Restaurator - konzervator Goran Koprek tijekom istraživanja kamenih spomenika u selu Vujaškovići 18. veljače 2024. godine (Foto: Goran Majetić)

Stećci u predjelima južno od Karlovca?

Najzapadniji predio u kojemu su rasprostranjeni stećci, jedinstveni kameni spomenici kojima se mogu zajednički podičiti čak četiri današnje zemlje, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska, nepobitno je Lika (* 1). Još manje je poznato da je podosta stećaka nekoć bilo i u hrvatskoj Banovini (Baniji), gdje ih se do danas sačuvalo tek nekoliko primjeraka. No, jesu li postavljani i na području koje se pruža između ta dva predjela, na Kordunu (srednjovjekovne Gorice) i južnome Pokuplju?

”Gornja” strana krsta (križa) u Neteci (Foto: Predrag Pantelić)

Veliki neobični krst (križ) u ličkome selu Neteka

Zahvaljujući suradnji u istraživanju kulturno-povijesnih starina na širem području Gračaca, s gračačkim parohom Predragom Pantelićem i njegovim prijateljem Vladimirom Javorovićem (* 1), došlo se do spoznaje o još jednom zanimljivim spomeniku, i to u selu Neteka, koje se nalazi u blizini veličanstvenog vrela Une, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.

(Izvor: Tonči Milisić)

Dokazi o ilirskim predcima stari 7 tisućljeća!

Štovatelj i istražitelj ilirske kulturno-povijesne baštine Tonči Milisić dostavio je 12. i 13. svibnja 2024. godine uredništvu portala za slobodna povijesna i zemljopisna istraživanja Budni Div zanimljive fotografije s arheološkog nalazišta u podmorju otoka Korčule, koje između ostaloga svjedoče da kulturno nasljeđe današnjih stanovnika istočne obale Jadranskoga mora vuče izravno podrijetlo od žitelja koji su na istome području obitavali prije gotovo 7 tisuća godina.

(Foto: Ivo Marić)

Svatovsko groblje u Slamovcu nedaleko Štrepaca

Lokalitet ”Svatovsko groblje” nalazi se u Slamovcu Donjem u blizini Štrepaca. Prema mišljenjima stručnjaka, a na osnovu još uvijek jasnih ukrasa i simbola na nadgrobnim spomenicima, datira iz vremena s kraja 15. ili početka 16. stoljeća. O nastanku groblja ne postoje (ili nisu pronađeni) zapisi ali su još uvijek žive priče o ”krvavoj svadbi” u Štrepcima.

Nekropola stećaka Gvozno polje (Izvor: Tumblr (tumblr.com)

Budni Divovi: Duhovni uvidi Jelene Vasiljević o vremenu kada smo živjeli u tijelima divova

Među dušama koje danas već izgrađuju bolji svijet za sva bića planete Zemlje su i utjelovljene duše divova, kakav je bio i Jo. Jedna takva draga, nesebična duša darovala nam je svima malu, ali prelijepu i prosvjetiteljsku knjigu ”Jo - život jednog diva”. Pri kraju priče, koju nam je prenijela je i najljepša poruka koju nam valja njegovati u dušama koje dolaze. Jo - Jelena, od srca hvala!

Hrvatska

  • Stećci u predjelima južno od Karlovca?

    Najzapadniji predio u kojemu su rasprostranjeni stećci, jedinstveni kameni spomenici kojima se mogu zajednički podičiti čak četiri današnje zemlje, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska, nepobitno je Lika (* 1). Još manje je poznato da je podosta stećaka nekoć bilo i u hrvatskoj Banovini (Baniji), gdje ih se do danas sačuvalo tek nekoliko primjeraka. No, jesu li postavljani i na području koje se pruža između ta dva predjela, na Kordunu (srednjovjekovne Gorice) i južnome Pokuplju?

Izvan Hrvatske

Srednji vijek

  • Stećci u predjelima južno od Karlovca?

    Najzapadniji predio u kojemu su rasprostranjeni stećci, jedinstveni kameni spomenici kojima se mogu zajednički podičiti čak četiri današnje zemlje, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska, nepobitno je Lika (* 1). Još manje je poznato da je podosta stećaka nekoć bilo i u hrvatskoj Banovini (Baniji), gdje ih se do danas sačuvalo tek nekoliko primjeraka. No, jesu li postavljani i na području koje se pruža između ta dva predjela, na Kordunu (srednjovjekovne Gorice) i južnome Pokuplju?

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA