijed koje su desetljećima odolijevali rimskim oružanim nasrtajima.

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 13. Tetoviranje

13. Tetoviranje - U djelu ”Geografija”, izvještavajući o Japodima grčki zemljopisac Strabon (63-23. prije Krista) između ostaloga istaknuo je:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 12. Izgled i njega tijela

12. Izgled i njega tijela - O izgledu Ilira sačuvano je vrlo malo zapisa starogrčkih i rimskih pisaca.

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 11. Bogatstvo - siromaštvo

11. Bogatstvo - siromaštvo - Podatke o tome koliko je bilo stvarno bogatstvo pojedinih ilirskih državnih ili plemenskih zajednica pružaju izvještaji o plijenu kojega bi Rimljani opljačkali po pobjedama u ratovima.

Hrvatska

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA