ISTAKNUTO
Međusobni položaj sela Čajkovica, krajnje lijevo gore, i sela Brgat Donji istočno od Dubrovnika; domaći ljudina nosio je tuda bar 4 kilometra teret težak više stotina kilograma! (Izvor: Geoportal (geoportal.dgu.hr))

Svjedočanstva o snazi naših predaka iz okolice Dubrovnika

Etnografkinja Maja Bošković - Stulli (1922-2012.) s Instituta za narodnu umjetnost (danas Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF)) iz Zagreba u rukopisu je ostavila predaje o snažnim ljudima iz okolice grada Dubrovnika. Predaje, koje je čula od kazivača iz naroda (* 1), zapisala je po obilasku dubrovačkog kraja u bilježnice koje je naslovila ”Narodne pripovijetke, predaje i pjesme iz Dubrovačke župe i Rijeke dubrovačke, 1962.” i ”Narodne pjesme, pripovijetke i predaje iz Dubrovačkog primorja, 1963.”.

Epoha Frankopana (7): Prvi bračni savez knezova Krčkih i Šubića

Nakon razdoblja sukoba između knezova Krčkih i Šubića, početak 14. stoljeća donosi veliki politički preokret. Dvije snažne hrvatske velikaške obitelji, koje su se donedavno nalazile na suprotnim stranama, počinju se povezivati ženidbenim vezama. Time se otvara novo poglavlje u njihovim odnosima, čije će se posljedice osjećati još stoljećima.

Epoha Frankopana (6): Vinodolski zakonik - Frankopani i kolijevka hrvatskog pisanog prava

Kada govorimo o Frankopanima, najčešće pomislimo na njihove utvrde, političku moć, ratove i velikaške posjede. Međutim, njihova višestoljetna ostavština nije zapisana samo u kamenu. Jedan od najvažnijih tragova razdoblja njihove vlasti nad Vinodolom sačuvan je na pergamentu - u Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine, jednom od najznačajnijih spomenika hrvatske pravne i kulturne baštine.

Selo Bast poviše Baške Vode u kojem je vjerojatno iskopan ”čovječji kip zamjerne visine” (Izvor: Baška Voda (baskavoda.hr))

U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Epoha Frankopana (5): Senj - grad koji je Frankopanima otvorio put prema hrvatskom kopnu

Povratkom na otok Krk knezovi Krčki ponovno su učvrstili svoju vlast i osigurali temelje za daljnji razvoj. Međutim, njihov pravi uspon započeo je tek kada su svoje djelovanje proširili na kopno. Ključnu ulogu u tome odigrao je Senj - grad koji je u drugoj polovici 13. stoljeća predstavljao jedno od najvažnijih političkih, gospodarskih, vojnih i crkvenih središta hrvatskoga prostora. Stjecanjem Senja Frankopani više nisu bili samo otočni velikaši, nego čimbenik koji je mogao utjecati na razvoj čitavoga Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva.

Hrvatska

  • Svjedočanstva o snazi naših predaka iz okolice Dubrovnika

    Etnografkinja Maja Bošković - Stulli (1922-2012.) s Instituta za narodnu umjetnost (danas Institut za etnologiju i folkloristiku (IEF)) iz Zagreba u rukopisu je ostavila predaje o snažnim ljudima iz okolice grada Dubrovnika. Predaje, koje je čula od kazivača iz naroda (* 1), zapisala je po obilasku dubrovačkog kraja u bilježnice koje je naslovila ”Narodne pripovijetke, predaje i pjesme iz Dubrovačke župe i Rijeke dubrovačke, 1962.” i ”Narodne pjesme, pripovijetke i predaje iz Dubrovačkog primorja, 1963.”.

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

  • U Baškoj Vodi nedaleko Makarske iskopan ”čovječji kip zamjerne visine”

    Od svećenika i etnografa Petra Kačića - Peke (1830-1918.) podrijetlom iz Makarskoga primorja (* 1) potječe kratki zapis iz 1859. godine o pronalascima vrlo velikih ljudskih kostiju u tome kraju Hrvatske. Zapis je objavio u glasilu Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine iz Zagreba ”Arkiv za povjestnicu jugoslavensku”, na poticaj njegovog urednika Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Srednji vijek

  • Epoha Frankopana (7): Prvi bračni savez knezova Krčkih i Šubića

    Nakon razdoblja sukoba između knezova Krčkih i Šubića, početak 14. stoljeća donosi veliki politički preokret. Dvije snažne hrvatske velikaške obitelji, koje su se donedavno nalazile na suprotnim stranama, počinju se povezivati ženidbenim vezama. Time se otvara novo poglavlje u njihovim odnosima, čije će se posljedice osjećati još stoljećima.

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA