ISTAKNUTO

Glagoljica potječe iz svakodnevnice ilirskog doma

Da glagoljica svojim oblikom ukazuje na daleku starinu ustvrdio je još čuveni Vatroslav Jagić. Tim mišljenjem suprotstavio se perjanicama panslavizma Franji Račkom, Josefu Šafariku te drugim zagovornicima mišljenja da je sv. Ćiril ”obreo glagoljicu iz grčkog pisma”. Već i površnom usporedbom glagoljice i grčkog alfabeta lako je zaključiti da ta dva pisma imaju potpuno drugačiju strukturu, te da je novo Konstantinvo pismo, prema opisu u spisu ”O pismenima” Črnorizca Hrabara, bez ikakve sumnje ćirilica - o čemu sam već prije dao svoje mišljenje.

Volonteri udruge Obličevac u Vidonj dolcu, Plina nakon završene akcije (Izvor: Klik Ploče (klikploce.com.hr))

Članovi udruge Obličevac uz nekropolu stećaka Grebine Crnoća pronašli - crkvu iz narodnih predaja

Udruga Obličevac završila je jednogodišnju akciju ”Stazama pločanskih stećaka” (faza 1) čišćenja i fotografiranja svih nekropola i pojedinačnih stećaka u gradu Ploče. Tijekom posljednje radne akcije s ciljem promocije i zaštite pločanske kulturne baštine članovi udruge pronašli su pored nekropole stećaka Grebine Crnoća - crkvu na čije postojanje su ukazivale isključivo narodne predaje.

Najveći od sačuvanih stećaka na Crkvini u Mazinu (Foto: Goran Majetić)

Pronađeno groblje sa stećcima u Mazinu

U napisu ”U Mazinu više ne postoje ”dva stara Kamena”?” (* 1) izvijestio sam o potrazi za dva stećka u Mazinu, ili njihova ulomka, o kojima je još u prvoj polovici 19. stoljeća bilješku i crtež ostavio jedan od istaknutih preteča arheološke znanosti u Hrvatskoj Mihovil (Mijat) Sabljar (1790-1865.). Ta dva spomenika, koje je spomenuti građevinski inženjer Vojne krajine i istraživač starina zatekao uz vrelo Begovac, odavno su netragom nestala. U Mazinu, međutim, ipak postoji groblje na kojemu se mogu vidjeti primjerci velikih nadgrobnih ploča ili stećaka.

Pogled na Stražbenicu iz jugozapada, s položaja Crkvina (Foto: Goran Majetić)

Stepenasto piramidalno uzvišenje Stražbenica i njezina zagonetna Vrata

Stražbenica je jedno je od najneobičnijih uzvišenja u Lici. Već i sam izgled brijega, koji neodoljivo sliči ogromnoj stepenastoj piramidi, potiče na pitanje ne radi li se u njegovome slučaju možda o tvorevini nastaloj, barem dijelom, radom ljudskih ruku. Odgovor je - potvrdan. No, time zagonetke Stražbenice tek počinju. A jedna od najčudnijih tajni ovoga brijega je priča o njegovim - Vratima.

Bugarska glagoljica NIJE preteča hrvatske glagoljice

Ispravak pogrešnog datiranja Preslavskog grafita u Bugarskoj bitno mijenja ćirilometodsku vremensku crtu širenja glagoljice i glagoljaštva čineći je neodrživom.

Zadnje objave

Hrvatska

  • Glagoljica potječe iz svakodnevnice ilirskog doma

    Da glagoljica svojim oblikom ukazuje na daleku starinu ustvrdio je još čuveni Vatroslav Jagić. Tim mišljenjem suprotstavio se perjanicama panslavizma Franji Račkom, Josefu Šafariku te drugim zagovornicima mišljenja da je sv. Ćiril ”obreo glagoljicu iz grčkog pisma”. Već i površnom usporedbom glagoljice i grčkog alfabeta lako je zaključiti da ta dva pisma imaju potpuno drugačiju strukturu, te da je novo Konstantinvo pismo, prema opisu u spisu ”O pismenima” Črnorizca Hrabara, bez ikakve sumnje ćirilica - o čemu sam već prije dao svoje mišljenje.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • Glagoljica potječe iz svakodnevnice ilirskog doma

    Da glagoljica svojim oblikom ukazuje na daleku starinu ustvrdio je još čuveni Vatroslav Jagić. Tim mišljenjem suprotstavio se perjanicama panslavizma Franji Račkom, Josefu Šafariku te drugim zagovornicima mišljenja da je sv. Ćiril ”obreo glagoljicu iz grčkog pisma”. Već i površnom usporedbom glagoljice i grčkog alfabeta lako je zaključiti da ta dva pisma imaju potpuno drugačiju strukturu, te da je novo Konstantinvo pismo, prema opisu u spisu ”O pismenima” Črnorizca Hrabara, bez ikakve sumnje ćirilica - o čemu sam već prije dao svoje mišljenje.

Srednji vijek

  • Članovi udruge Obličevac uz nekropolu stećaka Grebine Crnoća pronašli - crkvu iz narodnih predaja

    Udruga Obličevac završila je jednogodišnju akciju ”Stazama pločanskih stećaka” (faza 1) čišćenja i fotografiranja svih nekropola i pojedinačnih stećaka u gradu Ploče. Tijekom posljednje radne akcije s ciljem promocije i zaštite pločanske kulturne baštine članovi udruge pronašli su pored nekropole stećaka Grebine Crnoća - crkvu na čije postojanje su ukazivale isključivo narodne predaje.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA