ISTAKNUTO

Epoha Frankopana (10): Sjene nad Modrušom i sudbina kćeri jedinice - Knez Stjepan II., grofovi Celjski i ubojstvo u Krapini

Srednjovjekovna povijest Frankopana nije samo priča o moći, bogatstvu i političkom utjecaju. Iza velikih posjeda, utvrđenih gradova i dinastičkih saveza nalazile su se i osobne tragedije, obiteljski sukobi te događaji koji su mogli promijeniti sudbinu čitavih velikaških loza.

Epoha Frankopana (9): Zlatno doba moćne obitelji - Kako su braća Stjepan II. i Ivan V. Frankopan stvorili europski imperij

Srednjovjekovna hrvatska povijest obilježena je usponima i padovima velikaških obitelji, dinastičkim sukobima, političkim savezima i nastojanjima da se očuva vlast nad važnim teritorijima. Među obiteljima koje su ostavile osobito dubok trag svakako se ističu Frankopani, odnosno knezovi Krčki, čiji je utjecaj tijekom stoljeća prerastao okvire njihova matičnog otoka.

Epoha Frankopana (8): Bartol VIII. Krčki - knez između Venecije, kralja i velikih europskih sila

Nakon što smo u prethodnom nastavku upoznali prvi veliki bračni savez knezova Krčkih i Šubića, u ovom nastavku vraćamo se jednoj od najvažnijih osoba sredine 14. stoljeća - knezu Bartolu VIII. Krčkom.

Ogroman stećak - sanduk na zapadnome dijelu nekropole Podčerinac, bez ikakvih ukrasa ili oznaka, veličinom i težinom jedan od najvećih stećaka u zapadnohercegovačkoj pokrajini Brotnjo (Foto: Goran Glamuzina, 2026.)

Zapadna Hercegovina: Divovski kostur otkopan ispod stećka u Čerinu

U napisu ”Zapadna Hercegovina: Od drevnoga diva iz Ljutog Doca do zagonetne ”svetice” iz Goranaca” (* 1) predstavio sam zapis franjevačkog svećenika Petra Bakule (1816-1873.) iz 1867. godine o otkriću kostura diva iz sela Ljuti Dolac, visokog barem 2,7 metara. Ujedno sam najavio i priču o još jednom zapisu fra Petra Bakule o našašću kostiju, lubanje i zubiju u nedalekom selu Čerin (* 2), za koje je ovaj visoko obrazovani i svestrani Hercegovac iznio i mjerne podatke koji nesumnjivo upućuju da su ti koštani ostaci pripadali još jednome drevnom divu.

Franjevac Petar Bakula ostavio je 1867. godine zapise o otkrićima i mjerama gorostasnih kostiju u Hercegovini koji spadaju među najvrijednije pisane tragove o našim divovskim predcima (Izvor: Večernji list (vecernji.ba))

Zapadna Hercegovina: Od drevnoga diva iz Ljutog Doca do zagonetne ”svetice” iz Goranaca

Vrijedne zapise o pronalasku koštanih ostataka ljudi golemog rasta na tlu današnje Hercegovine ostavio nam je svećenik, prosvjetitelj, profesor, odgojitelj, školski nadzornik, pisac, liječnik, pravnik, sudac i graditelj Petar Bakula (1816-1873.; * 1). Sačuvani su u njegovom djelu ”Schematismus topographico-historicus Custodiae provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina Sub regimine spirituali Fratrum Min. Observ. Santi Francisci pro Anno Domini 1867.”, objavljenom u Splitu 1867. i potom u Mostaru 1873. godine.

Hrvatska

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

    Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Srednji vijek

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA