ISTAKNUTO
Franjevac Petar Bakula ostavio je 1867. godine zapise o otkrićima i mjerama gorostasnih kostiju u Hercegovini koji spadaju među najvrijednije pisane tragove o našim divovskim predcima (Izvor: Večernji list (vecernji.ba))

Drevni divovi iz Ljutog Dolca i Čerina u Hercegovini

Vrijedne zapise o pronalasku koštanih ostataka ljudi golemog rasta na tlu današnje Hercegovine ostavio nam je svećenik, prosvjetitelj, profesor, odgojitelj, školski nadzornik, pisac, liječnik, pravnik, sudac i graditelj Petar Bakula (1816-1873.; * 1). Sačuvani su u njegovom djelu ”Schematismus topographico-historicus Custodiae provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina Sub regimine spirituali Fratrum Min. Observ. Santi Francisci pro Anno Domini 1867.”, objavljenom u Splitu 1867. i potom u Mostaru 1873. godine.

Zaštitimo svoju baštinu - nasljeđe starih Ilira

Sudionici 2. regionalne konferencije ILIRIKON 2026 o nasljeđu i baštini Ilira, održane od 25. do 27. rujna 2026. godine u Pločama, na Okruglom stolu usvojili su, u povodu najava izgradnje brojnih solarnih elektrana i vjetroelektrana u Dalmatinskoj Zagori, zajedničku izjavu Zaštitimo svoju baštinu - nasljeđe starih Ilira”, o potrebi zaštite izuzetno vrijedne ilirske baštine, posebice gradina i gomila.

Postranje istočno od Dubrovnika, kojega čine četiri sela - Grbavac, Martinovići, Makoše i Buići (Izvor: Dubrovački vjesnik (dubrovacki.slobodnadalmacija.hr), 2023.)

”Velike lupje” s Brača i dubrovačke lubanje na kojima su bili ”rožići mali”

Sakupljačica usmene književnosti Maja Bošković - Stulli (1922-2012.), dugogodišnja radnica Instituta za narodnu umjetnost (danas Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF)) iz Zagreba, ostavila nam je pregršt zapisa zanimljivih narodnih predaja iz raznih krajeva Hrvatske o drevnim divovskim ljudima, među kojima i o onima koji su bili - rogati. U zasebnom radu predstavio sam njezine zapise predanja o ljudima s poluotoka Pelješca i iz Makarskoga primorja koji su na glavama imali roščiće (* 1). U ovome napisu donosim i jedan takav zapis kojega je pribilježila u okolici Dubrovnika.

Naselja Kralje i Vrkašić nadomak rijeke Une i grada Bihaća, rodni kraj učitelja i književnika Ivana Klarića koji je zabilježio predaje o nekadašnjim snažnim ljudima iz toga kraja (Izvor: Youtube (youtube.com); dj_patak, snimak dronom, 24. ožujka 2019.)

Svjedočanstva o snazi naših predaka iz okolice Bihaća, Visokog, Jastrebarskog i Lobora

U časopisu ”Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena”, kojega je izdavala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU; danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)) iz Zagreba (* 1), sačuvano je više zapisa o izvanrednoj snazi predaka današnjeg(ih) naroda na prostoru od Jadranskog mora preko Dinarskog gorja do Panonske nizine. Nakon nekih od tih svjedočanstava koja sam objavio, a koja se tiču snažnih ljudi u prošlosti podrijetlom iz Like i Poljica u Dalmaciji (* 2), u ovome napisu predstavljam slične zapise iz istoga glasila koji se odnose na izuzetno snažne ljude iz zapadne i središnje Bosne te Žumberačkog gorja.

Međusobni položaj sela Čajkovica, krajnje lijevo gore, i sela Brgat Donji istočno od Dubrovnika; domaći ljudina nosio je tuda bar 4 kilometra teret težak više stotina kilograma! (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Svjedočanstva o snazi naših predaka iz okolice Dubrovnika

Etnografkinja Maja Bošković - Stulli (1922-2012.) s Instituta za narodnu umjetnost (danas Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF)) iz Zagreba u rukopisu je ostavila predaje o snažnim ljudima iz okolice grada Dubrovnika. Predaje, koje je čula od kazivača iz naroda (* 1), zapisala je po obilasku dubrovačkog kraja u bilježnice koje je naslovila ”Narodne pripovijetke, predaje i pjesme iz Dubrovačke župe i Rijeke dubrovačke, 1962.” i ”Narodne pjesme, pripovijetke i predaje iz Dubrovačkog primorja, 1963.”.

Hrvatska

  • Drevni divovi iz Ljutog Dolca i Čerina u Hercegovini

    Vrijedne zapise o pronalasku koštanih ostataka ljudi golemog rasta na tlu današnje Hercegovine ostavio nam je svećenik, prosvjetitelj, profesor, odgojitelj, školski nadzornik, pisac, liječnik, pravnik, sudac i graditelj Petar Bakula (1816-1873.; * 1). Sačuvani su u njegovom djelu ”Schematismus topographico-historicus Custodiae provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina Sub regimine spirituali Fratrum Min. Observ. Santi Francisci pro Anno Domini 1867.”, objavljenom u Splitu 1867. i potom u Mostaru 1873. godine.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

    Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Srednji vijek

  • Epoha Frankopana (7): Prvi bračni savez knezova Krčkih i Šubića

    Nakon razdoblja sukoba između knezova Krčkih i Šubića, početak 14. stoljeća donosi veliki politički preokret. Dvije snažne hrvatske velikaške obitelji, koje su se donedavno nalazile na suprotnim stranama, počinju se povezivati ženidbenim vezama. Time se otvara novo poglavlje u njihovim odnosima, čije će se posljedice osjećati još stoljećima.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA