ISTAKNUTO

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - 2. Podrijetlo

2. Podrijetlo Starogrčku zbirku mitova i legendi ”Biblioteka” ili ”Knjižnica” priredio je nepoznati pisac Pseudo Apolodor u 1. stoljeću prije Krista prema starijim izvorima. U 3. knjizi djela spominje i Ilire:

Obilježja Ilira i Ilirika u starogrčkim i rimskim pisanim izvorima (1. dio) - Uvod; 1. Nepoznatost

”Ako padaš niz planinu pokušaj letjeti, ionako nemaš što izgubiti” (ilirska poslovica, prema knjizi Natalije Princi "Arduba - dokaz iz tišine")

Epoha Frankopana (10): Sjene nad Modrušom i sudbina kćeri jedinice - Knez Stjepan II., grofovi Celjski i ubojstvo u Krapini

Srednjovjekovna povijest Frankopana nije samo priča o moći, bogatstvu i političkom utjecaju. Iza velikih posjeda, utvrđenih gradova i dinastičkih saveza nalazile su se i osobne tragedije, obiteljski sukobi te događaji koji su mogli promijeniti sudbinu čitavih velikaških loza.

Epoha Frankopana (9): Zlatno doba moćne obitelji - Kako su braća Stjepan II. i Ivan V. Frankopan stvorili europski imperij

Srednjovjekovna hrvatska povijest obilježena je usponima i padovima velikaških obitelji, dinastičkim sukobima, političkim savezima i nastojanjima da se očuva vlast nad važnim teritorijima. Među obiteljima koje su ostavile osobito dubok trag svakako se ističu Frankopani, odnosno knezovi Krčki, čiji je utjecaj tijekom stoljeća prerastao okvire njihova matičnog otoka.

Epoha Frankopana (8): Bartol VIII. Krčki - knez između Venecije, kralja i velikih europskih sila

Nakon što smo u prethodnom nastavku upoznali prvi veliki bračni savez knezova Krčkih i Šubića, u ovom nastavku vraćamo se jednoj od najvažnijih osoba sredine 14. stoljeća - knezu Bartolu VIII. Krčkom.

Hrvatska

Izvan Hrvatske

Prapovijest

Stari vijek

Srednji vijek

Novi vijek

  • Velebit - carstvo megalita i divova

    Poštovani pratitelji mrežnih stranica Budni div, pred Vama je uistinu tek djelić (pra)davnog graditeljskog umijeća s predajama ovjenčane planine Velebit. Priložene fotografije svjedoče o ostavštini suhozida i kamenih kuća zaselaka Ramići, Parići i Kneževići, u kojima danas veći dio godine više nema žive duše. Kneževići su već gotovo pola stoljeća pusti, zarasli u teško prohodnu šikaru i šumu. U Ramićima i Parićima tek ljeti oživi kuća, dvije, preuređene za prihvat izletnika. A oni gotovo bez iznimke žure osvojiti još pokoji velebitski vrh, nesvjesni da planina krije i veličanstveno građevinsko umijeće naših predaka.

GALERIJA