ISTAKNUTO
Selo Bast poviše Baške Vode u kojem je vjerojatno iskopan ”čovječji kip zamjerne visine” (Izvor: Baška Voda (baskavoda.hr))

U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Epoha Frankopana (5): Senj - grad koji je Frankopanima otvorio put prema hrvatskom kopnu

Povratkom na otok Krk knezovi Krčki ponovno su učvrstili svoju vlast i osigurali temelje za daljnji razvoj. Međutim, njihov pravi uspon započeo je tek kada su svoje djelovanje proširili na kopno. Ključnu ulogu u tome odigrao je Senj - grad koji je u drugoj polovici 13. stoljeća predstavljao jedno od najvažnijih političkih, gospodarskih, vojnih i crkvenih središta hrvatskoga prostora. Stjecanjem Senja Frankopani više nisu bili samo otočni velikaši, nego čimbenik koji je mogao utjecati na razvoj čitavoga Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.

Arheološka istraživanja u Gorjanima na položaju Kamenišće unutar srednjovjekovnog gradskog naselja Gora (Gara) 2024. godine (Izvor: Hrvatski restauratorski zavod (hrz.hr))

”Ogromna okostnica” u selu Gorjani nedaleko Đakova

U napisu ”Divovi su hodali Slavonijom” objavljenom na portalu Budni Div (* 1) izvijestio sam o zapisima svećenika Antuna Bogetića (1845-1911.), bogoslova u Đakovu, koje je objavio 1872. godine u glasilu ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku” (* 2), o pronalasku divovskih kostiju u naselju Cerna u Slavonskoj Posavini. No, svega tri godine kasnije taj bogoslov u istome glasilu izvijestio je o pronalasku još jednog vrlo velikog kostura u Slavoniji, u selu Gorjani u blizini Đakova.

Krajolik Donje Ržanice u Crnoj Gori gdje ”su otkopavanjem otkrivane mnoge i, kažu, veoma krupne čovječije kosti” (Izvor: Youtube (youtube.com; video: MFS 2020 Donja Rzanica Berane, postavljen 24. prosinca 2020.)

”Veoma krupne čovječije kosti” u crnogorskom selu Donja Ržanica

Zapis o otkriću velikih ljudskih kostiju na području sela Donja Ržanica u Crnoj Gori uvelike je sličan bilješci o istim takvim pronalascima u naselju Mokra Gora u Srbiji, koje sam predstavio u napisu ”Velike kosti ”Kraljevića Marka” u zlatiborskom selu Mokra Gora” (* 1). Zapisi u slični u niz detalja: više pronalazaka - bez naznake kada, tko i zašto je prekopavao grobove, kosti su otkopane na groblju sa stećcima uz crkvinu, ”prešućene” su točne dužine kostiju i njihova sudbina po iskopavanju, ...

Područje Markovog Polja u jugozapadnoj Srbiji na kojemu su u više navrata iskopane ”velike ljudske kosti” (Izvor: Wikimedia (wikimedia.org))

Velike kosti ”Kraljevića Marka” u zlatiborskom selu Mokra Gora

Ima zapisa o otkrićima velikih ljudskih kostiju koja su na tragu narodne predaje jer uslijed šturosti i neodređenosti ne pružaju podatke iz kojih bismo mogli saznati iole više o okolnostima samog(ih) nalaza, vremenu pronalaska, otkrivačima, sudbini kostiju, ... I te zapise je, međutim, poželjno spomenuti jer omogućuju uvid makar u zemljopisnu rasprostranjenost takvih izuzetnih otkrića na prostoru nekadašnjeg Ilirika. Takav je upravo slučaj s pronalaskom kostiju velikih ljudi u selu Mokra Gora u jugozapadnoj (užoj) Srbiji.

Hrvatska

  • U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

    Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

    Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Srednji vijek

  • Epoha Frankopana (5): Senj - grad koji je Frankopanima otvorio put prema hrvatskom kopnu

    Povratkom na otok Krk knezovi Krčki ponovno su učvrstili svoju vlast i osigurali temelje za daljnji razvoj. Međutim, njihov pravi uspon započeo je tek kada su svoje djelovanje proširili na kopno. Ključnu ulogu u tome odigrao je Senj - grad koji je u drugoj polovici 13. stoljeća predstavljao jedno od najvažnijih političkih, gospodarskih, vojnih i crkvenih središta hrvatskoga prostora. Stjecanjem Senja Frankopani više nisu bili samo otočni velikaši, nego čimbenik koji je mogao utjecati na razvoj čitavoga Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA