ISTAKNUTO

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 9. Naselja i naseljenost

9. Naselja i naseljenost - Izvještavajući o broju stanovnika Ilirka, nepoznati pisac Pseudo Skimno oko 120. godine prije Krista u djelu ”Periegeza” ili ”Oplovba” ističe:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 8. Rudarstvo i upotreba jantara

8. Rudarstvo i upotreba jantara - Neki krajevi Ilirika bili su bogati rudama, koje su Iliri iskapali i prije nego li su potpali pod vlast Rimljana. Pojedini starogrčki i rimski pisci izvijestili su, primjerice, o ilirskom iskorištavanju ruda koje su sadržavale metale, i to kositar, željezo i zlato.

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 7. Pljačka

7. Pljačka - Osim pljačkom na moru Iliri su, prema navodima starogrčkih i rimskih izvjestitelja, gospodarstvu pridonosili i pljačkom na kopnu. Kao i gusarenje, i ta će im se djelatnost naposljetku obiti o glavu.

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 6. Gusarstvo

6. Gusarstvo - Rimski povjesničar Tit Livije (59. prije Krista - 17.) u djelu ”Ab Urbe condita” (”Od osnutka Grada”) ističe gusarstvo

Bugarski znanstvenici ne potvrđuju Ćirila kao autora glagoljice

Prije dvije godine objavljen je video u produkciji Bugarske televizije i Arheološkog muzeja u Preslavu, a koji je dostupan na YouTube (* 1).

Hrvatska

  • Epoha Frankopana (11): Nikola IV. Frankopan - knez koji je Frankopane uzdigao do vrhunca moći

    U povijesti velikaških obitelji hrvatskoga srednjovjekovlja posebno mjesto zauzimaju Frankopani. Njihov politički utjecaj, posjedi i obiteljske veze obilježili su hrvatsku povijest kroz više stoljeća. Jedna od najvažnijih osoba u usponu ove obitelji bio je Nikola IV. Frankopan, knez koji je svojim političkim sposobnostima, vojnom snagom i promišljenim obiteljskim povezivanjem postavio temelje najvećega uspona Frankopana.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA