ISTAKNUTO
Dva nadgrobna kamena s napuštenoga groblja uz crkvu Sveti Juraj (Jure) u Tučepima, koji su izmješteni i uspravljeni da služe kao vratnice (Foto: Silverije, 2013.; Izvor: Wikipedia (wikipedia.org))

Istraživanja arheologa Igora Hrstića u prilog naprednoj megalitskoj kulturi, prapovijesnom podrijetlu stećaka i izvornosti stanovništva današnjega Balkana

Je li ”službena” povijest prostora u kojemu obitavamo, u svojim najvažnijim odrednicama - lažna? Možda smo svjesni, barem nekih, suvremenih i novovijekih povijesnih podvala, no je li nam teško pojmiti da ima i krivotvorina koje sežu sve do u drevnu prošlost?

Na području Glavine Donje zapadno od Imotskog još uvijek je sačuvano više prapovijesnih gomila, no ne i Gomila iz koje su otkopane kosti drevnoga diva (Izvor: Grad Imotski (imotski.hr; Prostorni plan uređenja grada Imotskog - Popis kulturnih dobara))

Svjedočanstvo o iskapanju kostiju diva iz Glavine kod Imotskog

”Osmotrih i vidjeh: Zdanja ljudskoga djelanja kako sjede kao divovi krilima sna natkriljeni.” (Halil Džubran, * 1)

Velika kamena nadgrobnica koja je, nakon radova na izgradnji nove cinkture hrama Rođenje Svetog Jovana Krstitelja u Jošanima 2015. godine, odbačena kao ”građevinski otpad” na padinu uz prilazni put do crkve (Foto: Goran Majetić)

Uz hram u selu Jošane ipak još ima nadgrobnica nalik na pločaste stećke

Kada sam krajem 2019. godine počeo s istraživanjem grobalja sa stećcima u Lici, bio sam uvjeren da bi se ti kameni spomenici trebali nalaziti i na groblju uz hram (crkvu) Rođenje Svetog Jovana Krstitelja u Jošanima, selu smještenom uz istočni rub Krbavskoga polja i državnu cestu D1. Tim više što je riječ o jednoj od rijetkih crkava u Lici koja je ”preživjela” vrijeme ratovanja s Turcima, skladnoj građevini romaničko-gotičkih obilježja, koja po mišljenju ranijih povjesničara i konzervatora možda potječe s kraja 14. stoljeća, premda novije spoznaje ukazuju da bi mogla biti i starija (* 1).

Ostaci kamenog suhozida uzduž sjevernog dijela bedema prapovijesne gradine na ličkoj gori Baćinovac (Foto: Goran Majetić)

Skida li veo tajni ”najviša gradina u Hrvatskoj”?

Na vršnim padinama gore Baćinovac, koja s istočne strane nadvisuje Turjansko polje u Lici, sačuvani su kameni ostaci prostrane prapovijesne gradine. Ta drevna lička gradina jedna je od gradina smještenih na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj (* 1). Učinjeni su tek skromni uvidi u njezinu ostavštinu, koji ukazuju da se radi o neobičnoj građevini, no pomnije istraživanje ove gradine nije provedeno. U ovome napisu predstavit ću neke nove, iako skromne, spoznaje o toj gradini, do kojih sam došao pri nedavnom obilasku Baćinovca.

Bilajski kameni most preko rijeke Like sagrađen 1879. godine (Izvor: GS press (gspress.net))

Bitka kod Bilaja 21. i 22. svibnja 1809. godine

Rat između Francuske (Napoleona) i Austrije izbio je 10. travnja 1809. godine. Već tada je u Gospiću stajala Lička pukovnija pod zapovjedništvom generala Andrije Stojkovića, a u većim mjestima stajale su satnije pod zapovjedništvom satnika koji su i upravljali mjestom. U Bilaju je satnija bila smještena u veliku zgradu ispod bilajske crkve, a njen zapovjednik bio je Ivan Marojević.

Zadnje objave

Hrvatska

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Putopisne crtice: Mitreji u Čovićima i Špilničkom polju

    U Gackom polju, jugoistočno od Otočca, sačuvana su dva mitreja (* 1), ostatka svetišta iz doba rimske uprave, iz razdoblja od 2. do 4. stoljeća nakon Krista. Središnji dio sačuvanih svetišta čine vapnenačke stijene u kojima su uklesani kipovi rimskoga božanstva Mitre.

Srednji vijek

  • Uz hram u selu Jošane ipak još ima nadgrobnica nalik na pločaste stećke

    Kada sam krajem 2019. godine počeo s istraživanjem grobalja sa stećcima u Lici, bio sam uvjeren da bi se ti kameni spomenici trebali nalaziti i na groblju uz hram (crkvu) Rođenje Svetog Jovana Krstitelja u Jošanima, selu smještenom uz istočni rub Krbavskoga polja i državnu cestu D1. Tim više što je riječ o jednoj od rijetkih crkava u Lici koja je ”preživjela” vrijeme ratovanja s Turcima, skladnoj građevini romaničko-gotičkih obilježja, koja po mišljenju ranijih povjesničara i konzervatora možda potječe s kraja 14. stoljeća, premda novije spoznaje ukazuju da bi mogla biti i starija (* 1).

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA