ISTAKNUTO
Gospodarska zgrada u zaseoku Ribnik, podignuta od klesanog kamena starog grada Kosinja (Foto: Tomislav Beronić)

Kosinj: Lijepa priča koja se - još uvijek - otima zaboravu

Razočaravajuće je koliko hrvatske institucije baštine ne samo komunistički već i višestoljetni tuđinski antihrvatski odnos prema nacionalnoj povijesti. To što su gotovo fanatično odbacili hrvatsko porijeklo glagoljice i bez ikakvih dokaza pripisali je dvojici Grka, Ćirilu i Metodu, samo je uvod u negiranje postojanja glagoljske tiskare u Kosinju u drugoj polovici 15. stoljeća.

Prikaz diva na stećku s nekropole Radimlja kod Stoca u Bosni i Hercegovini? (Izvor i foto: bljesak.info, 2019.)

Sjećanje na ”šume pune džinovskih kostiju predaka”

I uz grad Karlovac vezan je jedan spomen kostiju divova. No, nije riječ o zapisu o njihovom pronalasku, niti o predaji o opstojnosti ljudi divovskog rasta na današnjem karlovačkom području. Zapravo, da budem posve točan, taj - književni - spomen vezan je uz jednog Karlovčanina iz 17. stoljeća, a tek posredno uz grad u kojem je kao svećenik služio vjerojatno i više od dva desetljeća.

Pogled s vrha Mlakvene grede prema sjeverozapadu na Kosinjsku dolinu (Foto: Goran Majetić)

Na Mlakvenoj gredi - srednjovjekovnom Banj Dvoru (Stolu)

Pod vodstvom povjesničara, informatičara i stručnjaka za poslovnu sigurnost mr. sc. Ivana Mancea iz Zagreba, podrijetlom iz Kosinja i predanog proučavatelja kulturno-povijesnih spomenika Kosinjske doline, upriličen je još jedan istraživački izlet u taj lijepi i spomeničkom baštinom bogat kraj Like i Hrvatske (* 1).

Nekadašnje oranice sjeverno od zaselka Roknići na kojima su pri oranju pronalažene i kosti vrlo velikih ljudi (Foto: Tomislav Beronić)

Uz ruševine Steničnjaka izorali ”golijenu kost dugačku jedan metar”

Ruševni ostaci srednjovjekovnoga utvrđenog grada Steničnjaka (* 1) nalaze se oko 12 kilometara jugoistočno od grada Karlovca. Na suvremenim zemljovidima istaknuti su pod nazivom Roknića Gradina, koje su dobili po imenu obližnjeg zaselka, Roknića (Sela). Na livadama između zaselka Roknići i ruševina Steničnjaka pronalaženi su ostaci kostura ljudi divovskoga rasta.

Slobodni istraživač Zdravko Novosel iznad ”obredne” pozornice (Foto: Goran Majetić)

Nevjerojatni megaliti Srdića šume

Od ranije je poznato da se u Srdića šumi nedaleko Podgorja Krnjačkog, na sjeveroistočnim obroncima Skradske gore (428 m.n.v.), oko 12 kilometara južno od grada Karlovca, nalaze kamenolomi poklopaca i sanduka vapnenačkih škrinja, teških i po nekoliko tona. No, pojedini ogranci te prostrane i tajanstvene šume sakrivaju i drugačije megalite, nevjerojatnih oblika i veličine.

Zadnje objave

Hrvatska

  • Kosinj: Lijepa priča koja se - još uvijek - otima zaboravu

    Razočaravajuće je koliko hrvatske institucije baštine ne samo komunistički već i višestoljetni tuđinski antihrvatski odnos prema nacionalnoj povijesti. To što su gotovo fanatično odbacili hrvatsko porijeklo glagoljice i bez ikakvih dokaza pripisali je dvojici Grka, Ćirilu i Metodu, samo je uvod u negiranje postojanja glagoljske tiskare u Kosinju u drugoj polovici 15. stoljeća.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Nevjerojatni megaliti Srdića šume

    Od ranije je poznato da se u Srdića šumi nedaleko Podgorja Krnjačkog, na sjeveroistočnim obroncima Skradske gore (428 m.n.v.), oko 12 kilometara južno od grada Karlovca, nalaze kamenolomi poklopaca i sanduka vapnenačkih škrinja, teških i po nekoliko tona. No, pojedini ogranci te prostrane i tajanstvene šume sakrivaju i drugačije megalite, nevjerojatnih oblika i veličine.

Srednji vijek

  • Kosinj: Lijepa priča koja se - još uvijek - otima zaboravu

    Razočaravajuće je koliko hrvatske institucije baštine ne samo komunistički već i višestoljetni tuđinski antihrvatski odnos prema nacionalnoj povijesti. To što su gotovo fanatično odbacili hrvatsko porijeklo glagoljice i bez ikakvih dokaza pripisali je dvojici Grka, Ćirilu i Metodu, samo je uvod u negiranje postojanja glagoljske tiskare u Kosinju u drugoj polovici 15. stoljeća.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA