Najviši poznati div iz Hrvatske bio je Matija Tomić, s visinom od 2,38 metara!

U tome napisu naglasio sam da se Grgu Kusića smatra najvišim poznatim suvremenim divom iz Hrvatske, unatoč tome što još nema sigurne potvrde da je bio visok 2,37 metara. Prema navodima francuskog istraživača Hervéa, koje je iznio u radu iz 2001. godine posvećenom visokim ljudima s prostora bivše Jugoslavije, dva nećaka Grge Kusića dala su različite podatke o njegovoj visini, jedan 237, a drugi 218 centimetara. Istraživač je izrazio nadu da će se točna visina ovoga hrvatskog gorostasa možda uspjeti pronaći u spisima o osobnoj gardi careva Franje Josipa I i Karla IV, čiji je pripadnik bio i Grgo Kusić. U Österreichisches Staatsarchiv-u (Austrijski državni arhiv) u Beču valjalo bi, naime, ponajprije potražiti zapisnik s novačenja Grge Kusića  s njegovom upisanom visom.

No, ako se i uspije pronaći traženi dokaz, Grgo Kusić više neće moći sloviti za najvišeg Hrvata i vojnika Austro - Ugarskog carstva, kako to mahom ističu mrežne stranice u Hrvatskoj, nesvjesne činjenice da podatak o njegovoj visini nije posve vjerodostojan. Tragajući, naime, za mogućim dodatnim podacima iz životopisa Grge Kusića, kao i istražujući tko točno stoji iza studije o visokim Balkancima te pod kojim je naslovom i gdje objavljena, naišao sam na navod spomenutog istraživača Hervéa iz napisa ”Visoki Hrvati”, objavljenog 28. listopada 2008. godine na stranicama Hrvatski košarkaški Klub Vukovar (hkkv.hr), koji je danas dostupan na uvid isključivo putem portala koji arhivira ugašene mrežne stranice.

U tome napisu istaknut je sljedeći Hervéov navod: ”... imao sam tu sreću da  sam potpuno slučajno naletio na spomen hrvatskog diva Matije Tomića, čije je pojavljivanje na pariškoj tržnici Saint Germain godine 1775. ostalo do dana današnjeg zabilježeno”. U spomenutom internetskom napisu ističe se da je Hervé zabilješku o Matiji Tomiću pronašao u knjizi Émilea Campardona ”Les Spectacles de la foire”, u kojoj je naglašeno da je taj hrvatski div, u francuskoj inačici imena i prezimena predstavljen kao Mathieu Thomichk, bio ”visok  sedam stopa i četiri inča”, na osnovu čega je Hervé ustvrdio da mu je visina preračunata u metre bila između 2,23 i 2,25 metara.

Francuski povjesničar, arhivist i pisac Émile Campardon (1837-1915.) bio je arhivist i voditelj pravosudnog odjela Nacionalnog arhiva Francuske od 1857. do 1908. godine. Objavio je više knjiga, a najpoznatiji je po četiri temeljna djela o povijesti pariških kazališta. Već spomenuta bilješka o Matiji Tomiću, koju je iznio u prvoj (od dvije) svesci djela ”Les Spectacles de la foire” (”Sajamske predstave”), objavljenog u Parizu 1877. godine u nakladi  Berger - Levrault et Cie, u prijevodu s francuskog jezika glasi: ”DIV. Na sajmu u Saint - Germainu 1775.  godine viđen je div visok 7 stopa i 4 palca, odjeven u mađarskom stilu i s turskim plaštom. Bio je rodom iz Splita u Dalmaciji i imao je 36 godina. Zvao se Matija Tomić, govorio je nekoliko jezika i, prema riječima s plakata, pokazivao je "rječitost u govoru koja je vrlo dobro odgovarala njegovoj veličini." (Almanach forain, 1776.)”.

Iz gornje bilješke saznajemo da je prisustvo Matije Tomića na sajmu u Parizu izvorno sačuvano u zapisu objavljenom u sajmenom glasilu ”Almanach forain” (* 1) iz 1776. godine, čije je naglaske stoljeće kasnije Émile Campardon uvrstio  u svoju knjigu. U knjiškoj bilješci ističe se visina Matije Tomića u stopama i palcima, ali se ne navodi kojega su podrijetla bile te mjere. Istraživač Hervé je, iz samo njemu znanog razloga, zaključio da su spomenuti iznosi visine Matije Tomića izraženi u angloameričkim stopama i inčima (palcima), s obzirom da se iz njih preračunavanjem u metre dobiva visina toga diva od oko 2,24 metra (* 2). No, visina Matije Tomića se u Parizu 1775. godine gotovo sigurno nije mjerila angloameričkim stopama i inčima. Za tako nešto uistinu nije bilo potrebe, niti bi ponosni Francuzi olako odbacili vlastite mjerne jedinice.

Visina ovdje predstavljenog hrvatskog diva, koji je prema sačuvanoj bilješci rođen oko 1739. godine, gotovo sigurno izmjerena je korištenjem francuske ili pariške stope. ”Duljina kraljevske ili pariške stope do  1688. godine je bila 326,72 mm, a od toga doba 324,84 mm.”, ističe primjerice studentica Lucija Lučić u završnom radu iz 2021. godine naslovljenom "Povijesni pregled mjernih jedinica za duljinu”, objavljenom na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. U vrijeme kada je Matija Tomić boravio u Francuskoj osnovano je pretpostaviti da su, dakle, za mjerenje visine upotrijebljeni francuska stopa i francuski palac. Preračunavanjem njegove visine u metre iz tih domaćih francuskih mjernih jedinica, proizlazi da je ovaj div iz Hrvatske bio visok oko 2,38 metara (* 3).

Da je takav pristup izmjeri visine Matije Tomića zacijelo uistinu bio i korišten, neizravno upućuje navod iz jedne druge knjige, također francuskog istraživača i pisca. Riječ je o djelu znakovitog naslova ”Les nains et les géants” (”Patuljci i divovi”), koje je objavljeno u nakladi Librairie Hachette et Cie u Parizu 1884. godine, odnosno svega sedam godina nakon knjige ”Les Spectacles de la  foire”. Djelo je napisao povjesničar umjetnosti, slikar i crtač Édouard - Charles Garnier (1840- 1903.), koji se također osvrnuo i na pojavu Matije Tomića (ime i prezime mu je zabilježio u obliku Mathieu Thomick) u Parizu. Pisac, naime, u knjizi navodi: 

”Na sajmove Saint - Laurent i Saint - Germain u Parizu svake su godine stizali divovi manje - više vrijedni divljenja posjetitelja, a njihova je prisutnost, ovisno o razboritosti i novčanim mogućnostima njihovih upravitelja, najavljivana više ili manje raskošno. Štoviše, osim onoga što kažu najave, koje su se pojavljivale u obliku plakata, te obavijesti slanih javnosti i objavljenih u novinama, o njima ne znamo ništa, a ovdje ih jedva možemo spomenuti: Matiju Tomića, rođenog u Dalmaciji, trideset šest godina starog i visokog 2,376  metra, koji se "pojavljivao u javnosti odjeven u mađarskom stilu i noseći bogati turski ogrtač", vrlo je tečno govorio nekoliko jezika i, prema navodu s plakata, "u svojim je govorima pokazivao rječitost koja je bila u suglasju s njegovom velikom visinom.”.

Po knjizi ”Les nains et les géants” Édouard - Charles Garniera, a na osnovu primjene francuske mjerne stope i palca za izmjeru, Matija Tomić bio je, dakle, visok 238 centimetara, što ga čini najvišim poznatim stanovnikom podrijetlom iz Hrvatske u povijesti. O Matiji Tomiću inače, kako je to istaknuo već i pisac knjige ”Les nains et les géants”, koji je naveo da se o divovima predstavljenim na sajmovima u Parizu u pravilu ne zna ništa više od šturih navoda s plakata i kratkih bilješki iz novina, nisam za sada uspio pronaći niti jedan dodatni podatak.

No, već i spomen toga gorostasa iz Dalmacije u pariškim novinama s kraja 18. stoljeća, a potom i isticanje njegovog sudjelovanja na sajmu u Parizu u dvije knjige s kraja narednog stoljeća (od toga jedne posvećene i divovima!), svjedočanstvo je vrijedno pozornosti. Ono nam ukazuje da su još prije dva i pol stoljeća ljudi vrlo visokog rasta bili javno predstavljani javnosti zapadne Europe. Upravo zahvaljujući toj činjenici, da su nastupali na prestižnim sajmovima poput onih u glavnome gradu Francuske, sačuvano je sjećanje na njih te podaci o njihovim, s gledišta tadašnje ali i današnje javnosti, uistinu zapanjujućim visinama. Možemo se, dakako, zapitati jesu li njihove visine točno izmjerene i zabilježene. Smatram da mjeritelji nisu imali nikakav razlog lagati kroz te bilješke jer, naposljetku, ionako je jedina mjerodavna bila neposredna pojava tih divova pred sajmenom gomilom. Posjetitelji sajma vjerovali su onome što vide vlastitim očima.